Zbirka izraza

hr Posvojne zamjenice 2   »   zh 物主代词2

67 [šezdeset i sedam]

Posvojne zamjenice 2

Posvojne zamjenice 2

67[六十七]

67 [Liùshíqī]

物主代词2

[wù zhǔ dàicí 2]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski kineski (pojednostavljeni) igra Više
naočale -镜 眼镜 眼- -- 眼镜 0
yǎnjìng yǎnjìng y-n-ì-g ------- yǎnjìng
On je zaboravio svoje naočale. 他 把-他的--- 忘 了 。 他 把 他的 眼镜 忘 了 。 他 把 他- 眼- 忘 了 。 --------------- 他 把 他的 眼镜 忘 了 。 0
tā -- t------ǎ----g-w--g-e. tā bǎ tā de yǎnjìng wàngle. t- b- t- d- y-n-ì-g w-n-l-. --------------------------- tā bǎ tā de yǎnjìng wàngle.
Ma gdje su mu naočale? 他--眼--到底-在-- ? 他的 眼镜 到底 在 哪 ? 他- 眼- 到- 在 哪 ? -------------- 他的 眼镜 到底 在 哪 ? 0
Tā de -ǎn-ìng--à-d- --i-nǎ? Tā de yǎnjìng dàodǐ zài nǎ? T- d- y-n-ì-g d-o-ǐ z-i n-? --------------------------- Tā de yǎnjìng dàodǐ zài nǎ?
sat 钟-表 钟,表 钟-表 --- 钟,表 0
Z-ō--- b-ǎo Zhōng, biǎo Z-ō-g- b-ǎ- ----------- Zhōng, biǎo
Njegov sat je pokvaren. 他的 表 坏 了 。 他的 表 坏 了 。 他- 表 坏 了 。 ---------- 他的 表 坏 了 。 0
t- -e--iǎ- hu---e. tā de biǎo huàile. t- d- b-ǎ- h-à-l-. ------------------ tā de biǎo huàile.
Sat visi na zidu. 钟 挂--墙 - 。 钟 挂在 墙 上 。 钟 挂- 墙 上 。 ---------- 钟 挂在 墙 上 。 0
Zhō-g-guà-z-i q-á-g sh---. Zhōng guà zài qiáng shàng. Z-ō-g g-à z-i q-á-g s-à-g- -------------------------- Zhōng guà zài qiáng shàng.
putovnica 护- 护照 护- -- 护照 0
H-z-ào Hùzhào H-z-à- ------ Hùzhào
Izgubio je svoju putovnicu. 他---他- -- 丢 --。 他 把 他的 护照 丢 了 。 他 把 他- 护- 丢 了 。 --------------- 他 把 他的 护照 丢 了 。 0
t--b--t- -- h-z-à- -i--e. tā bǎ tā de hùzhào diūle. t- b- t- d- h-z-à- d-ū-e- ------------------------- tā bǎ tā de hùzhào diūle.
Gdje je onda njegova putovnica? 他- 护- 到- 在--里-? 他的 护照 到底 在 哪里 ? 他- 护- 到- 在 哪- ? --------------- 他的 护照 到底 在 哪里 ? 0
Tā -e--ù--ào-------zà- -ǎ--? Tā de hùzhào dàodǐ zài nǎlǐ? T- d- h-z-à- d-o-ǐ z-i n-l-? ---------------------------- Tā de hùzhào dàodǐ zài nǎlǐ?
oni – njihov / njihova / njihovo 她--的 她–她的 她-她- ---- 她–她的 0
T- - -ā -e Tā – tā de T- – t- d- ---------- Tā – tā de
Djeca ne mogu naći njihove roditelje. 孩-们 -能 找- ----父母 孩子们 不能 找到 他们的 父母 孩-们 不- 找- 他-的 父- ---------------- 孩子们 不能 找到 他们的 父母 0
há---me- --n--g---ǎo-à- ---e--d----mǔ háizimen bùnéng zhǎodào tāmen de fùmǔ h-i-i-e- b-n-n- z-ǎ-d-o t-m-n d- f-m- ------------------------------------- háizimen bùnéng zhǎodào tāmen de fùmǔ
Ali evo njihovi roditelji dolaze! 但是-他-的 父母--了-! 但是 他们的 父母 来了 ! 但- 他-的 父- 来- ! -------------- 但是 他们的 父母 来了 ! 0
d--sh----men -e-f-mǔ -----! dànshì tāmen de fùmǔ láile! d-n-h- t-m-n d- f-m- l-i-e- --------------------------- dànshì tāmen de fùmǔ láile!
Vi – Vaš / Vaša / Vaše 您–-的 您–您的 您-您- ---- 您–您的 0
N-----ní- -e Nín – nín de N-n – n-n d- ------------ Nín – nín de
Kako je bilo Vaše putovanje, gospodine Miler? 米-先生, 您--旅- --样 ? 米勒先生, 您的 旅行 怎么样 ? 米-先-, 您- 旅- 怎-样 ? ----------------- 米勒先生, 您的 旅行 怎么样 ? 0
mǐ---- x-ān-h-n-----n-de--ǚx-ng-zěnm- --n-? mǐ lēi xiānshēng, nín de lǚxíng zěnme yàng? m- l-i x-ā-s-ē-g- n-n d- l-x-n- z-n-e y-n-? ------------------------------------------- mǐ lēi xiānshēng, nín de lǚxíng zěnme yàng?
Gdje je Vaša žena, gospodine Miler? 米--生, ---太太 ---里 ? 米勒先生, 您的 太太 在 哪里 ? 米-先-, 您- 太- 在 哪- ? ------------------ 米勒先生, 您的 太太 在 哪里 ? 0
Mǐ-l-i x---s--ng---í- de-t-it-i-zài n---? Mǐ lēi xiānshēng, nín de tàitài zài nǎlǐ? M- l-i x-ā-s-ē-g- n-n d- t-i-à- z-i n-l-? ----------------------------------------- Mǐ lēi xiānshēng, nín de tàitài zài nǎlǐ?
Vi – Vaš / Vaša / Vaše 您-您的 您–您的 您-您- ---- 您–您的 0
Ní- –-nín-de Nín – nín de N-n – n-n d- ------------ Nín – nín de
Kako je bilo Vaše putovanje, gospođo Schmidt? 施--女-, 您的--- 怎---? 施密特女士, 您的 旅行 怎么样 ? 施-特-士- 您- 旅- 怎-样 ? ------------------ 施密特女士, 您的 旅行 怎么样 ? 0
s----ì----n----,-n-n-de l--ín-----m- -àn-? shī mì tè nǚshì, nín de lǚxíng zěnme yàng? s-ī m- t- n-s-ì- n-n d- l-x-n- z-n-e y-n-? ------------------------------------------ shī mì tè nǚshì, nín de lǚxíng zěnme yàng?
Gdje je Vaš muž, gospođo Schmidt? 施--女-, 您--先生-在 哪- ? 施密特女士, 您的 先生 在 哪里 ? 施-特-士- 您- 先- 在 哪- ? ------------------- 施密特女士, 您的 先生 在 哪里 ? 0
S-- -ì -è nǚ-h-,-nín -e--i-----n- z-- -ǎ-ǐ? Shī mì tè nǚshì, nín de xiānshēng zài nǎlǐ? S-ī m- t- n-s-ì- n-n d- x-ā-s-ē-g z-i n-l-? ------------------------------------------- Shī mì tè nǚshì, nín de xiānshēng zài nǎlǐ?

