Zbirka izraza

hr Postavljanje pitanja 1   »   ti ሕቶታት ምሕታት 1

62 [šezdeset i dva]

Postavljanje pitanja 1

Postavljanje pitanja 1

62 [ሱሳንክልተን]

62 [susanikiliteni]

ሕቶታት ምሕታት 1

[ḥitotati miḥitati 1]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski tigrinja igra Više
učiti ተ-ሃረ -ጽ-ዐ ተ--- ኣ--- ተ-ሃ- ኣ-ን- --------- ተመሃረ ኣጽንዐ 0
te------ a--’in-‘ā t------- a-------- t-m-h-r- a-s-i-i-ā ------------------ temehare ats’ini‘ā
Uče li učenici puno? እ---ቆ-ዑ ብ-ሕ--ዮ- ዘ-ንዑ? እ-- ቆ-- ብ-- ድ-- ዘ---- እ-ም ቆ-ዑ ብ-ሕ ድ-ም ዘ-ን-? --------------------- እቶም ቆልዑ ብዙሕ ድዮም ዘጽንዑ? 0
itomi --o---- ---uḥ- d-y--i ze--’in--u? i---- k------ b------ d----- z---------- i-o-i k-o-i-u b-z-h-i d-y-m- z-t-’-n-‘-? ---------------------------------------- itomi k’oli‘u bizuḥi diyomi zets’ini‘u?
Ne, oni uče malo. ኣይ-ኑ-- --- እዮም ዘ---። ኣ----- ቅ-- እ-- ዘ---- ኣ-ኮ-ን- ቅ-ብ እ-ም ዘ-ን-። -------------------- ኣይኮኑን፣ ቅሩብ እዮም ዘጽንዑ። 0
ay--o---i፣-k’-rubi i-omi z--s’i--‘u። a--------- k------ i---- z---------- a-i-o-u-i- k-i-u-i i-o-i z-t-’-n-‘-። ------------------------------------ ayikonuni፣ k’irubi iyomi zets’ini‘u።
pitati ሓቶታት ሓ--- ሓ-ታ- ---- ሓቶታት 0
h---o-a-i h-------- h-a-o-a-i --------- ḥatotati
Pitate li često učitelja? ን-ም---ብዙ- ግዜ--ኹ--ት-ቱ-? ን---- ብ-- ግ- ዲ-- ት---- ን-ም-ር ብ-ሕ ግ- ዲ-ም ት-ቱ-? ---------------------- ንመምህር ብዙሕ ግዜ ዲኹም ትሓቱዎ? 0
nim------- -i---̣---iz---īẖ--- ---̣-tuw-? n--------- b------ g--- d------ t--------- n-m-m-h-r- b-z-h-i g-z- d-h-u-i t-h-a-u-o- ------------------------------------------ nimemihiri bizuḥi gizē dīẖumi tiḥatuwo?
Ne, ne pitam ga često. ኣይ--ኩ-፣ ብ-- -ዜ --ሓ---እ-። ኣ------ ብ-- ግ- ኣ---- እ-- ኣ-ኮ-ኩ-፣ ብ-ሕ ግ- ኣ-ሓ-ን እ-። ------------------------ ኣይኮንኩን፣ ብዙሕ ግዜ ኣይሓቶን እየ። 0
ayi--ni-u--፣ bi-u-----izē-a----at-n- iy-። a----------- b------ g--- a--------- i--- a-i-o-i-u-i- b-z-h-i g-z- a-i-̣-t-n- i-e- ----------------------------------------- ayikonikuni፣ bizuḥi gizē ayiḥatoni iye።
odgovoriti መ-ሲ መ-- መ-ሲ --- መልሲ 0
mel-sī m----- m-l-s- ------ melisī
Odgovorite, molim Vas. መል- በጃኹ-። መ-- በ---- መ-ሱ በ-ኹ-። --------- መልሱ በጃኹም። 0
m-------ejah----። m----- b--------- m-l-s- b-j-h-u-i- ----------------- melisu bejaẖumi።
Odgovaram. ኣ---ም--። ኣ- እ---- ኣ- እ-ል-። -------- ኣነ እምልሽ። 0
a---i------i። a-- i-------- a-e i-i-i-h-። ------------- ane imilishi።
raditi ሰራሕ ሰ-- ሰ-ሕ --- ሰራሕ 0
ser-ḥi s------ s-r-h-i ------- seraḥi
Radi li on upravo? ንሱ --ርሕ----ዘ-? ን- ይ--- ድ- ዘ-- ን- ይ-ር- ድ- ዘ-? -------------- ንሱ ይሰርሕ ድዩ ዘሎ? 0
n----y--e-ih---d--u-zel-? n--- y-------- d--- z---- n-s- y-s-r-h-i d-y- z-l-? ------------------------- nisu yiseriḥi diyu zelo?
Da, on upravo radi. እ---ይሰ----ዩ -ሎ። እ-- ይ--- እ- ዘ-- እ-፣ ይ-ር- እ- ዘ-። --------------- እወ፣ ይሰርሕ እዩ ዘሎ። 0
i-e፣-y-ser--̣i---u ze-o። i--- y-------- i-- z---- i-e- y-s-r-h-i i-u z-l-። ------------------------ iwe፣ yiseriḥi iyu zelo።
dolaziti ም-ጽእ ም--- ም-ጽ- ---- ምምጽእ 0
mimits-i’i m--------- m-m-t-’-’- ---------- mimits’i’i
Dolazite li? ትመ- -ኹ-? ት-- ዲ--- ት-ጹ ዲ-ም- -------- ትመጹ ዲኹም? 0
timet-’u--ī--um-? t------- d------- t-m-t-’- d-h-u-i- ----------------- timets’u dīẖumi?
Da, dolazimo odmah. እ-- -መ-- ---። እ-- ን--- ኣ--- እ-፣ ን-ጽ- ኣ-ና- ------------- እወ፣ ንመጽእ ኣሎና። 0
iw-- ni--ts’-’i-al-n-። i--- n--------- a----- i-e- n-m-t-’-’- a-o-a- ---------------------- iwe፣ nimets’i’i alona።
stanovati ምቕ-ጥ ም--- ም-ማ- ---- ምቕማጥ 0
mi--’-mat’i m---------- m-k-’-m-t-i ----------- miḵ’imat’i
Stanujete li u Berlinu? ኣ- በር---ዲኹ- ት-መጡ? ኣ- በ--- ዲ-- ት---- ኣ- በ-ሊ- ዲ-ም ት-መ-? ----------------- ኣብ በርሊን ዲኹም ትቕመጡ? 0
ab- ---i-ī-- dī--um---ik--im-t--? a-- b------- d------ t----------- a-i b-r-l-n- d-h-u-i t-k-’-m-t-u- --------------------------------- abi berilīni dīẖumi tiḵ’imet’u?
Da, stanujem u Berlinu. እ-፣--ነ ኣ---ር---ዝ--ጥ። እ-- ኣ- ኣ- በ--- ዝ---- እ-፣ ኣ- ኣ- በ-ሊ- ዝ-መ-። -------------------- እወ፣ ኣነ ኣብ በርሊን ዝቕመጥ። 0
iwe- ane -b---er--ī---ziḵ’-----i። i--- a-- a-- b------- z----------- i-e- a-e a-i b-r-l-n- z-k-’-m-t-i- ---------------------------------- iwe፣ ane abi berilīni ziḵ’imet’i።

