Zbirka izraza

hr Prošlost 3   »   ti ሕሉፍ 3

83 [osamdeset i tri]

Prošlost 3

Prošlost 3

83 [ሰማንያንሰለስተን]

83 [semaniyaniselesiteni]

ሕሉፍ 3

[ḥilufi 3]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski tigrinja igra Više
telefonirati ደ--- ምድ-ል ደ--- ም--- ደ-ለ- ም-ዋ- --------- ደወለ፣ ምድዋል 0
d-w-le----diwali d------ m------- d-w-l-፣ m-d-w-l- ---------------- dewele፣ midiwali
Telefonirao / telefonirala sam. ኣ- --- -ረ። ኣ- ደ-- ኔ-- ኣ- ደ-ለ ኔ-። ---------- ኣነ ደዊለ ኔረ። 0
ane --w--e--ēre። a-- d----- n---- a-e d-w-l- n-r-። ---------------- ane dewīle nēre።
Cijelo sam vrijeme telefonirao / telefonirala. ብዙ--ግዜ --ውል-ው-ለ። ብ-- ግ- ክ--- ው--- ብ-ሕ ግ- ክ-ው- ው-ለ- ---------------- ብዙሕ ግዜ ክድውል ውዒለ። 0
bizu--i-g-zē---d-wili---‘-l-። b------ g--- k------- w------ b-z-h-i g-z- k-d-w-l- w-‘-l-። ----------------------------- bizuḥi gizē kidiwili wi‘īle።
pitati ሓተተ፣-ቶ ሓ----- ሓ-ተ-ሕ- ------ ሓተተ፣ሕቶ 0
ḥ---t-፣h--to h------------ h-a-e-e-h-i-o ------------- ḥatete፣ḥito
Pitao / pitala sam. ሓቲ----። ሓ-- ኔ-- ሓ-ተ ኔ-። ------- ሓቲተ ኔረ። 0
ḥ----- ---e። h------ n---- h-a-ī-e n-r-። ------------- ḥatīte nēre።
Uvijek sam pitao / pitala. ብዙሕ -ዜ---ተ-ኔረ። ብ-- ግ- ሓ-- ኔ-- ብ-ሕ ግ- ሓ-ተ ኔ-። -------------- ብዙሕ ግዜ ሓቲተ ኔረ። 0
b--uḥi giz- h---īt- nē-e። b------ g--- h------ n---- b-z-h-i g-z- h-a-ī-e n-r-። -------------------------- bizuḥi gizē ḥatīte nēre።
ispričati ነገ---ዘን--- --ንታው ነ--------- ም---- ነ-ረ-ኣ-ን-ወ- ም-ን-ው ---------------- ነገረ፣ኣዘንተወ፣ ምዝንታው 0
neg-r-፣a--ni-ew-፣ ---in----i n---------------- m--------- n-g-r-፣-z-n-t-w-፣ m-z-n-t-w- ---------------------------- negere፣azenitewe፣ mizinitawi
Ispričao / ispričala sam. ኣ- እ-ግር --። ኣ- እ--- ኔ-- ኣ- እ-ግ- ኔ-። ----------- ኣን እነግር ኔረ። 0
a-i-i-e-ir- nēre። a-- i------ n---- a-i i-e-i-i n-r-። ----------------- ani inegiri nēre።
Ispričao / ispričala sam cijelu priču. ኣነ ----ዜ-ታሪኽ-እ-ግ--ኔ-። ኣ- ኩ- ጊ- ታ-- እ--- ኔ-- ኣ- ኩ- ጊ- ታ-ኽ እ-ግ- ኔ-። --------------------- ኣነ ኩሉ ጊዜ ታሪኽ እነግር ኔረ። 0
an--ku-u --zē t--īh---i-e-ir- -ēre። a-- k--- g--- t------ i------ n---- a-e k-l- g-z- t-r-h-i i-e-i-i n-r-። ----------------------------------- ane kulu gīzē tarīẖi inegiri nēre።
učiti ም--ዕ;-ምምሃር ም---- ም--- ም-ና-; ም-ሃ- ---------- ምጽናዕ; ምምሃር 0
mi-s’--a-i;-m---ha-i m---------- m------- m-t-’-n-‘-; m-m-h-r- -------------------- mits’ina‘i; mimihari
Učio / učila sam. ኣ- እመሃ----። ኣ- እ--- ኔ-- ኣ- እ-ሃ- ኔ-። ----------- ኣነ እመሃር ኔረ። 0
an--imeha-- -ē-e። a-- i------ n---- a-e i-e-a-i n-r-። ----------------- ane imehari nēre።
Učio / učila sam cijelu večer. ኣ- -ሉእ -ሸት-ክ--ር --ለ። ኣ- ም-- ም-- ክ--- ው--- ኣ- ም-እ ም-ት ክ-ሃ- ው-ለ- -------------------- ኣነ ምሉእ ምሸት ክመሃር ውዒለ። 0
a-e m-lu’i-m-s--t- -im-har---i----። a-- m----- m------ k------- w------ a-e m-l-’- m-s-e-i k-m-h-r- w-‘-l-። ----------------------------------- ane milu’i misheti kimehari wi‘īle።
raditi ስ--፣ምስራሕ ስ------- ስ-ሕ-ም-ራ- -------- ስራሕ፣ምስራሕ 0
s-raḥ--mi--rah-i s---------------- s-r-h-i-m-s-r-h-i ----------------- siraḥi፣misiraḥi
Radio / radila sam. ኣነ -ሰ-ሕ --። ኣ- እ--- ኔ-- ኣ- እ-ር- ኔ-። ----------- ኣነ እሰርሕ ኔረ። 0
an- i--r--̣i --r-። a-- i------- n---- a-e i-e-i-̣- n-r-። ------------------ ane iseriḥi nēre።
Radio / radila sam cijeli dan. ኣ--------ልቲ---ርሕ ኔ-። ኣ- ም-- መ--- እ--- ኔ-- ኣ- ም-እ መ-ል- እ-ር- ኔ-። -------------------- ኣነ ምሉእ መዓልቲ እሰርሕ ኔረ። 0
ane mi-u’i----a-itī ise----- n-r-። a-- m----- m------- i------- n---- a-e m-l-’- m-‘-l-t- i-e-i-̣- n-r-። ---------------------------------- ane milu’i me‘alitī iseriḥi nēre።
jesti በ--፣---ላዕ በ--- ም--- በ-ዐ- ም-ላ- --------- በልዐ፣ ምብላዕ 0
beli‘-፣-mib---‘i b------ m------- b-l-‘-፣ m-b-l-‘- ---------------- beli‘ā፣ mibila‘i
Jeo / jela sam. ኣ- ---። ኣ- ብ--- ኣ- ብ-ዐ- ------- ኣነ ብሊዐ። 0
a-- -i--‘ā። a-- b------ a-e b-l-‘-። ----------- ane bilī‘ā።
Pojeo / pojela sam svu hranu. ኣ- -ምሉኡ-እቲ ምግቢ--ሊዐ- ። ኣ- ብ--- እ- ም-- በ--- ። ኣ- ብ-ሉ- እ- ም-ቢ በ-ዐ- ። --------------------- ኣነ ብምሉኡ እቲ ምግቢ በሊዐዮ ። 0
a-e----il-----t--m--------l--āyo-። a-- b------- i-- m----- b------- ። a-e b-m-l-’- i-ī m-g-b- b-l-‘-y- ። ---------------------------------- ane bimilu’u itī migibī belī‘āyo ።

