Zbirka izraza

hr U hotelu – dolazak   »   bg В хотела – Пристигане

27 [dvadeset i sedam]

U hotelu – dolazak

U hotelu – dolazak

27 [двайсет и седем]

27 [dvayset i sedem]

В хотела – Пристигане

[V khotela – Pristigane]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bugarski igra Više
Imate li slobodnu sobu? Им--- л- с------- с---? Имате ли свободна стая? 0
I---- l- s------- s----? Im--- l- s------- s----? Imate li svobodna staya? I-a-e l- s-o-o-n- s-a-a? -----------------------?
Rezervirao / rezervirala sam sobu. Аз з------ с---. Аз запазих стая. 0
A- z------- s----. Az z------- s----. Az zapazikh staya. A- z-p-z-k- s-a-a. -----------------.
Moje ime je Miler. Им--- м- е М----. Името ми е Мюлер. 0
I---- m- y- M-----. Im--- m- y- M-----. Imeto mi ye Myuler. I-e-o m- y- M-u-e-. ------------------.
Trebam jednokrevetnu sobu. Тр---- м- е------- с---. Трябва ми единична стая. 0
T------ m- y--------- s----. Tr----- m- y--------- s----. Tryabva mi yedinichna staya. T-y-b-a m- y-d-n-c-n- s-a-a. ---------------------------.
Trebam dvokrevetnu sobu. Тр---- м- д----- с---. Трябва ми двойна стая. 0
T------ m- d----- s----. Tr----- m- d----- s----. Tryabva mi dvoyna staya. T-y-b-a m- d-o-n- s-a-a. -----------------------.
Koliko košta soba za jednu noć? Ко--- с----- с----- з- е--- н--? Колко струва стаята за една нощ? 0
K---- s----- s------ z- y---- n-----? Ko--- s----- s------ z- y---- n-----? Kolko struva stayata za yedna noshch? K-l-o s-r-v- s-a-a-a z- y-d-a n-s-c-? ------------------------------------?
Htio / htjela bih sobu s kupaonicom. Би- ж---- / ж----- с--- с б---. Бих желал / желала стая с баня. 0
B--- z----- / z------ s---- s b----. Bi-- z----- / z------ s---- s b----. Bikh zhelal / zhelala staya s banya. B-k- z-e-a- / z-e-a-a s-a-a s b-n-a. ------------/----------------------.
Htio / htjela bih sobu s tušem. Би- ж---- / ж----- с--- с д--. Бих желал / желала стая с душ. 0
B--- z----- / z------ s---- s d---. Bi-- z----- / z------ s---- s d---. Bikh zhelal / zhelala staya s dush. B-k- z-e-a- / z-e-a-a s-a-a s d-s-. ------------/---------------------.
Mogu li vidjeti sobu? Мо-- л- д- в--- с-----? Може ли да видя стаята? 0
M---- l- d- v---- s------? Mo--- l- d- v---- s------? Mozhe li da vidya stayata? M-z-e l- d- v-d-a s-a-a-a? -------------------------?
Ima li ovdje garaža? Им- л- т-- г----? Има ли тук гараж? 0
I-- l- t-- g-----? Im- l- t-- g-----? Ima li tuk garazh? I-a l- t-k g-r-z-? -----------------?
Ima li ovdje sef? Им- л- т-- с---? Има ли тук сейф? 0
I-- l- t-- s---? Im- l- t-- s---? Ima li tuk seyf? I-a l- t-k s-y-? ---------------?
Ima li ovdje faks? Им- л- т-- ф---? Има ли тук факс? 0
I-- l- t-- f---? Im- l- t-- f---? Ima li tuk faks? I-a l- t-k f-k-? ---------------?
Dobro, uzet ću sobu. До---- щ- в---- с-----. Добре, ще взема стаята. 0
D----, s---- v---- s------. Do---- s---- v---- s------. Dobre, shche vzema stayata. D-b-e, s-c-e v-e-a s-a-a-a. -----,--------------------.
Ovdje su ključevi. Ет- к--------. Ето ключовете. 0
E-- k----------. Et- k----------. Eto klyuchovete. E-o k-y-c-o-e-e. ---------------.
Ovdje je moja prtljaga. То-- е б------ м-. Това е багажат ми. 0
T--- y- b------- m-. To-- y- b------- m-. Tova ye bagazhat mi. T-v- y- b-g-z-a- m-. -------------------.
U koliko sati je doručak? В к---- ч--- е з--------? В колко часа е закуската? 0
V k---- c---- y- z--------? V k---- c---- y- z--------? V kolko chasa ye zakuskata? V k-l-o c-a-a y- z-k-s-a-a? --------------------------?
U koliko sati je ručak? В к---- ч--- е о-----? В колко часа е обядът? 0
V k---- c---- y- o------? V k---- c---- y- o------? V kolko chasa ye obyadyt? V k-l-o c-a-a y- o-y-d-t? ------------------------?
U koliko sati je večera? В к---- ч--- е в-------? В колко часа е вечерята? 0
V k---- c---- y- v---------? V k---- c---- y- v---------? V kolko chasa ye vecheryata? V k-l-o c-a-a y- v-c-e-y-t-? ---------------------------?

