Knjiga fraza

bs Prisvojne zamjenice 2   »   ky Possessive pronouns 2

67 [šezdeset i sedam]

Prisvojne zamjenice 2

Prisvojne zamjenice 2

67 [алтымыш жети]

67 [altımış jeti]

Possessive pronouns 2

[Eelik at atooç 2]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski kirgiski Igra Više
naočale кө- а---к көз айнек 0
k-- a---- kö- a---k köz aynek k-z a-n-k ---------
On je zaboravio svoje naočale. Ал к-- а------ у----- к-------. Ал көз айнегин унутуп калыптыр. 0
A- k-- a------ u----- k-------. Al k-- a------ u----- k-------. Al köz aynegin unutup kalıptır. A- k-z a-n-g-n u-u-u- k-l-p-ı-. ------------------------------.
Ma gdje su mu naočale? Ан-- к-- а----- к----? Анын көз айнеги кайда? 0
A--- k-- a----- k----? An-- k-- a----- k----? Anın köz aynegi kayda? A-ı- k-z a-n-g- k-y-a? ---------------------?
sat са-т саат 0
s--- sa-t saat s-a- ----
Njegov sat je pokvaren. Ан-- с---- б----. Анын сааты бузук. 0
A--- s---- b----. An-- s---- b----. Anın saatı buzuk. A-ı- s-a-ı b-z-k. ----------------.
Sat visi na zidu. Са-- д------ и----- т----. Саат дубалда илинип турат. 0
S--- d------ i----- t----. Sa-- d------ i----- t----. Saat dubalda ilinip turat. S-a- d-b-l-a i-i-i- t-r-t. -------------------------.
pasoš па----т паспорт 0
p------ pa----t pasport p-s-o-t -------
On je izgubio svoj pasoš. Ал п-------- ж------. Ал паспортун жоготту. 0
A- p-------- j------. Al p-------- j------. Al pasportun jogottu. A- p-s-o-t-n j-g-t-u. --------------------.
Gdje je onda njegov pasoš? Ан-- п------- к----? Анын паспорту кайда? 0
A--- p------- k----? An-- p------- k----? Anın pasportu kayda? A-ı- p-s-o-t- k-y-a? -------------------?
oni – njihov / njihova / njihovo ал-- – а-----н алар – алардын 0
a--- – a------ al-- – a-----n alar – alardın a-a- – a-a-d-n -----–--------
Djeca ne mogu naći njihove roditelje. Ба---- а--------- т--- а---- ж------. Балдар ата-энесин таба албай жатышат. 0
B----- a---e----- t--- a---- j------. Ba---- a--------- t--- a---- j------. Baldar ata-enesin taba albay jatışat. B-l-a- a-a-e-e-i- t-b- a-b-y j-t-ş-t. ------------------------------------.
Ali eto dolaze njihovi roditelji! Мы------ а------ а---------- к--- ж------! Мынакей, алардын ата-энелери келе жатышат! 0
M------, a------ a---e------ k--- j------! Mı------ a------ a---------- k--- j------! Mınakey, alardın ata-eneleri kele jatışat! M-n-k-y, a-a-d-n a-a-e-e-e-i k-l- j-t-ş-t! -------,---------------------------------!
Vi – Vaš / Vaša / Vaše си- - с----н сиз - сиздин 0
s-- - s----- si- - s----n siz - sizdin s-z - s-z-i- ------------
Kakvo je bilo Vaše putovanje, gospodine Miler? Си---- с-------- к----- ө---- М----- м----? Сиздин сапарыңыз кандай өттү, Мюллер мырза? 0
S----- s-------- k----- ö---, M------ m----? Si---- s-------- k----- ö---- M------ m----? Sizdin saparıŋız kanday öttü, Myuller mırza? S-z-i- s-p-r-ŋ-z k-n-a- ö-t-, M-u-l-r m-r-a? ----------------------------,--------------?
Gdje je Vaša žena, gospodine Miler? Си---- ж-------- к----- М----- м----? Сиздин жубайыңыз кайда, Мюллер мырза? 0
S----- j-------- k----, M------ m----? Si---- j-------- k----- M------ m----? Sizdin jubayıŋız kayda, Myuller mırza? S-z-i- j-b-y-ŋ-z k-y-a, M-u-l-r m-r-a? ----------------------,--------------?
Vi – Vaš / Vaša / Vaše си- - с----н сиз - сиздин 0
s-- - s----- si- - s----n siz - sizdin s-z - s-z-i- ------------
Kakvo je bilo Vaše putovanje, gospođo Schmidt? Си---- с-------- к----- ө---- Ш---- а---? Сиздин сапарыңыз кандай өттү, Шмидт айым? 0
S----- s-------- k----- ö---, Ş---- a---? Si---- s-------- k----- ö---- Ş---- a---? Sizdin saparıŋız kanday öttü, Şmidt ayım? S-z-i- s-p-r-ŋ-z k-n-a- ö-t-, Ş-i-t a-ı-? ----------------------------,-----------?
Gdje je Vaš muž, gospođo Schmidt? Си---- ж--------- к----- С--- а---? Сиздин жолдошуңуз кайда, Смит айым? 0
S----- j--------- k----, S--- a---? Si---- j--------- k----- S--- a---? Sizdin joldoşuŋuz kayda, Smit ayım? S-z-i- j-l-o-u-u- k-y-a, S-i- a-ı-? -----------------------,----------?

Genetska mutacija omogućava govor

Od svih živih bića na svijetu jedino čovjek može govoriti. Po tome se razlikuje od životinja i biljaka. Naravno da i životinje i biljke međusobno komuniciraju. Međutim, oni ne govore složeni jezik u slogovima. Zašto onda čovjek može govoriti? Za govor su potrebna određena organska obilježja. Ta tjelesna obilježja ima samo čovjek. Međutim, to ne znači nužno da ih je on razvio. U istoriji evolucije se ništa ne dešava bez razloga. Čovjek je jednom samo počeo govoriti. Ne zna se kad se to tačno desilo. Međutim, nešto se moralo dogoditi što je čovjeku dalo sposobnost govora. Istraživači smatraju da je za to zaslužna genetska mutacija. Antropolozi su usporedili nasljedne osobine različitih živih bića. Poznato je da jedan određeni gen utječe na jezik. Ljudi kod kojih je on oštećen imaju probleme s jezikom. Ne mogu se dobro izraziti te slabije razumiju riječi. Taj gen se ispitivao kod ljudi, majmuna i miševa. Kod ljudi i čimpanzi je jako sličan. Mogu se primijetiti samo dvije male razlike. Te razlike su uočljive u mozgu. Zajedno s ostalim genima one utječu na određene moždane aktivnosti. Na taj način čovjek može govoriti, dok majmun ne može. Međutim, zagonetka ljudskog jezika time još nije riješena. Pošto genetska mutacija nije dovoljna da bi se moglo govoriti. Istraživači su miševima usadili genetsku varijantu. To im nije dalo sposobnost govora... No njihovo cičenje je imalo drugačiji zvuk!