Zbirka izraza

hr Genitiv   »   be Родны склон

99 [devedeset i devet]

Genitiv

Genitiv

99 [дзевяноста дзевяць]

99 [dzevyanosta dzevyats’]

Родны склон

[Rodny sklon]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bjeloruski igra Više
mačka moje prijateljice ко---а-й--ябр-ўкі к-- м--- с------- к-т м-ё- с-б-о-к- ----------------- кот маёй сяброўкі 0
kot -ae--s-a----kі k-- m--- s-------- k-t m-e- s-a-r-u-і ------------------ kot maey syabroukі
pas moga prijatelja с-б-к- ---г---ябра с----- м---- с---- с-б-к- м-й-о с-б-а ------------------ сабака майго сябра 0
s-ba-a-ma--- -yab-a s----- m---- s----- s-b-k- m-y-o s-a-r- ------------------- sabaka maygo syabra
igračke moje djece цацк----і- -з-ц-й ц---- м--- д----- ц-ц-і м-і- д-я-е- ----------------- цацкі маіх дзяцей 0
t---s-і---іkh d----sey t------ m---- d------- t-a-s-і m-і-h d-y-t-e- ---------------------- tsatskі maіkh dzyatsey
To je mantil mojeg kolege. Г-т- палі-о--а-г- -----і. Г--- п----- м---- к------ Г-т- п-л-т- м-й-о к-л-г-. ------------------------- Гэта паліто майго калегі. 0
G-t- p--і----ay------e-і. G--- p----- m---- k------ G-t- p-l-t- m-y-o k-l-g-. ------------------------- Geta palіto maygo kalegі.
To je auto moje kolegice. Г--- --т-мабі-ь -----к-ле--. Г--- а--------- м--- к------ Г-т- а-т-м-б-л- м-ё- к-л-г-. ---------------------------- Гэта аўтамабіль маёй калегі. 0
G-ta a--a-ab-l---a---ka--g-. G--- a--------- m--- k------ G-t- a-t-m-b-l- m-e- k-l-g-. ---------------------------- Geta autamabіl’ maey kalegі.
To je posao mojih kolega. Гэта-раб-----а-- к-ле-. Г--- р----- м--- к----- Г-т- р-б-т- м-і- к-л-г- ----------------------- Гэта работа маіх калег. 0
G--a -a-ota -a-k- -a-e-. G--- r----- m---- k----- G-t- r-b-t- m-і-h k-l-g- ------------------------ Geta rabota maіkh kaleg.
Dugme od košulje je otpalo. Гу-ік -д ------ ад---аўс-. Г---- а- к----- а--------- Г-з-к а- к-ш-л- а-а-в-ў-я- -------------------------- Гузік ад кашулі адарваўся. 0
Guz---a---a-hulі adarva-sy-. G---- a- k------ a---------- G-z-k a- k-s-u-і a-a-v-u-y-. ---------------------------- Guzіk ad kashulі adarvausya.
Ključ od garaže je nestao. К--ч-а---а-----------. К--- а- г----- п------ К-ю- а- г-р-ж- п-а-а-. ---------------------- Ключ ад гаража прапаў. 0
K-yu-h------ra-ha prapau. K----- a- g------ p------ K-y-c- a- g-r-z-a p-a-a-. ------------------------- Klyuch ad garazha prapau.
Šefovo računalo je pokvareno. К--п’ютэр-н----ьніка-------ў--. К-------- н--------- н--------- К-м-’-т-р н-ч-л-н-к- н-с-р-ў-ы- ------------------------------- Камп’ютэр начальніка няспраўны. 0
Ka---yu-e- nac--l-n--a-ny-sp-a---. K--------- n---------- n---------- K-m-’-u-e- n-c-a-’-і-a n-a-p-a-n-. ---------------------------------- Kamp’yuter nachal’nіka nyasprauny.
Tko su djevojčini roditelji? Хт- б--ь-і---я--ынк-? Х-- б----- д--------- Х-о б-ц-к- д-я-ч-н-і- --------------------- Хто бацькі дзяўчынкі? 0
K----ba-s’kі dzy----ynkі? K--- b------ d----------- K-t- b-t-’-і d-y-u-h-n-і- ------------------------- Khto bats’kі dzyauchynkі?
Kako da dođem do kuće njenih roditelja? Як --- --а-с-------ом- -е--------? Я- м-- п------ д- д--- я- б------- Я- м-е п-а-с-і д- д-м- я- б-ц-к-ў- ---------------------------------- Як мне прайсці да дома яе бацькоў? 0
Yak-m-e --a---s- -a-d-m- --ye b---’---? Y-- m-- p------- d- d--- y--- b-------- Y-k m-e p-a-s-s- d- d-m- y-y- b-t-’-o-? --------------------------------------- Yak mne praystsі da doma yaye bats’kou?
Kuća stoji na kraju ulice. До- ---і-ь - -ан-ы-----ц-. Д-- с----- у к---- в------ Д-м с-а-ц- у к-н-ы в-л-ц-. -------------------------- Дом стаіць у канцы вуліцы. 0
D-m -t-і--’-- -----y--ul----. D-- s------ u k----- v------- D-m s-a-t-’ u k-n-s- v-l-t-y- ----------------------------- Dom staіts’ u kantsy vulіtsy.
Kako se zove glavni grad Švicarske? Я----з---------т-л-----в-й-а---? Я- н--------- с------ Ш--------- Я- н-з-в-е-ц- с-а-і-а Ш-е-ц-р-і- -------------------------------- Як называецца сталіца Швейцарыі? 0
Y----azy---t---a s-a----- S---yt-ar--? Y-- n----------- s------- S----------- Y-k n-z-v-e-s-s- s-a-і-s- S-v-y-s-r-і- -------------------------------------- Yak nazyvaetstsa stalіtsa Shveytsaryі?
Koji je naslov knjige? Я-ая-назв- ў---т-- ----і? Я--- н---- ў г---- к----- Я-а- н-з-а ў г-т-й к-і-і- ------------------------- Якая назва ў гэтай кнігі? 0
Y-k--a ---va u -e--- -n--і? Y----- n---- u g---- k----- Y-k-y- n-z-a u g-t-y k-і-і- --------------------------- Yakaya nazva u getay knіgі?
Kako se zovu susjedova djeca? Я- -в-ць--зя--- с--едз--? Я- з---- д----- с-------- Я- з-а-ь д-я-е- с-с-д-я-? ------------------------- Як зваць дзяцей суседзяў? 0
Yak -va-s’--z--t-e--sus------? Y-- z----- d------- s--------- Y-k z-a-s- d-y-t-e- s-s-d-y-u- ------------------------------ Yak zvats’ dzyatsey susedzyau?
Kada su dječji školski praznici? К-------з-ц-й ----ц--ш--ль-----а-і-улы? К--- ў д----- б----- ш------- к-------- К-л- ў д-я-е- б-д-ц- ш-о-ь-ы- к-н-к-л-? --------------------------------------- Калі ў дзяцей будуць школьныя канікулы? 0
Ka-і u-dz-a-s-y --du--’---kol’n--a-kan-k-ly? K--- u d------- b------ s--------- k-------- K-l- u d-y-t-e- b-d-t-’ s-k-l-n-y- k-n-k-l-? -------------------------------------------- Kalі u dzyatsey buduts’ shkol’nyya kanіkuly?
Kada su liječnikovi termini za pacijente? Ка---- -окт--а -а--------ыёму? К--- ў д------ г------ п------ К-л- ў д-к-а-а г-д-і-ы п-ы-м-? ------------------------------ Калі ў доктара гадзіны прыёму? 0
K-lі-u d-k-a---gad-іn----y-mu? K--- u d------ g------ p------ K-l- u d-k-a-a g-d-і-y p-y-m-? ------------------------------ Kalі u doktara gadzіny pryemu?
Kada je otvoren muzej? Якія г--зін--п-а-- -у---? Я--- г------ п---- м----- Я-і- г-д-і-ы п-а-ы м-з-я- ------------------------- Якія гадзіны працы музея? 0
Y---ya -ad-іny-p-at-- -uz---? Y----- g------ p----- m------ Y-k-y- g-d-і-y p-a-s- m-z-y-? ----------------------------- Yakіya gadzіny pratsy muzeya?

