Zbirka izraza

hr U hotelu – dolazak   »   it In Hotel – Arrivo

27 [dvadeset i sedam]

U hotelu – dolazak

U hotelu – dolazak

27 [ventisette]

In Hotel – Arrivo

Možete kliknuti na svaku prazninu da vidite tekst ili:   

hrvatski talijanski igra Više
Imate li slobodnu sobu? Ha u-- c----- l-----? Ha una camera libera? 0
Rezervirao / rezervirala sam sobu. Ho p-------- u-- c-----. Ho prenotato una camera. 0
Moje ime je Miler. Mi c----- M-----. Mi chiamo Müller. 0
   
Trebam jednokrevetnu sobu. Ho b------ d- u-- c----- s------. Ho bisogno di una camera singola. 0
Trebam dvokrevetnu sobu. Ho b------ d- u-- c----- d-----. Ho bisogno di una camera doppia. 0
Koliko košta soba za jednu noć? Qu---- c---- l- c----- a n----? Quanto costa la camera a notte? 0
   
Htio / htjela bih sobu s kupaonicom. Vo---- u-- c----- c-- b----. Vorrei una camera con bagno. 0
Htio / htjela bih sobu s tušem. Vo---- u-- c----- c-- d-----. Vorrei una camera con doccia. 0
Mogu li vidjeti sobu? Po--- v----- l- c-----? Posso vedere la camera? 0
   
Ima li ovdje garaža? C’- u- g----- q--? C’è un garage qui? 0
Ima li ovdje sef? C’- u-- c--------- q--? C’è una cassaforte qui? 0
Ima li ovdje faks? C’- u- f-- q--? C’è un fax qui? 0
   
Dobro, uzet ću sobu. Be--- p----- l- c-----. Bene, prendo la camera. 0
Ovdje su ključevi. Ec-- l- c-----. Ecco le chiavi. 0
Ovdje je moja prtljaga. Ec-- i m--- b------. Ecco i miei bagagli. 0
   
U koliko sati je doručak? A c-- o-- c-- l- c--------? A che ora c’è la colazione? 0
U koliko sati je ručak? A c-- o-- c-- i- p-----? A che ora c’è il pranzo? 0
U koliko sati je večera? A c-- o-- c-- l- c---? A che ora c’è la cena? 0
   

preuzimanje datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Stanke su bitne za uspješno učenje

Tko želi uspješnije učiti trebao bi češće napraviti stanku! Do ovog su rezultata došla nova znanstvena istraživanja. Istraživači su ispitivali faze učenja. Pritom su simulirani različiti slučajevi učenja. Najbolje upijamo informacije u malim količinama. Shodno tome, ne bismo trebali nastojati naučiti previše odjedanput. Između nastavnih jedinica bi se uvijek trebala napraviti stanka. Uspješno učenje također ovisi i o biokemijskim procesima. Ti procesi se odvijaju u mozgu. Oni određuju naš optimalan ritam učenja. Kad učimo nešto novo, naš mozak izlučuje određene tvari. Te tvari utječu na aktivnost naših moždanih stanica. Dva različita enzima igraju posebno važnu ulogu pri tome. Oni se oslobađaju prilikom učenja novih sadržaja. No ne oslobađaju se zajedno. Njihovo se djelovanje aktivira nakon nekog vremena. Najučinkovitije ipak učimo kad su oba enzima istovremeno prisutna. Uspjeh se jasno povećava kad napravimo više stanki. Dakle, smisleno je da pojedine faze učenja budu različitog trajanja. Dužina stanki bi također trebala biti različita. Idealno bi bilo da u početku prve dvije stanke traju deset minuta. Zatim slijedi stanka od pet minuta. Nakon toga bi trebala uslijediti još jedna stanka od 30 minuta. U stankama naš mozak učinkovitije memorira nove sadržaje. Za vrijeme stanki bi trebalo napustiti radno mjesto. Osim toga, poželjno je kretati se tijekom stanke. Prošetajte se između učenja! I nemojte imati grižnju savjesti – pritom također učite!
Da li ste znali?
Litvanski spada u baltičke jezike. Govori ga više od 3 milijuna ljudi. Oni žive u Litvaniji, Bjelorusiji i Poljskoj. Litvanski je u bližem srodstvu samo s latvijskim. Iako je Litvanija zaista mala zemlja, jezik se dijeli na puno dijalekata. Litvanski koristi latinična slova, ali ima i nekoliko posebnih znakova. Tipična crta ovog jezika je puno duplih vokala. A takođe ima više varijanata vokala kao na primjer kratki, dugi i nazalni. Izgovor litvanskog nije težak. Puno teži je naglasak jer je fleksibilan. To znači da se on orijentira prema gramatičkom obliku slova. Zanimljivo je da je litvanski veoma arhaičan jezik. Smatra se da je to jezik koji se najmanje udaljio od roditeljskog jezika. To znači da još uvijek veoma liči prvom indoeuropskom jeziku. Tko želi znati kako su naši preci govorili, treba učiti litvanski…