Zbirka izraza

hr Zanimanja   »   th กิจกรรม

13 [trinaest]

Zanimanja

Zanimanja

13 [สิบสาม]

sìp-sǎm

กิจกรรม

[gìt-jà-gam]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski tajlandski igra Više
Što radi Marta? มา-์----ำอะ-ร? มาร-ธ-าท-อะไร? ม-ร-ธ-า-ำ-ะ-ร- -------------- มาร์ธ่าทำอะไร? 0
m--t-----m-a---ai ma-ta--tam-a--rai m---a---a---̀-r-i ----------------- ma-tâ-tam-à-rai
Marta radi u uredu. เธอท---นใ--ำ-ั-ง-น เธอท-งานในส-น-กงาน เ-อ-ำ-า-ใ-ส-น-ก-า- ------------------ เธอทำงานในสำนักงาน 0
t------m-n-an---i-s----n-́k-n-an tur--tam-ngan-nai-sa-m-na-k-ngan t-r---a---g-n-n-i-s-̌---a-k-n-a- -------------------------------- tur̶-tam-ngan-nai-sǎm-nák-ngan
Ona radi na računalu. เธ-ท--าน-้ว--อม-ิวเ--ร์ เธอท-งานด-วยคอมพ-วเตอร- เ-อ-ำ-า-ด-ว-ค-ม-ิ-เ-อ-์ ----------------------- เธอทำงานด้วยคอมพิวเตอร์ 0
t--̶---m-nga--d-̂ay-k-wm--ew-dh-r̶ tur--tam-ngan-du-ay-kawm-pew-dhur- t-r---a---g-n-d-̂-y-k-w---e---h-r- ---------------------------------- tur̶-tam-ngan-dûay-kawm-pew-dhur̶
Gdje je Marta? ม-ร---า-ยู่--่ไ--? มาร-ธ-าอย--ท--ไหน? ม-ร-ธ-า-ย-่-ี-ไ-น- ------------------ มาร์ธ่าอยู่ที่ไหน? 0
m----̂-à-y-̂o-te---na-i ma-ta--a--yo-o-te-e-na-i m---a---̀-y-̂---e-e-n-̌- ------------------------ ma-tâ-à-yôo-têe-nǎi
U kinu. ที--ร----ง ท--โรงหน-ง ท-่-ร-ห-ั- ---------- ที่โรงหนัง 0
te-e-ro---nǎng te-e-rong-na-ng t-̂---o-g-n-̌-g --------------- têe-rong-nǎng
Ona gleda film. เ-อกำ----ู--ัง เธอก-ล-งด-หน-ง เ-อ-ำ-ั-ด-ห-ั- -------------- เธอกำลังดูหนัง 0
tur--g-m--------o-nǎ-g tur--gam-lang-doo-na-ng t-r---a---a-g-d-o-n-̌-g ----------------------- tur̶-gam-lang-doo-nǎng
Što radi Petar? ปีเ--ร์ท---ไ-? ป-เตอร-ท-อะไร? ป-เ-อ-์-ำ-ะ-ร- -------------- ปีเตอร์ทำอะไร? 0
b----d-ur̶-t----̀-r-i bhee-dhur--tam-a--rai b-e---h-r---a---̀-r-i --------------------- bhee-dhur̶-tam-à-rai
On studira na sveučilištu. เขาก-ลั-ศ--ษา--่---วิทยาล-ย เขาก-ล-งศ-กษาท--มหาว-ทยาล-ย เ-า-ำ-ั-ศ-ก-า-ี-ม-า-ิ-ย-ล-ย --------------------------- เขากำลังศึกษาที่มหาวิทยาลัย 0
k----ga-----g-sè-k-sǎ-te-em--a---i---ya---i ka-o-gam-lang-se-uk-sa--te-em-ha--wi-t-ya-lai k-̌---a---a-g-s-̀-k-s-̌-t-̂-m-h-̌-w-́---a-l-i --------------------------------------------- kǎo-gam-lang-sèuk-sǎ-têem-hǎ-wít-ya-lai
On studira jezike. เ-า-----เ-ี----ษา เขาก-ล-งเร-ยนภาษา เ-า-ำ-ั-เ-ี-น-า-า ----------------- เขากำลังเรียนภาษา 0
ka-------la-g--ia--pa-sǎ ka-o-gam-lang-rian-pa-sa- k-̌---a---a-g-r-a---a-s-̌ ------------------------- kǎo-gam-lang-rian-pa-sǎ
Gdje je Petar? ป-เ-อ-์----ไห-? ป-เตอร-อย--ไหน? ป-เ-อ-์-ย-่-ห-? --------------- ปีเตอร์อยู่ไหน? 0
bhee-dh-r̶-à-y--o-n--i bhee-dhur--a--yo-o-na-i b-e---h-r---̀-y-̂---a-i ----------------------- bhee-dhur̶-à-yôo-nǎi
U kafiću. ที-ร--นกาแฟ ท--ร-านกาแฟ ท-่-้-น-า-ฟ ----------- ที่ร้านกาแฟ 0
te-e-rán-ga--æ te-e-ra-n-ga-fæ t-̂---a-n-g---æ --------------- têe-rán-ga-fæ
On pije kavu. เข-ก--ั--ื--กาแฟ เขาก-ล-งด--มกาแฟ เ-า-ำ-ั-ด-่-ก-แ- ---------------- เขากำลังดื่มกาแฟ 0
kǎ------l-n--de--m--a--æ ka-o-gam-lang-de-um-ga-fæ k-̌---a---a-g-d-̀-m-g---æ ------------------------- kǎo-gam-lang-dèum-ga-fæ
Kuda rado idu? พ-ก--า--บไ--ห-? พวกเขาชอบไปไหน? พ-ก-ข-ช-บ-ป-ห-? --------------- พวกเขาชอบไปไหน? 0
pûa-------c-a----bh-i-na-i pu-ak-ka-o-cha-wp-bhai-na-i p-̂-k-k-̌---h-̂-p-b-a---a-i --------------------------- pûak-kǎo-châwp-bhai-nǎi
Na koncert. ไ-ดูค-นเ-ิ--ต ไปด-คอนเส-ร-ต ไ-ด-ค-น-ส-ร-ต ------------- ไปดูคอนเสิร์ต 0
bhai--------n--èr̶t bhai-doo-kawn-se-r-t b-a---o---a-n-s-̀-̶- -------------------- bhai-doo-kawn-sèr̶t
Oni rado slušaju glazbu. พ---ข-------ดน--ี พวกเขาชอบฟ-งดนตร- พ-ก-ข-ช-บ-ั-ด-ต-ี ----------------- พวกเขาชอบฟังดนตรี 0
p-̂a---a-o-ch-̂-p---n--d----hr-e pu-ak-ka-o-cha-wp-fang-don-dhree p-̂-k-k-̌---h-̂-p-f-n---o---h-e- -------------------------------- pûak-kǎo-châwp-fang-don-dhree
Kuda oni ne idu rado? พวก-ข--ม--อ-ไปไห-? พวกเขาไม-ชอบไปไหน? พ-ก-ข-ไ-่-อ-ไ-ไ-น- ------------------ พวกเขาไม่ชอบไปไหน? 0
pu-a----̌---âi--h--wp--h-----̌i pu-ak-ka-o-ma-i-cha-wp-bhai-na-i p-̂-k-k-̌---a-i-c-a-w---h-i-n-̌- -------------------------------- pûak-kǎo-mâi-châwp-bhai-nǎi
U disko. ไปดิส--้ ไปด-สโก- ไ-ด-ส-ก- -------- ไปดิสโก้ 0
b--i---̀--go-h bhai-di-t-go-h b-a---i-t-g-̂- -------------- bhai-dìt-gôh
Oni ne plešu rado. พว-เข------บ-ต้นรำ พวกเขาไม-ชอบเต-นร- พ-ก-ข-ไ-่-อ-เ-้-ร- ------------------ พวกเขาไม่ชอบเต้นรำ 0
pûa--ka----âi--h-----dhên--am pu-ak-ka-o-ma-i-cha-wp-dhe-n-ram p-̂-k-k-̌---a-i-c-a-w---h-̂---a- -------------------------------- pûak-kǎo-mâi-châwp-dhên-ram

