Zbirka izraza

hr Raditi   »   ka მუშაობა

55 [pedeset i pet]

Raditi

Raditi

55 [ორმოცდათხუთმეტი]

55 [ormotsdatkhutmet\'i]

მუშაობა

[mushaoba]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski gruzijski igra Više
Što ste po zanimanju? რ--პ--ფეს-ის-----? რ- პ-------- ხ---- რ- პ-ო-ე-ი-ს ხ-რ-? ------------------ რა პროფესიის ხართ? 0
ra ---o---i-----a--? r- p--------- k----- r- p-r-p-s-i- k-a-t- -------------------- ra p'ropesiis khart?
Moj muž je liječnik po zanimanju. ჩ--ი--მა---პ-ოფ-ს-ი- -ქ-მი-. ჩ--- ქ---- პ-------- ე------ ჩ-მ- ქ-ა-ი პ-ო-ე-ი-თ ე-ი-ი-. ---------------------------- ჩემი ქმარი პროფესიით ექიმია. 0
che-i-k-ari p-r-pes--t-ek-mia. c---- k---- p--------- e------ c-e-i k-a-i p-r-p-s-i- e-i-i-. ------------------------------ chemi kmari p'ropesiit ekimia.
Radim pola radnog vremena kao medicinska sestra. ნ----არ-განაკ--თ-- მ---ა--ვმ-შ-ო-. ნ------ გ--------- მ----- ვ------- ნ-ხ-ვ-რ გ-ნ-კ-ე-ზ- მ-დ-ა- ვ-უ-ა-ბ- ---------------------------------- ნახევარ განაკვეთზე მედდად ვმუშაობ. 0
nak-ev-r---nak-v-t-e-me-da--vmus----. n------- g---------- m----- v-------- n-k-e-a- g-n-k-v-t-e m-d-a- v-u-h-o-. ------------------------------------- nakhevar ganak'vetze meddad vmushaob.
Uskoro ćemo dobiti mirovinu. მა---ჩ----პ-ნს-ა---გა-ა--. მ--- ჩ--- პ------- გ------ მ-ლ- ჩ-ე- პ-ნ-ი-ზ- გ-ვ-ლ-. -------------------------- მალე ჩვენ პენსიაზე გავალთ. 0
m--e c--en p'-n-ia-e -avalt. m--- c---- p-------- g------ m-l- c-v-n p-e-s-a-e g-v-l-. ---------------------------- male chven p'ensiaze gavalt.
Ali porezi su visoki. მა--ამ-გადა-ა-ა-ე---მ---ლი-. მ----- გ----------- მ------- მ-გ-ა- გ-დ-ს-ხ-დ-ბ- მ-ღ-ლ-ა- ---------------------------- მაგრამ გადასახადები მაღალია. 0
m--ra- ga-a--khad-bi m--h-l--. m----- g------------ m-------- m-g-a- g-d-s-k-a-e-i m-g-a-i-. ------------------------------ magram gadasakhadebi maghalia.
I zdravstveno osiguranje je skupo. ჯ---რ--ლ-ბის-და-ღ-ევა---ი---. ჯ----------- დ------- ძ------ ჯ-ნ-რ-ე-ო-ი- დ-ზ-ვ-ვ- ძ-ი-ი-. ----------------------------- ჯანმრთელობის დაზღვევა ძვირია. 0
janm-te----- d-z-hv--- d-v-ria. j----------- d-------- d------- j-n-r-e-o-i- d-z-h-e-a d-v-r-a- ------------------------------- janmrtelobis dazghveva dzviria.
Što želiš jednom postati? რა-გი--ა--ომ--ა-ო-ვ-დე? რ- გ---- რ-- გ--------- რ- გ-ნ-ა რ-მ გ-მ-ხ-ი-ე- ----------------------- რა გინდა რომ გამოხვიდე? 0
r- g--da---m---mok---de? r- g---- r-- g---------- r- g-n-a r-m g-m-k-v-d-? ------------------------ ra ginda rom gamokhvide?
Želim biti inženjer. ი-ჟი-ე-ი ----- -ავ--ე. ი------- მ---- გ------ ი-ჟ-ნ-რ- მ-ნ-ა გ-ვ-დ-. ---------------------- ინჟინერი მინდა გავხდე. 0
i-z-i-e-- m-nd- ga--hde. i-------- m---- g------- i-z-i-e-i m-n-a g-v-h-e- ------------------------ inzhineri minda gavkhde.
Želim studirati na sveučilištu. უ-----ს-ტეტშ- -ინდა-ვ---ავლო. უ------------ მ---- ვ-------- უ-ი-ე-ს-ტ-ტ-ი მ-ნ-ა ვ-ს-ა-ლ-. ----------------------------- უნივერსიტეტში მინდა ვისწავლო. 0
u-i--rsit'---sh- m-n-a v-st---v--. u--------------- m---- v---------- u-i-e-s-t-e-'-h- m-n-a v-s-s-a-l-. ---------------------------------- universit'et'shi minda vists'avlo.
Ja sam pripravnik. პრ---იკან-----რ. პ---------- ვ--- პ-ა-ტ-კ-ნ-ი ვ-რ- ---------------- პრაქტიკანტი ვარ. 0
p--a-t'--'an-'- var. p-------------- v--- p-r-k-'-k-a-t-i v-r- -------------------- p'rakt'ik'ant'i var.
Ne zarađujem puno. მ--ა------ს---ღალი------სი. მ- ა- მ---- მ----- ხ------- მ- ა- მ-ქ-ს მ-ღ-ლ- ხ-ლ-ა-ი- --------------------------- მე არ მაქვს მაღალი ხელფასი. 0
me a- -a--s-ma--al--k-e---s-. m- a- m---- m------ k-------- m- a- m-k-s m-g-a-i k-e-p-s-. ----------------------------- me ar makvs maghali khelpasi.
Odrađujem pripravnički staž u inozemstvu. პ--ქ---ა---ა-ღ-არგ--ე- გავდ--არ. პ-------- ს----------- გ-------- პ-ა-ტ-კ-ს ს-ზ-ვ-რ-ა-ე- გ-ვ-ი-ა-. -------------------------------- პრაქტიკას საზღვარგარეთ გავდივარ. 0
p'r--t--k--- -az-----g-r-- ---di--r. p----------- s------------ g-------- p-r-k-'-k-a- s-z-h-a-g-r-t g-v-i-a-. ------------------------------------ p'rakt'ik'as sazghvargaret gavdivar.
Ovo je moj šef. ე--ჩემი უ---სია. ე- ჩ--- უ------- ე- ჩ-მ- უ-რ-ს-ა- ---------------- ეს ჩემი უფროსია. 0
e---hemi --r-sia. e- c---- u------- e- c-e-i u-r-s-a- ----------------- es chemi uprosia.
Imam drage kolege. ს-სიამოვ-- -------ი-მ--ვ-. ს--------- კ------- მ----- ს-ს-ა-ო-ნ- კ-ლ-გ-ბ- მ-ა-ს- -------------------------- სასიამოვნო კოლეგები მყავს. 0
sa-i--o--o -'olege-i----v-. s--------- k-------- m----- s-s-a-o-n- k-o-e-e-i m-a-s- --------------------------- sasiamovno k'olegebi mqavs.
U podne uvijek idemo u kantinu. შუ----ს----ნ -ოვ-ლთვი- კ--ე---მ---ი-არ-. შ------ ჩ--- ყ-------- კ----- მ--------- შ-ა-ღ-ს ჩ-ე- ყ-ვ-ლ-ვ-ს კ-ფ-შ- მ-ვ-ი-ა-თ- ---------------------------------------- შუადღეს ჩვენ ყოველთვის კაფეში მივდივართ. 0
shua-g-es ----n -ovelt-i--k---e--- --v-iva--. s-------- c---- q-------- k------- m--------- s-u-d-h-s c-v-n q-v-l-v-s k-a-e-h- m-v-i-a-t- --------------------------------------------- shuadghes chven qoveltvis k'apeshi mivdivart.
Tražim radno mjesto. სა-უ-ა- -დ-ი---ვე--ბ. ს------ ა----- ვ----- ს-მ-შ-ო ა-გ-ლ- ვ-ძ-ბ- --------------------- სამუშაო ადგილს ვეძებ. 0
s-m--ha- adgils -e--e-. s------- a----- v------ s-m-s-a- a-g-l- v-d-e-. ----------------------- samushao adgils vedzeb.
Ja sam već godinu dana nezaposlen / -a. უ--ე -რთი-წ---ა-უ-უშევა-ი-ვ-რ. უ--- ე--- წ---- უ-------- ვ--- უ-ვ- ე-თ- წ-ლ-ა უ-უ-ე-ა-ი ვ-რ- ------------------------------ უკვე ერთი წელია უმუშევარი ვარ. 0
uk--e-ert- t-'el-a um----v--i-v-r. u---- e--- t------ u--------- v--- u-'-e e-t- t-'-l-a u-u-h-v-r- v-r- ---------------------------------- uk've erti ts'elia umushevari var.
U ovoj zemlji ima previše nezaposlenih. ამ ----ა--შ- -ა-ია---ევრი----შ--არი-. ა- ქ-------- ძ----- ბ---- უ---------- ა- ქ-ე-ა-ა-ი ძ-ლ-ა- ბ-ვ-ი უ-უ-ე-ა-ი-. ------------------------------------- ამ ქვეყანაში ძალიან ბევრი უმუშევარია. 0
am --e---a-hi--zal--n----ri -m-s-e-a---. a- k--------- d------ b---- u----------- a- k-e-a-a-h- d-a-i-n b-v-i u-u-h-v-r-a- ---------------------------------------- am kveqanashi dzalian bevri umushevaria.

