Knjiga fraza

bs nešto obrazložiti 1   »   mk нешто појаснува / образложува 1

75 [sedamdeset i pet]

nešto obrazložiti 1

nešto obrazložiti 1

75 [седумдесет и пет]

75 [syedoomdyesyet i pyet]

нешто појаснува / образложува 1

[nyeshto poјasnoova / obrazloʐoova 1]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski makedonski Igra Više
Zašto ne dolazite? Зо--- н- д------? Зошто не доаѓате? 0
Z----- n-- d-------? Zo---- n-- d-------? Zoshto nye doaѓatye? Z-s-t- n-e d-a-a-y-? -------------------?
Vrijeme je tako loše. Вр----- е л---. Времето е лошо. 0
V-------- y- l----. Vr------- y- l----. Vryemyeto ye losho. V-y-m-e-o y- l-s-o. ------------------.
Ja ne dolazim, jer je vrijeme tako loše. Не д------ б------ в------ е л---. Не доаѓам, бидејки времето е лошо. 0
N-- d-----, b------- v-------- y- l----. Ny- d------ b------- v-------- y- l----. Nye doaѓam, bidyeјki vryemyeto ye losho. N-e d-a-a-, b-d-e-k- v-y-m-e-o y- l-s-o. ----------,----------------------------.
Zašto ne dolazi on? Зо--- т-- н- д----? Зошто тој не доаѓа? 0
Z----- t-- n-- d----? Zo---- t-- n-- d----? Zoshto toј nye doaѓa? Z-s-t- t-ј n-e d-a-a? --------------------?
On nije pozvan. То- н- е п------. Тој не е поканет. 0
T-- n-- y- p-------. To- n-- y- p-------. Toј nye ye pokanyet. T-ј n-e y- p-k-n-e-. -------------------.
On ne dolazi, jer nije pozvan. То- н- д----- б------ н- е п------. Тој не доаѓа, бидејки не е поканет. 0
T-- n-- d----, b------- n-- y- p-------. To- n-- d----- b------- n-- y- p-------. Toј nye doaѓa, bidyeјki nye ye pokanyet. T-ј n-e d-a-a, b-d-e-k- n-e y- p-k-n-e-. -------------,-------------------------.
Zašto ne dolaziš? Зо--- т- н- д-----? Зошто ти не доаѓаш? 0
Z----- t- n-- d------? Zo---- t- n-- d------? Zoshto ti nye doaѓash? Z-s-t- t- n-e d-a-a-h? ---------------------?
Ja nemam vremena. Ја- н---- в----. Јас немам време. 0
Ј-- n----- v------. Јa- n----- v------. Јas nyemam vryemye. Ј-s n-e-a- v-y-m-e. ------------------.
Ja ne dolazim, jer nemam vremena. Ја- н- д------ б------ н---- в----. Јас не доаѓам, бидејки немам време. 0
Ј-- n-- d-----, b------- n----- v------. Јa- n-- d------ b------- n----- v------. Јas nye doaѓam, bidyeјki nyemam vryemye. Ј-s n-e d-a-a-, b-d-e-k- n-e-a- v-y-m-e. --------------,------------------------.
Zašto ne ostaneš? Зо--- н- о------? Зошто не останеш? 0
Z----- n-- o--------? Zo---- n-- o--------? Zoshto nye ostanyesh? Z-s-t- n-e o-t-n-e-h? --------------------?
Ja moram još raditi. Мо--- у--- д- р------. Морам уште да работам. 0
M---- o------ d- r------. Mo--- o------ d- r------. Moram ooshtye da rabotam. M-r-m o-s-t-e d- r-b-t-m. ------------------------.
Ja ne ostajem, jer moram još raditi. Ја- н- о--------- б------ м---- у--- д- р------. Јас не останувам, бидејки морам уште да работам. 0
Ј-- n-- o---------, b------- m---- o------ d- r------. Јa- n-- o---------- b------- m---- o------ d- r------. Јas nye ostanoovam, bidyeјki moram ooshtye da rabotam. Ј-s n-e o-t-n-o-a-, b-d-e-k- m-r-m o-s-t-e d- r-b-t-m. ------------------,----------------------------------.
Zašto idete već? Зо--- в--- с- о----? Зошто веќе си одите? 0
Z----- v------ s- o-----? Zo---- v------ s- o-----? Zoshto vyekjye si oditye? Z-s-t- v-e-j-e s- o-i-y-? ------------------------?
Ja sam umoran / umorna. Ја- с-- у----- / у-----. Јас сум уморен / уморна. 0
Ј-- s--- o------- / o------. Јa- s--- o------- / o------. Јas soom oomoryen / oomorna. Ј-s s-o- o-m-r-e- / o-m-r-a. ------------------/--------.
Ja idem, jer sam umoran / umorna. Си о---- б------ с-- у----- / у-----. Си одам, бидејки сум уморен / уморна. 0
S- o---, b------- s--- o------- / o------. Si o---- b------- s--- o------- / o------. Si odam, bidyeјki soom oomoryen / oomorna. S- o-a-, b-d-e-k- s-o- o-m-r-e- / o-m-r-a. -------,------------------------/--------.
Zašto već odlazite? Зо--- в--- з---------? Зошто веќе заминувате? 0
Z----- v------ z-----------? Zo---- v------ z-----------? Zoshto vyekjye zaminoovatye? Z-s-t- v-e-j-e z-m-n-o-a-y-? ---------------------------?
Već je kasno. До--- е в---. Доцна е веќе. 0
D----- y- v------. Do---- y- v------. Dotzna ye vyekjye. D-t-n- y- v-e-j-e. -----------------.
Odlazim, jer je već kasno. Ја- з--------- б------ е в--- д----. Јас заминувам, бидејки е веќе доцна. 0
Ј-- z---------, b------- y- v------ d-----. Јa- z---------- b------- y- v------ d-----. Јas zaminoovam, bidyeјki ye vyekjye dotzna. Ј-s z-m-n-o-a-, b-d-e-k- y- v-e-j-e d-t-n-. --------------,---------------------------.