Stanke su bitne za uspješno učenje

Tko želi uspješnije učiti trebao bi češće napraviti stanku! Do ovog su rezultata došla nova znanstvena istraživanja. Istraživači su ispitivali faze učenja. Pritom su simulirani različiti slučajevi učenja. Najbolje upijamo informacije u malim količinama. Shodno tome, ne bismo trebali nastojati naučiti previše odjedanput. Između nastavnih jedinica bi se uvijek trebala napraviti stanka. Uspješno učenje također ovisi i o biokemijskim procesima. Ti procesi se odvijaju u mozgu. Oni određuju naš optimalan ritam učenja. Kad učimo nešto novo, naš mozak izlučuje određene tvari. Te tvari utječu na aktivnost naših moždanih stanica. Dva različita enzima igraju posebno važnu ulogu pri tome. Oni se oslobađaju prilikom učenja novih sadržaja. No ne oslobađaju se zajedno. Njihovo se djelovanje aktivira nakon nekog vremena. Najučinkovitije ipak učimo kad su oba enzima istovremeno prisutna. Uspjeh se jasno povećava kad napravimo više stanki. Dakle, smisleno je da pojedine faze učenja budu različitog trajanja. Dužina stanki bi također trebala biti različita. Idealno bi bilo da u početku prve dvije stanke traju deset minuta. Zatim slijedi stanka od pet minuta. Nakon toga bi trebala uslijediti još jedna stanka od 30 minuta. U stankama naš mozak učinkovitije memorira nove sadržaje. Za vrijeme stanki bi trebalo napustiti radno mjesto. Osim toga, poželjno je kretati se tijekom stanke. Prošetajte se između učenja! I nemojte imati grižnju savjesti – pritom također učite!
Dali si znao?
Litvanski spada u baltičke jezike. Govori ga više od 3 milijuna ljudi. Oni žive u Litvaniji, Bjelorusiji i Poljskoj. Litvanski je u bližem srodstvu samo s latvijskim. Iako je Litvanija zaista mala zemlja, jezik se dijeli na puno dijalekata. Litvanski koristi latinična slova, ali ima i nekoliko posebnih znakova. Tipična crta ovog jezika je puno duplih vokala. A takođe ima više varijanata vokala kao na primjer kratki, dugi i nazalni. Izgovor litvanskog nije težak. Puno teži je naglasak jer je fleksibilan. To znači da se on orijentira prema gramatičkom obliku slova. Zanimljivo je da je litvanski veoma arhaičan jezik. Smatra se da je to jezik koji se najmanje udaljio od roditeljskog jezika. To znači da još uvijek veoma liči prvom indoeuropskom jeziku. Tko želi znati kako su naši preci govorili, treba učiti litvanski…