Zbirka izraza

hr U prirodi   »   zh 在大自然里

26 [dvadeset i šest]

U prirodi

U prirodi

26[二十六]

26 [Èrshíliù]

在大自然里

[zài dà zìrán lǐ]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski kineski (pojednostavljeni) igra Više
Vidiš li tamo toranj? 你 -见---的 --- 吗-? 你 看_ 那__ 塔 了 吗 ? 你 看- 那-的 塔 了 吗 ? ---------------- 你 看见 那里的 塔 了 吗 ? 0
nǐ-kànj-à--nàl--de---le---? n_ k______ n___ d_ t___ m__ n- k-n-i-n n-l- d- t-l- m-? --------------------------- nǐ kànjiàn nàlǐ de tǎle ma?
Vidiš li tamo brijeg? 你-看见 那-- 那- 山 了-吗-? 你 看_ 那__ 那_ 山 了 吗 ? 你 看- 那-的 那- 山 了 吗 ? ------------------- 你 看见 那里的 那座 山 了 吗 ? 0
N- kà------n-l- ------zu---hān-- ma? N_ k______ n___ d_ n_ z__ s_____ m__ N- k-n-i-n n-l- d- n- z-ò s-ā-l- m-? ------------------------------------ Nǐ kànjiàn nàlǐ dì nà zuò shānle ma?
Vidiš li tamo selo? 你 -- 那里---庄 了 --? 你 看_ 那__ 村_ 了 吗 ? 你 看- 那-的 村- 了 吗 ? ----------------- 你 看见 那里的 村庄 了 吗 ? 0
N- -à-j--n nà---de c--z-u---l--ma? N_ k______ n___ d_ c__________ m__ N- k-n-i-n n-l- d- c-n-h-ā-g-e m-? ---------------------------------- Nǐ kànjiàn nàlǐ de cūnzhuāngle ma?
Vidiš li tamo rijeku? 你 ---那-的-那--河-- --? 你 看_ 那__ 那_ 河 了 吗 ? 你 看- 那-的 那- 河 了 吗 ? ------------------- 你 看见 那里的 那条 河 了 吗 ? 0
N- --nj--n -àlǐ -ì--à-tiáo ---e-ma? N_ k______ n___ d_ n_ t___ h___ m__ N- k-n-i-n n-l- d- n- t-á- h-l- m-? ----------------------------------- Nǐ kànjiàn nàlǐ dì nà tiáo héle ma?
Vidiš li tamo most? 你-看- -里- 那座-桥-了-吗-? 你 看_ 那__ 那_ 桥 了 吗 ? 你 看- 那-的 那- 桥 了 吗 ? ------------------- 你 看见 那里的 那座 桥 了 吗 ? 0
N- kàn-ià--n-lǐ ---nà z-ò----ole ma? N_ k______ n___ d_ n_ z__ q_____ m__ N- k-n-i-n n-l- d- n- z-ò q-á-l- m-? ------------------------------------ Nǐ kànjiàn nàlǐ dì nà zuò qiáole ma?
Vidiš li tamo jezero? 你-看见---- 湖 了 - ? 你 看_ 那__ 湖 了 吗 ? 你 看- 那-的 湖 了 吗 ? ---------------- 你 看见 那里的 湖 了 吗 ? 0
Nǐ -àn--àn nàl---e --l- --? N_ k______ n___ d_ h___ m__ N- k-n-i-n n-l- d- h-l- m-? --------------------------- Nǐ kànjiàn nàlǐ de húle ma?
Оna ptica tamo mi se sviđa. 我 喜---- 鸟-。 我 喜_ 那_ 鸟 。 我 喜- 那- 鸟 。 ----------- 我 喜欢 那只 鸟 。 0
W--xǐh-ān -à-zhǐ-ni-o. W_ x_____ n_ z__ n____ W- x-h-ā- n- z-ǐ n-ǎ-. ---------------------- Wǒ xǐhuān nà zhǐ niǎo.
Sviđa mi se ono drvo tamo. 我 -- -- --。 我 喜_ 那_ 树 。 我 喜- 那- 树 。 ----------- 我 喜欢 那棵 树 。 0
W- --h-ān nà-kē ---. W_ x_____ n_ k_ s___ W- x-h-ā- n- k- s-ù- -------------------- Wǒ xǐhuān nà kē shù.
Sviđa mi se ovaj kamen ovdje. 我 -- 这块----。 我 喜_ 这_ 石_ 。 我 喜- 这- 石- 。 ------------ 我 喜欢 这块 石头 。 0
Wǒ ---u-- -hè -uà- --í---. W_ x_____ z__ k___ s______ W- x-h-ā- z-è k-à- s-í-o-. -------------------------- Wǒ xǐhuān zhè kuài shítou.
Оnaj park tamo mi se sviđa. 我 -- 那- -园 。 我 喜_ 那_ 公_ 。 我 喜- 那- 公- 。 ------------ 我 喜欢 那个 公园 。 0
W- --h--- --gè gōngyuán. W_ x_____ n___ g________ W- x-h-ā- n-g- g-n-y-á-. ------------------------ Wǒ xǐhuān nàgè gōngyuán.
Sviđa mi se onaj vrt tamo. 我 -欢-那个--- 。 我 喜_ 那_ 花_ 。 我 喜- 那- 花- 。 ------------ 我 喜欢 那个 花园 。 0
Wǒ -ǐ---- ---è hu-yu--. W_ x_____ n___ h_______ W- x-h-ā- n-g- h-ā-u-n- ----------------------- Wǒ xǐhuān nàgè huāyuán.
Ovaj cvijet ovdje mi se sviđa. 我 喜欢----- 。 我 喜_ 这_ 花 。 我 喜- 这- 花 。 ----------- 我 喜欢 这朵 花 。 0
Wǒ -ǐ-u-n-zh- d-- h-ā. W_ x_____ z__ d__ h___ W- x-h-ā- z-è d-ǒ h-ā- ---------------------- Wǒ xǐhuān zhè duǒ huā.
Mislim da je lijepo. 我-觉--这-挺 -- 。 我 觉_ 这 挺 漂_ 。 我 觉- 这 挺 漂- 。 ------------- 我 觉得 这 挺 漂亮 。 0
Wǒ----dé-zhè-t----p--oliang. W_ j____ z__ t___ p_________ W- j-é-é z-è t-n- p-à-l-a-g- ---------------------------- Wǒ juédé zhè tǐng piàoliang.
Mislim da je interesantno. 我-觉- 这 有-- 。 我 觉_ 这 有__ 。 我 觉- 这 有-儿 。 ------------ 我 觉得 这 有趣儿 。 0
W- ju-d- -hè--ǒu-----. W_ j____ z__ y____ e__ W- j-é-é z-è y-u-ù e-. ---------------------- Wǒ juédé zhè yǒuqù er.
Mislim da je prekrasno. 我-------美-了-。 我 觉_ 这 太_ 了 。 我 觉- 这 太- 了 。 ------------- 我 觉得 这 太美 了 。 0
Wǒ --édé-z-è---i-ě-le. W_ j____ z__ t________ W- j-é-é z-è t-i-ě-l-. ---------------------- Wǒ juédé zhè tàiměile.
Mislim da je ružno. 我 觉得 这 很 - 。 我 觉_ 这 很 丑 。 我 觉- 这 很 丑 。 ------------ 我 觉得 这 很 丑 。 0
W--j-é-é-z-è -ě---h--. W_ j____ z__ h__ c____ W- j-é-é z-è h-n c-ǒ-. ---------------------- Wǒ juédé zhè hěn chǒu.
Mislim da je dosadno. 我-觉得 这------。 我 觉_ 这 很 无_ 。 我 觉- 这 很 无- 。 ------------- 我 觉得 这 很 无聊 。 0
W----éd--z-è -ě-----i--. W_ j____ z__ h__ w______ W- j-é-é z-è h-n w-l-á-. ------------------------ Wǒ juédé zhè hěn wúliáo.
Mislim da je to strašno. 我 ---- ---怕 。 我 觉_ 这 很 可_ 。 我 觉- 这 很 可- 。 ------------- 我 觉得 这 很 可怕 。 0
W--jué-----è--ěn---p-. W_ j____ z__ h__ k____ W- j-é-é z-è h-n k-p-. ---------------------- Wǒ juédé zhè hěn kěpà.

