Zbirka izraza

hr Posvojne zamjenice   »   ti ናይ ዋንነት ቃላት 1

66 [šezdeset i šest]

Posvojne zamjenice

Posvojne zamjenice

66 [ሱሳንሽዱሽተን]

66 [susanishidushiteni]

ናይ ዋንነት ቃላት 1

[nayi wanineti k’alati 1]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski tigrinja igra Više
ja – moj / moja / moje ኣነ---ናተይ ኣ- - ና-- ኣ- - ና-ይ -------- ኣነ - ናተይ 0
a-e----ate-i a-- - n----- a-e - n-t-y- ------------ ane - nateyi
Ne mogu naći moj ključ. ናተ---ፍ------ ። ና-- መ--- ሲ-- ። ና-ይ መ-ት- ሲ-ዮ ። -------------- ናተይ መፍትሕ ሲነዮ ። 0
natey- -e---i--- -īn-yo ። n----- m-------- s----- ። n-t-y- m-f-t-h-i s-n-y- ። ------------------------- nateyi mefitiḥi sīneyo ።
Ne mogu naći moju putnu kartu. ናተይ -ከ- ---ተ-- --ዮ ። ና-- ቲ-- (----- ሲ-- ። ና-ይ ቲ-ት (-ኬ-ይ- ሲ-ዮ ። -------------------- ናተይ ቲከት (ትኬተይ) ሲነዮ ። 0
n---y----keti-------e--- ----yo-። n----- t----- (--------- s----- ። n-t-y- t-k-t- (-i-ē-e-i- s-n-y- ። --------------------------------- nateyi tīketi (tikēteyi) sīneyo ።
ti – tvoj / tvoja / tvoje ን-- - ና-ካ ን-- - ና-- ን-ኻ - ና-ካ --------- ንስኻ - ናትካ 0
n---h-a ---a---a n------ - n----- n-s-h-a - n-t-k- ---------------- nisiẖa - natika
Jesi li našao tvoj ključ? መፍት---ረኺ-ካዮ -? መ---- ረ---- ዶ- መ-ት-ካ ረ-ብ-ዮ ዶ- -------------- መፍትሕካ ረኺብካዮ ዶ? 0
m-fiti-̣i-a--eh-ībi-ayo do? m---------- r---------- d-- m-f-t-h-i-a r-h-ī-i-a-o d-? --------------------------- mefitiḥika reẖībikayo do?
Jesi li našao tvoju putnu kartu? ቲኬትካ-ረ---ዮ ዶ? ቲ--- ረ---- ዶ- ቲ-ት- ረ-ብ-ዮ ዶ- ------------- ቲኬትካ ረኺብካዮ ዶ? 0
tīk-ti-----ẖīb-ka-- do? t------- r---------- d-- t-k-t-k- r-h-ī-i-a-o d-? ------------------------ tīkētika reẖībikayo do?
on – njegov / njegova / njegovo ንሱ --ንሳ ን- - ን- ን- - ን- ------- ንሱ - ንሳ 0
n------nisa n--- - n--- n-s- - n-s- ----------- nisu - nisa
Znaš li gdje je njegov ključ? መ----ኣበ- --ዘሎ-------ኻ? መ--- ኣ-- ከ--- ት--- ዲ-- መ-ት- ኣ-ይ ከ-ዘ- ት-ል- ዲ-? ---------------------- መፍትሑ ኣበይ ከምዘሎ ትፈልጥ ዲኻ? 0
mef----̣u -be-i-k-mi--lo --felit’-----̱-? m-------- a---- k------- t-------- d----- m-f-t-h-u a-e-i k-m-z-l- t-f-l-t-i d-h-a- ----------------------------------------- mefitiḥu abeyi kemizelo tifelit’i dīẖa?
Znaš li gdje je njegova putna karta? ቲ-ቱ ኣ-- ---ሎ-ት-ልጥ--ኻ? ቲ-- ኣ-- ከ--- ት--- ዲ-- ቲ-ቱ ኣ-ይ ከ-ዘ- ት-ል- ዲ-? --------------------- ቲኬቱ ኣበይ ከምዘሎ ትፈልጥ ዲኻ? 0
t-kēt--a--y----m--elo---fe-it-i--ī-̱a? t----- a---- k------- t-------- d----- t-k-t- a-e-i k-m-z-l- t-f-l-t-i d-h-a- -------------------------------------- tīkētu abeyi kemizelo tifelit’i dīẖa?
ona – njen / njena / njeno ንሳ - -ታ ን- - ና- ን- - ና- ------- ንሳ - ናታ 0
n----- n-ta n--- - n--- n-s- - n-t- ----------- nisa - nata
Njen novac je nestao. ገ-----ፊ-። ገ--- ጠ--- ገ-ዘ- ጠ-ኡ- --------- ገንዘባ ጠፊኡ። 0
ge-i--b- -’-fī’-። g------- t------- g-n-z-b- t-e-ī-u- ----------------- genizeba t’efī’u።
Njena kreditna kartica je također nestala. ክርዲ- ካ-ዳ‘ው--ጠ--። ክ--- ካ----- ጠ--- ክ-ዲ- ካ-ዳ-ው- ጠ-ኡ- ---------------- ክርዲት ካርዳ‘ውን ጠፊኡ። 0
ki-i---- k-r--a‘w-ni--’ef---። k------- k---------- t------- k-r-d-t- k-r-d-‘-i-i t-e-ī-u- ----------------------------- kiridīti karida‘wini t’efī’u።
mi – naš / naša / naše ን-- - ና-ና ን-- - ና-- ን-ና - ና-ና --------- ንሕና - ናትና 0
niḥi---- na--na n------ - n----- n-h-i-a - n-t-n- ---------------- niḥina - natina
Naš djed je bolestan. ኣ---- ሓ-- ኣ-። ኣ---- ሓ-- ኣ-- ኣ-ሓ-ና ሓ-ሙ ኣ-። ------------- ኣቦሓጎና ሓሚሙ ኣሎ። 0
a-oḥ---na --am----a--። a--------- h------ a--- a-o-̣-g-n- h-a-ī-u a-o- ----------------------- aboḥagona ḥamīmu alo።
Naša baka je zdrava. ዓባ-----ና ኣ-ዋ። ዓ--- ጥ-- ኣ--- ዓ-ይ- ጥ-ና ኣ-ዋ- ------------- ዓባይና ጥዕና ኣለዋ። 0
‘ab--in- t---in- ---wa። ‘------- t------ a----- ‘-b-y-n- t-i-i-a a-e-a- ----------------------- ‘abayina t’i‘ina alewa።
vi – vaš / vaša / vaše ን---ኩ- --ና--ም ን----- - ና--- ን-ኻ-ኩ- - ና-ኩ- ------------- ንስኻትኩም - ናትኩም 0
nisiẖat--umi------i-umi n------------ - n------- n-s-h-a-i-u-i - n-t-k-m- ------------------------ nisiẖatikumi - natikumi
Djeco, gdje je vaš tata? ቆል-፥ -ባ---ኣ-- --? ቆ--- ባ--- ኣ-- ኣ-- ቆ-ዑ- ባ-ኹ- ኣ-ይ ኣ-? ----------------- ቆልዑ፥ ባባኹም ኣበይ ኣሎ? 0
k’-l--u- -ab-h-umi--be-i alo? k------- b-------- a---- a--- k-o-i-u- b-b-h-u-i a-e-i a-o- ----------------------------- k’oli‘u፥ babaẖumi abeyi alo?
Djeco, gdje je vaša mama? ቆልዑ------ -በይ--ላ? ቆ--- ማ--- ኣ-- ኣ-- ቆ-ዑ- ማ-ኹ- ኣ-ይ ኣ-? ----------------- ቆልዑ፥ ማማኹም ኣበይ ኣላ? 0
k’ol-‘u--m--a--um- ab-yi --a? k------- m-------- a---- a--- k-o-i-u- m-m-h-u-i a-e-i a-a- ----------------------------- k’oli‘u፥ mamaẖumi abeyi ala?