Pamćenju je potreban jezik

Većina ljudi se sjeća svog prvog dana u školi. Međutim, ne sjećaju se više onog što se desilo prije. Svoje prve godine života se gotovo uopće ne sjećamo. Zašto je to tako? Zašto se ne možemo sjetiti onog što smo proživjeli kao bebe? Razlog tomu leži u našem razvoju. Jezik i pamćenje razvijaju se otprilike u isto vrijeme. Kako bismo se nečega mogli sjetiti potreban nam je jezik. Odnosno, potrebne su nam riječi za ono što smo proživjeli. Znanstvenici su proveli različita ispitivanja s djecom. Pritom su došli do zanimljivog otkrića. Čim djeca nauče govoriti, zaborave sve što se desilo prije toga. Početak jezika je ujedno i početak pamćenja. Djeca nauče jako puno u svoje prve tri godine. Svakoga dana doživljavaju nove stvari. U tim godinama dolaze također do mnogo važnih otkrića. Pa ipak sve to nestane. Psiholozi taj fenomen nazivaju infantilnom amnezijom. Ostaju samo one stvari za koje djeca imaju naziv. Autobiografsko pamćenje pohranjuje osobna iskustva. Ono funkcionira kao dnevnik. U njemu se sprema sve što je važno za naš život. Na taj način autobiografsko pamćenje oblikuje naš identitet. No njegov razvitak ovisi o usvajanju materinjeg jezika. Svoje pamćenje možemo jedino aktivirati svojim jezikom. Naravno da stvari koje smo doživjeli kao dijete nikad potpuno ne nestanu. One su pohranjene negdje u našem mozgu. Samo ih se više ne možemo sjetiti... - Zaista šteta, zar ne?