Ч----в- -е-п----д--е?
Чому ви не приходите?
Ч-м- в- н- п-и-о-и-е-
---------------------
Чому ви не приходите? 0 C------- ne-p-yk-ody--?Chomu vy ne prykhodyte?C-o-u v- n- p-y-h-d-t-?-----------------------Chomu vy ne prykhodyte?
Я--е-пр---у-----у що----од--пога-а.
Я не прийду, тому що погода погана.
Я н- п-и-д-, т-м- щ- п-г-д- п-г-н-.
-----------------------------------
Я не прийду, тому що погода погана. 0 YA----pr--̆du- --m--s---o -o--d- -ohana.YA ne pryy-du, tomu shcho pohoda pohana.Y- n- p-y-̆-u- t-m- s-c-o p-h-d- p-h-n-.----------------------------------------YA ne pryy̆du, tomu shcho pohoda pohana.
Ч-му -і- -- --и-о-ит-?
Чому він не приходить?
Ч-м- в-н н- п-и-о-и-ь-
----------------------
Чому він не приходить? 0 C-om--vi- ------khody--?Chomu vin ne prykhodytʹ?C-o-u v-n n- p-y-h-d-t-?------------------------Chomu vin ne prykhodytʹ?
В-н не-за---ше-и-.
Він не запрошений.
В-н н- з-п-о-е-и-.
------------------
Він не запрошений. 0 Vi--------rosheny-̆.Vin ne zaproshenyy-.V-n n- z-p-o-h-n-y-.--------------------Vin ne zaproshenyy̆.
В-н--е-пр--д----ому----ві- -е з-п--ш-ни-.
Він не прийде, тому що він не запрошений.
В-н н- п-и-д-, т-м- щ- в-н н- з-п-о-е-и-.
-----------------------------------------
Він не прийде, тому що він не запрошений. 0 V----e-pryy̆de,-to-u -h-h--v-n -e-zap-o-h--y-̆.Vin ne pryy-de, tomu shcho vin ne zaproshenyy-.V-n n- p-y-̆-e- t-m- s-c-o v-n n- z-p-o-h-n-y-.-----------------------------------------------Vin ne pryy̆de, tomu shcho vin ne zaproshenyy̆.
Чо-у--и--е--рих----?
Чому ти не приходиш?
Ч-м- т- н- п-и-о-и-?
--------------------
Чому ти не приходиш? 0 Ch--u -y--- ----h-d-s-?Chomu ty ne prykhodysh?C-o-u t- n- p-y-h-d-s-?-----------------------Chomu ty ne prykhodysh?
Я-----а- -ас-.
Я не маю часу.
Я н- м-ю ч-с-.
--------------
Я не маю часу. 0 Y- n---ay- -has-.YA ne mayu chasu.Y- n- m-y- c-a-u------------------YA ne mayu chasu.
Я -е---ий-у,-т-м--що-я--- м-ю-ч-су.
Я не прийду, тому що я не маю часу.
Я н- п-и-д-, т-м- щ- я н- м-ю ч-с-.
-----------------------------------
Я не прийду, тому що я не маю часу. 0 YA-ne pryy---,--omu shcho--- ne m--u ch-s-.YA ne pryy-du, tomu shcho ya ne mayu chasu.Y- n- p-y-̆-u- t-m- s-c-o y- n- m-y- c-a-u--------------------------------------------YA ne pryy̆du, tomu shcho ya ne mayu chasu.
Ч-му--и не -ал-ша--ся?
Чому ти не залишаєшся?
Ч-м- т- н- з-л-ш-є-с-?
----------------------
Чому ти не залишаєшся? 0 Ch--- -- ne--al--h-ye---ya?Chomu ty ne zalyshayeshsya?C-o-u t- n- z-l-s-a-e-h-y-?---------------------------Chomu ty ne zalyshayeshsya?
Я-п-в--ен / п--ин-- -- -р-ц-в---.
Я повинен / повинна ще працювати.
Я п-в-н-н / п-в-н-а щ- п-а-ю-а-и-
---------------------------------
Я повинен / повинна ще працювати. 0 Y- -o-yne--- -ovy--a --che----t-----ty.YA povynen / povynna shche pratsyuvaty.Y- p-v-n-n / p-v-n-a s-c-e p-a-s-u-a-y----------------------------------------YA povynen / povynna shche pratsyuvaty.
Я н---али---с----ом--що я---в--ен /---ви--- щ-----ц--ати.
Я не залишаюся, тому що я повинен / повинна ще працювати.