Tko želi govoriti, mora pisati!

Učenje stranih jezika nije uvijek jednostavno. Učenicima je u početku posebno teško govoriti. Mnogi se ne usude oblikovati rečenice na novom jeziku. Previše se boje pravljenja grešaka. Za takve učenike pisanje može biti dobro rješenje. Jer tko želi naučiti dobro govoriti, morao bi što više pisati! Pisanje nam pomaže u prilagođavanju na novi jezik. To ima mnogo razloga. Pisanje funkcionira drugačije od govorenja. To je puno složeniji proces. Kod pisanja duže razmišljamo o izboru riječi. Na taj način naš mozak radi intenzivnije s novim jezikom. Također smo kod pisanja puno opušteniji. Na naš odgovor nitko ne čeka. Tako se naš strah od stranog jezika lagano smanjuje. Osim toga, pisanje potiče našu kreativnost. Osjećamo se slobodnijima te se više igramo s novim jezikom. Pisanje nam daje više vremena od govorenja. A također podupire naše pamćenje! Međutim, najveća prednost pisanja je njegov distancirani oblik. To znači da možemo pomno pratiti ishod svog jezika. Sve vidimo jasno ispred sebe. Na taj način možemo sami ispravljati svoje greške i pritom učiti. Sadržaj pisanja na novom jeziku u principu nije važan. Važno je samo redovito oblikovati rečenice u pisanom obliku. Onaj tko želi vježbati, neka potraži prijatelja za dopisivanje iz inozemstva. Nakon nekog vremena će se s njim i osobno upoznati. Vidjet ćete: Tada će govorenje biti mnogo jednostavnije!