Maternji jezik = emocionalan, strani jezik = racionalan?

Učenjem stranih jezika stimuliramo svoj mozak. Naše razmišljanje se mijenja kroz učenje. Postajemo kreativniji i prilagodljiviji. Višejezičnim govornicima je lakše složeno razmišljati. Prilikom učenja vježba se pamćenje. Što više učimo to bolje funkcionira. Ko je učio mnogo jezika, uči brže i druge stvari. Takva osoba može duže ostati koncentrirana na jednu temu. Stoga brže rješava probleme. Višejezični govornici su takođe odlučniji. Međutim, kako odlučuju zavisi od jezika. Jezik na kojem razmišljamo utječe na naše odluke. Psiholozi su za jedno istraživanje ispitali više osoba. Svi ispitanici su bili dvojezični. Osim maternjeg jezika govorili su još jedan jezik. Ispitanici su morali odgovoriti na jedno pitanje. Pitanje je bilo povezano s rješenjem jednog problema. Ispitanici su se pritom morali odlučiti za dvije mogućnosti. Jedna mogućnost je bila jasno riskantnija od druge. Ispitanici su morali na oba jezika odgovoriti na pitanje. Odgovori su se promijenili promjenom jezika! Kad su govorili maternji jezik, ispitanici su izabrali rizik. Na stranom jeziku su se odlučili za sigurniji izbor. Nakon tog eksperimentalnog ispitivanja, ispitanici su se morali kladiti. Pritom se također jasno vidjela razlika. Pri korištenju stranog jezika su bili razumniji. Istraživači pretpostavljaju da smo bolje koncentrirani na stranom jeziku. Stoga odluke ne donosimo emocionalno, već racionalno...