Kreolski jezici

Jeste li znali da se njemački jezik govori i na Južnom Pacifiku? Zaista je tako! U predjelima Papue Nove Gvineje i Australije govori se Unserdeutsch . To je kreolski jezik. Kreolski jezici nastaju u govornim situacijama. To se događa pri susretu više različitih jezika. Mnogi kreolski jezici su u međuvremenu skoro izumrli. Doduše, još uvijek 15 milijuna ljudi diljem svijeta govori jedan kreolski jezik. Kreolski jezici su uvijek materinji jezici. Kod pidžinskih jezika je situacija drugačija. Pidžinski jezici imaju jako pojednostavljene jezične oblike. Oni služe samo skroz jednostavnom sporazumijevanju. Većina kreolskih jezika nastala je za vrijeme kolonijalizma. Stoga se kreolski jezici često temelje na europskim jezicima. Jedna značajka kreolskih jezika je ograničen vokabular. Kreolski jezici također imaju vlastitu fonologiju. Gramatika kreolskih jezika je veoma pojednostavljena. Govornici jednostavno ignoriraju komplicirana pravila. Svaki kreolski jezik je važan dio nacionalnog identiteta. Stoga postoji jako puno književnosti na kreolskim jezicima. Kreolski jezici su posebno zanimljivi jezikoslovcima. To je stoga što su kreolski jezici pokazatelji nastanka i ponovnog izumiranja jezika. Tako se na temelju kreolskih jezika može proučavati razvoj jezika. Također dokazuju da se jezik može mijenjati i prilagođavati. Disciplina koja proučava kreolske jezike zove se kreolistika. Jedna od najpoznatijih rečenica na kreolskom jeziku potječe iz Jamajke. Proslavio ju je Bob Marley -- znate li je? Ona glasi: No woman, no cry! (=No, woman, don't cry!)
Dali si znao?
Finski je maternji jezik oko 5 milijuna ljudi. Spada u ugro-finske jezike. U uskom je srodstvu s estonskim, dok je s madžarskim u dalekom srodstvu. Kao uralski jezik puno se razlikuje od indogermanskih jezika. Primjer za to je aglutinirajuća jezična struktura. To znači da se gramatičke funkcije izražavaju slogovima koji se dodaju na osnovni oblik. Tako nastaju duge riječi koje su tako tipične za finski jezik. Još jedno obilježje finskog jezika su mnogi vokali. U finskoj gramatici postoji 15 različitih padeža. Kod naglaska je važno da se razlikuje između dugih i kratkih vokala. Pisani i govorni finski značajno se međusobno razlikuju. U drugim evropskim jezicima ovaj fenomen je manje izražen. Sve to čini finski ne baš jednostavnim jezikom… Svih pravila se, međutim, dosljedno pridržava. A ono što je lijepo u finskom je da je to apsolutno logičan jezik!