Zbirka izraza

hr U hotelu – dolazak   »   ka სასტუმროში – ჩამოსვლა

27 [dvadeset i sedam]

U hotelu – dolazak

U hotelu – dolazak

27 [ოცდაშვიდი]

27 [otsdashvidi]

სასტუმროში – ჩამოსვლა

[sast'umroshi – chamosvla]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski gruzijski igra Više
Imate li slobodnu sobu? თა-ი-უფალი---ახი-----ა--გ---თ? თ_________ ო____ ხ__ ა_ გ_____ თ-ვ-ს-ფ-ლ- ო-ა-ი ხ-მ ა- გ-ქ-თ- ------------------------------ თავისუფალი ოთახი ხომ არ გაქვთ? 0
ta-i---a-i -----i-kh-m ar-g-kv-? t_________ o_____ k___ a_ g_____ t-v-s-p-l- o-a-h- k-o- a- g-k-t- -------------------------------- tavisupali otakhi khom ar gakvt?
Rezervirao / rezervirala sam sobu. ო-ახ--მაქ-ს---ჯ--შ-უ-ი. ო____ მ____ დ__________ ო-ა-ი მ-ქ-ს დ-ჯ-ვ-ნ-ლ-. ----------------------- ოთახი მაქვს დაჯავშნული. 0
o-a--------s--a-avs--u-i. o_____ m____ d___________ o-a-h- m-k-s d-j-v-h-u-i- ------------------------- otakhi makvs dajavshnuli.
Moje ime je Miler. ჩ--ი -ვა-ი----ულერი. ჩ___ გ_____ მ_______ ჩ-მ- გ-ა-ი- მ-უ-ე-ი- -------------------- ჩემი გვარია მიულერი. 0
c--m- gvaria-m---eri. c____ g_____ m_______ c-e-i g-a-i- m-u-e-i- --------------------- chemi gvaria miuleri.
Trebam jednokrevetnu sobu. ე-თადგ-ლია-ი ოთა-ი-მ-ი--ება. ე___________ ო____ მ________ ე-თ-დ-ი-ი-ნ- ო-ა-ი მ-ი-დ-ბ-. ---------------------------- ერთადგილიანი ოთახი მჭირდება. 0
ert--g--i-n- ot-kh- -c-'---e--. e___________ o_____ m__________ e-t-d-i-i-n- o-a-h- m-h-i-d-b-. ------------------------------- ertadgiliani otakhi mch'irdeba.
Trebam dvokrevetnu sobu. ორა-გი-ი--ი ოთ-ხი-მ-ი--ე-ა. ო__________ ო____ მ________ ო-ა-გ-ლ-ა-ი ო-ა-ი მ-ი-დ-ბ-. --------------------------- ორადგილიანი ოთახი მჭირდება. 0
o--dg-l-ani-ot-kh- --h'--de--. o__________ o_____ m__________ o-a-g-l-a-i o-a-h- m-h-i-d-b-. ------------------------------ oradgiliani otakhi mch'irdeba.
Koliko košta soba za jednu noć? რა----- ოთ-ხ--ერ----ა--თ? რ_ ღ___ ო____ ე___ ღ_____ რ- ღ-რ- ო-ა-ი ე-თ- ღ-მ-თ- ------------------------- რა ღირს ოთახი ერთი ღამით? 0
r--g-i-s otakhi---t- -----t? r_ g____ o_____ e___ g______ r- g-i-s o-a-h- e-t- g-a-i-? ---------------------------- ra ghirs otakhi erti ghamit?
Htio / htjela bih sobu s kupaonicom. ოთ-ხ----ნ---აბაზ-ნით. ო____ მ____ ა________ ო-ა-ი მ-ნ-ა ა-ა-ა-ი-. --------------------- ოთახი მინდა აბაზანით. 0
o-akhi -i-da-ab-z--it. o_____ m____ a________ o-a-h- m-n-a a-a-a-i-. ---------------------- otakhi minda abazanit.
Htio / htjela bih sobu s tušem. ოთახი ------შ-აპით. ო____ მ____ შ______ ო-ა-ი მ-ნ-ა შ-ა-ი-. ------------------- ოთახი მინდა შხაპით. 0
otakhi--ind-----hap--t. o_____ m____ s_________ o-a-h- m-n-a s-k-a-'-t- ----------------------- otakhi minda shkhap'it.
Mogu li vidjeti sobu? შ-ი---ბა ოთ-ხ---ნა--? შ_______ ო____ ვ_____ შ-ი-ლ-ბ- ო-ა-ი ვ-ა-ო- --------------------- შეიძლება ოთახი ვნახო? 0
shei--l-b- ota-hi-vn-k--? s_________ o_____ v______ s-e-d-l-b- o-a-h- v-a-h-? ------------------------- sheidzleba otakhi vnakho?
Ima li ovdje garaža? არი---- -ვტ--ადგ--ი? ა___ ა_ ა___________ ა-ი- ა- ა-ტ-ს-დ-ო-ი- -------------------- არის აქ ავტოსადგომი? 0
a-is--k------sa--o--? a___ a_ a____________ a-i- a- a-t-o-a-g-m-? --------------------- aris ak avt'osadgomi?
Ima li ovdje sef? ა----ა---ეიფ-? ა___ ა_ ს_____ ა-ი- ა- ს-ი-ი- -------------- არის აქ სეიფი? 0
a--------eip-? a___ a_ s_____ a-i- a- s-i-i- -------------- aris ak seipi?
Ima li ovdje faks? არის -ქ ფაქსი? ა___ ა_ ფ_____ ა-ი- ა- ფ-ქ-ი- -------------- არის აქ ფაქსი? 0
ari--a- p-ks-? a___ a_ p_____ a-i- a- p-k-i- -------------- aris ak paksi?
Dobro, uzet ću sobu. კა--ი-, -ვი--ბ-ამ-ოთ-ხს. კ______ ა_____ ა_ ო_____ კ-რ-ი-, ა-ი-ე- ა- ო-ა-ს- ------------------------ კარგით, ავიღებ ამ ოთახს. 0
k-a----- ----heb-am ota-hs. k_______ a______ a_ o______ k-a-g-t- a-i-h-b a- o-a-h-. --------------------------- k'argit, avigheb am otakhs.
Ovdje su ključevi. ა-- ----ღე-ი. ა__ გ________ ა-, გ-ს-ღ-ბ-. ------------- აი, გასაღები. 0
ai,-gas-g-e-i. a__ g_________ a-, g-s-g-e-i- -------------- ai, gasaghebi.
Ovdje je moja prtljaga. აი,-ჩ-მი ბ----. ა__ ჩ___ ბ_____ ა-, ჩ-მ- ბ-რ-ი- --------------- აი, ჩემი ბარგი. 0
ai,-ch--i -a-g-. a__ c____ b_____ a-, c-e-i b-r-i- ---------------- ai, chemi bargi.
U koliko sati je doručak? რ-მ-ლ--აათ-ე- -ა---ე? რ____ ს______ ს______ რ-მ-ლ ს-ა-ზ-ა ს-უ-მ-? --------------------- რომელ საათზეა საუზმე? 0
rom-l----tz-----u-m-? r____ s______ s______ r-m-l s-a-z-a s-u-m-? --------------------- romel saatzea sauzme?
U koliko sati je ručak? რო--ლ---ა-ზე- სა-ი--? რ____ ს______ ს______ რ-მ-ლ ს-ა-ზ-ა ს-დ-ლ-? --------------------- რომელ საათზეა სადილი? 0
ro----sa--z-a s---l-? r____ s______ s______ r-m-l s-a-z-a s-d-l-? --------------------- romel saatzea sadili?
U koliko sati je večera? რო-ელ -----ე- --ხშა--? რ____ ს______ ვ_______ რ-მ-ლ ს-ა-ზ-ა ვ-ხ-ა-ი- ---------------------- რომელ საათზეა ვახშამი? 0
ro-e--saa--ea v---sh-mi? r____ s______ v_________ r-m-l s-a-z-a v-k-s-a-i- ------------------------ romel saatzea vakhshami?