Jezik i poslovice

U svakom jeziku postoje poslovice. Poslovice su važan dio nacionalnog identiteta. Poslovice pokazuju vrijednost i norme jedne zemlje. Njihov oblik je opće poznat i postojan, dakle nepromjenjiv. Poslovice su uvijek kratke i jezgrovite. Često se sastoje od metafora. Mnogo poslovica je također poetske građe. Većina poslovica nam daje savjete i govori o pravilima ponašanja. Neke poslovice su jasno kritične. Poslovice vrlo često koriste stereotipove. One odražavaju karakteristike zemalja i naroda. Poslovice imaju jako dugu tradiciju. Još ih je Aristotel hvalio kao kratke filozofske mudrosti. U retorici i literaturi služe kao važno stilsko sredstvo. Ono što je posebno kod njih je da su uvijek aktualne. U jezikoslovlju se njima bavi zasebna disciplina. Postoji mnoštvo poslovica u mnogim jezicima. Pritom mogu leksički biti slične. Govornici različitih jezika u tom slučaju koriste iste riječi. Bellende Hunde beißen nicht, Perro que ladra no muerde. (DE-ES) Druge poslovice su semantički slične. To znači da je ista ideja izražena drugim riječima. Appeler un chat un chat, Dire pane al pane e vino al vino. (FR-IT) Poslovice nam pomažu razumjeti druge narode i kulture. Najzanimljivije su poslovice koje postoje u cijelom svijetu. One govore o “značajnim” temama” ljudskog života. Te poslovice objedinjuju univerzalna iskustva. One pokazuju da smo svi isti, bez obzira koji jezik govorimo!
Dali si znao?
Latvijski spada u istočnu skupinu baltičkih jezika. Govori ga više od 2 milijuna ljudi. Latvijski je s litvanskim u najužem srodstvu. Ipak, ova dva jezika nisu puno slični. Može se, znači, desiti da se jedan Litvanac i jedan Latvijac sporazumijevaju na ruskom. I struktura latvijskog jezika je manje arhaična od litvanskog. U tradicionalnim pjesmama i stihovima ima još puno starinskih elemenata. Oni ukazuju na srodnost latvijskog u odnosu na litvanski. Latvijski leksički fond je veoma zanimljivo strukturiran. Sadrži puno riječi iz drugih jezika. Kao na primjer iz njemačkog, švedskog, ruskog ili engleskog. Ali neke riječi su takođe tek nedavno stvorene jer su do sada jednostavno nedostajale u jeziku. Latvijski se piše latiničnim slovima i naglasak je na prvom slogu u riječi. Gramatika poznaje puno posebnosti kojih nema u drugim jezicima. Gramatička pravila su, međutim, uvijek jasna i nedvosmislena.