Bolja koncentracija = bolje učenje

Prilikom učenja se moramo koncentrirati. Naša cjelokupna pažnja se mora usmjeriti na jednu stvar. Sposobnost koncentracije nije urođena. Prvo moramo naučiti koncentrirati se. To se obično događa u vrtiću ili školi. Sa šest godina djeca se mogu koncentrirati oko 15 minuta. Četrnaestogodišnjaci se mogu koncentrirati i raditi duplo više od toga. Koncentracijska faza odraslih traje oko 45 minuta. Nakon nekog vremena koncentracija popušta. Učenici tada gube interes za materiju. Također nije isključeno da se umore ili postanu živčani. Učenje time postaje teže. Memorija ne može toliko učinkovito pohranjivati sadržaj. Međutim, koncentracija se može povećati! Vrlo je važno da se osoba prije učenja dobro naspava. Onaj tko je umoran može se koncentrirati samo na kratko vrijeme. Kad smo umorni naš mozak pravi više grešaka. Naše emocije također utječu na našu koncentraciju. Tko želi učinkovito učiti, trebao bi biti u neutralnom emotivnom stanju. Previše pozitivnih ili negativnih emocija sprječava uspješno učenje. Naravno da se osjećaji ne mogu uvijek kontrolirati. No može ih se pokušati ignorirati tokom učenja. Onaj tko se želi koncentrirati mora biti motiviran. Kod učenja trebamo uvijek pred sobom imati cilj. Samo tada je naš mozak spreman na koncentraciju. Za dobru koncentraciju također je važno mirno okruženje. Također: Pri učenju treba piti puno vode; to vas drži budnima... Tko se pridržava ovih savjeta, sigurno ostaje dugo koncentriran!