Kreativni jezik

Kreativnost je danas važno obilježje. Svatko želi biti kreativan. Jer se kreativni ljudi smatraju inteligentnima. Naš jezik također mora biti kreativan. Prije se nastojalo govoriti što točnije. Danas se nastoji govoriti što kreativnije. Reklame i novi mediji su primjer toga. Oni pokazuju kako se jezikom može igrati. U zadnjih 50 godina važnost kreativnosti raste sve više. Istraživači se također bave tim fenomenom. Psiholozi, pedagozi i filozofi ispituju kreativne procese. Kreativnost se pritom definira kao sposobnost stvaranja nečeg novog. Kreativni govornik proizvodi nove jezične oblike. To mogu biti riječi ili gramatičke strukture. Prilikom proučavanja kreativnog jezika lingvisti prepoznaju kako se jezik mijenja. Međutim, ne razumiju svi ljudi nove jezične elemente. Da bi se razumio kreativan jezik, potrebno je znanje. Mora se znati kako jezik funkcionira. Čovjek mora poznavati zemlju u kojoj žive govornici. Samo tako može razumjeti što je netko htio reći. Žargon mladih je jedan primjer za to. Djeca i mladi ljudi uvijek nanovo izmišljaju nove pojmove. Odrasli često ne razumiju te riječi. Danas čak postoje i rječnici koji objašnjavaju žargon mladih. No oni obično zastarijevaju nakon jedne generacije! Međutim, kreativni jezik se može naučiti. Učitelji za to nude razne tečajeve. Najvažnije pravilo uvijek glasi: Aktivirajte svoj unutarnji glas!