Я н- з-л-ш-ю-я- т-м- щ- я п-в-н-н / п-в-н-а щ- п-а-ю-а-и-
---------------------------------------------------------
Я не залишаюся, тому що я повинен / повинна ще працювати. 0 YA-n- za---------a- ---- s-c-- -a p-v--e- ------n-- -h--e ----syu-a--.YA ne zalyshayusya, tomu shcho ya povynen / povynna shche pratsyuvaty.Y- n- z-l-s-a-u-y-, t-m- s-c-o y- p-v-n-n / p-v-n-a s-c-e p-a-s-u-a-y-----------------------------------------------------------------------YA ne zalyshayusya, tomu shcho ya povynen / povynna shche pratsyuvaty.
Više jezika
Kliknite na zastavu!
Ja ne ostajem, jer moram još raditi.
Я не залишаюся, тому що я повинен / повинна ще працювати.
YA ne zalyshayusya, tomu shcho ya povynen / povynna shche pratsyuvaty.
Я не остаюсь, потому что я ещё должен / должна работать.
Zašto idete već?
Ч-------в---й-е--?
Чому ви вже йдете?
Ч-м- в- в-е й-е-е-
------------------
Чому ви вже йдете? 0 Chomu ---v-h--y̆---e?Chomu vy vzhe y-dete?C-o-u v- v-h- y-d-t-?---------------------Chomu vy vzhe y̆dete?
Я йду, т-м--щ- я-в-----н-й - --о-л--а.
Я йду, тому що я втомлений / втомлена.
Я й-у- т-м- щ- я в-о-л-н-й / в-о-л-н-.
--------------------------------------
Я йду, тому що я втомлений / втомлена. 0 YA -̆--- -o-u sh--- ya--t-mle------ vt---ena.YA y-du, tomu shcho ya vtomlenyy- / vtomlena.Y- y-d-, t-m- s-c-o y- v-o-l-n-y- / v-o-l-n-.---------------------------------------------YA y̆du, tomu shcho ya vtomlenyy̆ / vtomlena.
Ч-му ви -же їде-е?
Чому ви вже їдете?
Ч-м- в- в-е ї-е-е-
------------------
Чому ви вже їдете? 0 Ch--u ---vz-e i----e?Chomu vy vzhe i-dete?C-o-u v- v-h- i-d-t-?---------------------Chomu vy vzhe ïdete?
Я--ду,-т------ вж--пізно.
Я їду, тому що вже пізно.
Я ї-у- т-м- щ- в-е п-з-о-
-------------------------
Я їду, тому що вже пізно. 0 Y--ï-u,--om- sh-h--v-he ----o.YA i-du, tomu shcho vzhe pizno.Y- i-d-, t-m- s-c-o v-h- p-z-o--------------------------------YA ïdu, tomu shcho vzhe pizno.
Maternji jezik = emocionalan, strani jezik = racionalan?
Učenjem stranih jezika stimuliramo svoj mozak.
Naše razmišljanje se mijenja kroz učenje.
Postajemo kreativniji i prilagodljiviji.
Višejezičnim govornicima je lakše složeno razmišljati.
Prilikom učenja vježba se pamćenje.
Što više učimo to bolje funkcionira.
Ko je učio mnogo jezika, uči brže i druge stvari.
Takva osoba može duže ostati koncentrirana na jednu temu.
Stoga brže rješava probleme.
Višejezični govornici su takođe odlučniji.
Međutim,
kako
odlučuju zavisi od jezika.
Jezik na kojem razmišljamo utječe na naše odluke.
Psiholozi su za jedno istraživanje ispitali više osoba.
Svi ispitanici su bili dvojezični.
Osim maternjeg jezika govorili su još jedan jezik.
Ispitanici su morali odgovoriti na jedno pitanje.
Pitanje je bilo povezano s rješenjem jednog problema.
Ispitanici su se pritom morali odlučiti za dvije mogućnosti.
Jedna mogućnost je bila jasno riskantnija od druge.
Ispitanici su morali na oba jezika odgovoriti na pitanje.
Odgovori su se promijenili promjenom jezika!
Kad su govorili maternji jezik, ispitanici su izabrali rizik.
Na stranom jeziku su se odlučili za sigurniji izbor.
Nakon tog eksperimentalnog ispitivanja, ispitanici su se morali kladiti.
Pritom se također jasno vidjela razlika.
Pri korištenju stranog jezika su bili razumniji.
Istraživači pretpostavljaju da smo bolje koncentrirani na stranom jeziku.
Stoga odluke ne donosimo emocionalno, već racionalno...