Knjiga fraza

bs Prisvojne zamjenice 2   »   mk Присвојни заменки 2

67 [šezdeset i sedam]

Prisvojne zamjenice 2

Prisvojne zamjenice 2

67 [шеесет и седум]

67 [shyeyesyet i syedoom]

Присвојни заменки 2

[Prisvoјni zamyenki 2]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski makedonski Igra Više
naočale оч--а очила 0
o----- oc---a ochila o-h-l- ------
On je zaboravio svoje naočale. То- г- з------- с----- о----. Тој ги заборави своите очила. 0
T-- g-- z------- s------ o-----. To- g-- z------- s------ o-----. Toј gui zaboravi svoitye ochila. T-ј g-i z-b-r-v- s-o-t-e o-h-l-. -------------------------------.
Ma gdje su mu naočale? Ка-- с- н------- о----? Каде се неговите очила? 0
K---- s-- n---------- o-----? Ka--- s-- n---------- o-----? Kadye sye nyeguovitye ochila? K-d-e s-e n-e-u-v-t-e o-h-l-? ----------------------------?
sat ча-----к часовник 0
c-------- ch------k chasovnik c-a-o-n-k ---------
Njegov sat je pokvaren. Не------ ч------- е р------. Неговиот часовник е расипан. 0
N--------- c-------- y- r------. Ny-------- c-------- y- r------. Nyeguoviot chasovnik ye rasipan. N-e-u-v-o- c-a-o-n-k y- r-s-p-n. -------------------------------.
Sat visi na zidu. Ча-------- е з------ н- ѕ----. Часовникот е закачен на ѕидот. 0
C---------- y- z-------- n- d-----. Ch--------- y- z-------- n- d-----. Chasovnikot ye zakachyen na dzidot. C-a-o-n-k-t y- z-k-c-y-n n- d-i-o-. ----------------------------------.
pasoš па--ш пасош 0
p----- pa---h pasosh p-s-s- ------
On je izgubio svoj pasoš. То- г- з----- с----- п----. Тој го загуби својот пасош. 0
T-- g-- z------- s----- p-----. To- g-- z------- s----- p-----. Toј guo zaguoobi svoјot pasosh. T-ј g-o z-g-o-b- s-o-o- p-s-s-. ------------------------------.
Gdje je onda njegov pasoš? Ка-- е н------- п----? Каде е неговиот пасош? 0
K---- y- n--------- p-----? Ka--- y- n--------- p-----? Kadye ye nyeguoviot pasosh? K-d-e y- n-e-u-v-o- p-s-s-? --------------------------?
oni – njihov / njihova / njihovo ти- – н---н тие – нивен 0
t--- – n----- ti-- – n----n tiye – nivyen t-y- – n-v-e- -----–-------
Djeca ne mogu naći njihove roditelje. Де---- н- м---- д- г- н----- с----- р-------. Децата не можат да ги најдат своите родители. 0
D------- n-- m---- d- g-- n----- s------ r--------. Dy------ n-- m---- d- g-- n----- s------ r--------. Dyetzata nye moʐat da gui naјdat svoitye rodityeli. D-e-z-t- n-e m-ʐ-t d- g-i n-ј-a- s-o-t-e r-d-t-e-i. --------------------------------------------------.
Ali eto dolaze njihovi roditelji! Ам- е-- г- д------ н------ р-------! Ама еве ги доаѓаат нивните родители! 0
A-- y---- g-- d------ n------- r--------! Am- y---- g-- d------ n------- r--------! Ama yevye gui doaѓaat nivnitye rodityeli! A-a y-v-e g-i d-a-a-t n-v-i-y- r-d-t-e-i! ----------------------------------------!
Vi – Vaš / Vaša / Vaše Ви- – В-ш Вие – Ваш 0
V--- – V--- Vi-- – V--h Viye – Vash V-y- – V-s- -----–-----
Kakvo je bilo Vaše putovanje, gospodine Miler? Ка--- б--- В----- п-------- г-------- М----? Какво беше Вашето патување, господине Милер? 0
K---- b------ V------- p---------, g---------- M-----? Ka--- b------ V------- p---------- g---------- M-----? Kakvo byeshye Vashyeto patoovaњye, guospodinye Milyer? K-k-o b-e-h-e V-s-y-t- p-t-o-a-y-, g-o-p-d-n-e M-l-e-? ---------------------------------,-------------------?
Gdje je Vaša žena, gospodine Miler? Ка-- е В----- с------- г-------- М----? Каде е Вашата сопруга, господине Милер? 0
K---- y- V------ s--------, g---------- M-----? Ka--- y- V------ s--------- g---------- M-----? Kadye ye Vashata soproogua, guospodinye Milyer? K-d-e y- V-s-a-a s-p-o-g-a, g-o-p-d-n-e M-l-e-? --------------------------,-------------------?
Vi – Vaš / Vaša / Vaše Ви- – В-ш Вие – Ваш 0
V--- – V--- Vi-- – V--h Viye – Vash V-y- – V-s- -----–-----
Kakvo je bilo Vaše putovanje, gospođo Schmidt? Ка--- б--- В----- п-------- г------ Ш---? Какво беше Вашето патување, госпоѓо Шмит? 0
K---- b------ V------- p---------, g------- S----? Ka--- b------ V------- p---------- g------- S----? Kakvo byeshye Vashyeto patoovaњye, guospoѓo Shmit? K-k-o b-e-h-e V-s-y-t- p-t-o-a-y-, g-o-p-ѓ- S-m-t? ---------------------------------,---------------?
Gdje je Vaš muž, gospođo Schmidt? Ка-- е В----- с------ г------ Ш---? Каде е Вашиот сопруг, госпоѓо Шмит? 0
K---- y- V------ s-------, g------- S----? Ka--- y- V------ s-------- g------- S----? Kadye ye Vashiot soproogu, guospoѓo Shmit? K-d-e y- V-s-i-t s-p-o-g-, g-o-p-ѓ- S-m-t? -------------------------,---------------?

Genetska mutacija omogućava govor

Od svih živih bića na svijetu jedino čovjek može govoriti. Po tome se razlikuje od životinja i biljaka. Naravno da i životinje i biljke međusobno komuniciraju. Međutim, oni ne govore složeni jezik u slogovima. Zašto onda čovjek može govoriti? Za govor su potrebna određena organska obilježja. Ta tjelesna obilježja ima samo čovjek. Međutim, to ne znači nužno da ih je on razvio. U istoriji evolucije se ništa ne dešava bez razloga. Čovjek je jednom samo počeo govoriti. Ne zna se kad se to tačno desilo. Međutim, nešto se moralo dogoditi što je čovjeku dalo sposobnost govora. Istraživači smatraju da je za to zaslužna genetska mutacija. Antropolozi su usporedili nasljedne osobine različitih živih bića. Poznato je da jedan određeni gen utječe na jezik. Ljudi kod kojih je on oštećen imaju probleme s jezikom. Ne mogu se dobro izraziti te slabije razumiju riječi. Taj gen se ispitivao kod ljudi, majmuna i miševa. Kod ljudi i čimpanzi je jako sličan. Mogu se primijetiti samo dvije male razlike. Te razlike su uočljive u mozgu. Zajedno s ostalim genima one utječu na određene moždane aktivnosti. Na taj način čovjek može govoriti, dok majmun ne može. Međutim, zagonetka ljudskog jezika time još nije riješena. Pošto genetska mutacija nije dovoljna da bi se moglo govoriti. Istraživači su miševima usadili genetsku varijantu. To im nije dalo sposobnost govora... No njihovo cičenje je imalo drugačiji zvuk!