Stanke su bitne za uspješno učenje

Tko želi uspješnije učiti trebao bi češće napraviti stanku! Do ovog su rezultata došla nova znanstvena istraživanja. Istraživači su ispitivali faze učenja. Pritom su simulirani različiti slučajevi učenja. Najbolje upijamo informacije u malim količinama. Shodno tome, ne bismo trebali nastojati naučiti previše odjedanput. Između nastavnih jedinica bi se uvijek trebala napraviti stanka. Uspješno učenje također ovisi i o biokemijskim procesima. Ti procesi se odvijaju u mozgu. Oni određuju naš optimalan ritam učenja. Kad učimo nešto novo, naš mozak izlučuje određene tvari. Te tvari utječu na aktivnost naših moždanih stanica. Dva različita enzima igraju posebno važnu ulogu pri tome. Oni se oslobađaju prilikom učenja novih sadržaja. No ne oslobađaju se zajedno. Njihovo se djelovanje aktivira nakon nekog vremena. Najučinkovitije ipak učimo kad su oba enzima istovremeno prisutna. Uspjeh se jasno povećava kad napravimo više stanki. Dakle, smisleno je da pojedine faze učenja budu različitog trajanja. Dužina stanki bi također trebala biti različita. Idealno bi bilo da u početku prve dvije stanke traju deset minuta. Zatim slijedi stanka od pet minuta. Nakon toga bi trebala uslijediti još jedna stanka od 30 minuta. U stankama naš mozak učinkovitije memorira nove sadržaje. Za vrijeme stanki bi trebalo napustiti radno mjesto. Osim toga, poželjno je kretati se tijekom stanke. Prošetajte se između učenja! I nemojte imati grižnju savjesti – pritom također učite!
Dali si znao?
Litvanski spada u baltičke jezike. Govori ga više od 3 milijuna ljudi. Oni žive u Litvaniji, Bjelorusiji i Poljskoj. Litvanski je u bližem srodstvu samo s latvijskim. Iako je Litvanija zaista mala zemlja, jezik se dijeli na puno dijalekata. Litvanski koristi latinična slova, ali ima i nekoliko posebnih znakova. Tipična crta ovog jezika je puno duplih vokala. A takođe ima više varijanata vokala kao na primjer kratki, dugi i nazalni. Izgovor litvanskog nije težak. Puno teži je naglasak jer je fleksibilan. To znači da se on orijentira prema gramatičkom obliku slova. Zanimljivo je da je litvanski veoma arhaičan jezik. Smatra se da je to jezik koji se najmanje udaljio od roditeljskog jezika. To znači da još uvijek veoma liči prvom indoeuropskom jeziku. Tko želi znati kako su naši preci govorili, treba učiti litvanski…