Povijest lingvistike

Ljudi su oduvijek bili fascinirani jezicima. Povijest lingvistike je stoga veoma duga. Lingvistika je sustavno proučavanje jezika. Ljudi već tisućama godina razmišljaju o jeziku. Pritom razne kulture razvijaju različite sisteme. Na taj način nastaju raličiti opisi jezika. Današnja lingvistika se prije svega temelji na antičkim teorijama. Posebno mnogo tradicija je utemeljeno u Grčkoj. Ipak, najstarije poznato djelo o jeziku potječe iz Indije. Napisao ga je gramatičar Sakatayana prije otprilike 3.000 godina. U antičko doba su se jezikom bavili filozofi poput Platona. Rimski autori su kasnije dalje razvijali svoje teorije. Arapi su također u 8. stoljeću razvili vlastite tradicije. Njihova djela pokazuju točan opis arapskog jezika. U novije doba postojala je namjera istražiti porijeklo jezika. Učenjake je posebno zanimala povijest jezika. U 18. stoljeću se započelo s uspoređivanjem jezika. Na taj način se nastojalo shvatiti kako se jezici razvijaju. Kasnije se koncentriralo na jezike kao na sustav. Najbitnije pitanje je bilo kako jezici funkcioniraju. Danas unutar lingvistike postoji mnogo škola. Od 1950-ih su se razvile mnoge nove discipline. Na njih su dijelom snažno utjecale ostale znanosti. Na primjer, psiholingvistika ili interkulturalna komunikacija. Novi smjerovi lingvistike su jako specijalizirani. Jedan primjer je feministička lingvistika. Povijest lingvistike se tako nastavlja... Sve dok postoji jezik, čovjek će o njemu razmišljati!