Genetska mutacija omogućava govor

Od svih živih bića na svijetu jedino čovjek može govoriti. Po tome se razlikuje od životinja i biljaka. Naravno da i životinje i biljke međusobno komuniciraju. Međutim, oni ne govore složeni jezik u slogovima. Zašto onda čovjek može govoriti? Za govor su potrebna određena organska obilježja. Ta tjelesna obilježja ima samo čovjek. Međutim, to ne znači nužno da ih je on razvio. U povijesti evolucije se ništa ne dešava bez razloga. Čovjek je jednom samo počeo govoriti. Ne zna se kad se to točno desilo. Međutim, nešto se moralo dogoditi što je čovjeku dalo sposobnost govora. Istraživači smatraju da je za to zaslužna genetska mutacija. Antropolozi su usporedili nasljedne osobine različitih živih bića. Poznato je da jedan određeni gen utječe na jezik. Ljudi kod kojih je on oštećen imaju probleme s jezikom. Ne mogu se dobro izraziti te slabije razumiju riječi. Taj gen se ispitivao kod ljudi, majmuna i miševa. Kod ljudi i čimpanza je jako sličan. Mogu se primijetiti samo dvije male razlike. Te razlike su uočljive u mozgu. Zajedno s ostalim genima one utječu na određene moždane aktivnosti. Na taj način čovjek može govoriti, dok majmun ne može. Međutim, zagonetka ljudskog jezika time još nije riješena. Budući da genetska mutacija nije dovoljna da bi se moglo govoriti. Istraživači su miševima usadili genetsku varijantu. To im nije dalo sposobnost govora... No njihovo cičenje je imalo drugačiji zvuk!