Zbirka izraza

hr Posvojne zamjenice 2   »   bn সম্বন্ধবাচক সর্বনাম ২

67 [šezdeset i sedam]

Posvojne zamjenice 2

Posvojne zamjenice 2

৬৭ [সাতষট্টি]

67 [Sātaṣaṭṭi]

সম্বন্ধবাচক সর্বনাম ২

[sambandhabācaka sarbanāma 2]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bengalski igra Više
naočale চ-মা চশম- চ-ম- ---- চশমা 0
c-śamā caśamā c-ś-m- ------ caśamā
On je zaboravio svoje naočale. স---ার--শ----ু-ে গ-ছ--৷ স- ত-র চশম- ভ-ল- গ-ছ- ৷ স- ত-র চ-ম- ভ-ল- গ-ছ- ৷ ----------------------- সে তার চশমা ভুলে গেছে ৷ 0
sē tāra-caśa-ā b---ē gēchē sē tāra caśamā bhulē gēchē s- t-r- c-ś-m- b-u-ē g-c-ē -------------------------- sē tāra caśamā bhulē gēchē
Ma gdje su mu naočale? স--------ম- -োথা-----ে গ-ছ-? স- ত-র চশম- ক-থ-য় ফ-ল- গ-ছ-? স- ত-র চ-ম- ক-থ-য় ফ-ল- গ-ছ-? ---------------------------- সে তার চশমা কোথায় ফেলে গেছে? 0
sē-tāra c--am--k------ ---l- g----? sē tāra caśamā kōthāẏa phēlē gēchē? s- t-r- c-ś-m- k-t-ā-a p-ē-ē g-c-ē- ----------------------------------- sē tāra caśamā kōthāẏa phēlē gēchē?
sat ঘ-়ি ঘড-- ঘ-়- ---- ঘড়ি 0
G-aṛi Ghaṛi G-a-i ----- Ghaṛi
Njegov sat je pokvaren. ত-----়--খ-রা---য়--গে-ে-৷ ত-র ঘড-- খ-র-প হয়- গ-ছ- ৷ ত-র ঘ-়- খ-র-প হ-ে গ-ছ- ৷ ------------------------- তার ঘড়ি খারাপ হয়ে গেছে ৷ 0
tā-a--h-ṛ---hār--a----- -ēc-ē tāra ghaṛi khārāpa haẏē gēchē t-r- g-a-i k-ā-ā-a h-ẏ- g-c-ē ----------------------------- tāra ghaṛi khārāpa haẏē gēchē
Sat visi na zidu. ঘড়--- --ওয়----ঝ-লানো--ছ--৷ ঘড--ট- দ-ওয়-ল- ঝ-ল-ন- আছ- ৷ ঘ-়-ট- দ-ও-া-ে ঝ-ল-ন- আ-ে ৷ --------------------------- ঘড়িটা দেওয়ালে ঝোলানো আছে ৷ 0
gha-iṭā --'-ẏā-ē j--lā---āc-ē ghaṛiṭā dē'ōẏālē jhōlānō āchē g-a-i-ā d-'-ẏ-l- j-ō-ā-ō ā-h- ----------------------------- ghaṛiṭā dē'ōẏālē jhōlānō āchē
putovnica প-----্ট প-সপ-র-ট প-স-ো-্- -------- পাসপোর্ট 0
p--a--rṭa pāsapōrṭa p-s-p-r-a --------- pāsapōrṭa
Izgubio je svoju putovnicu. সে-তা----সপ--্- --রিয়-----ে-- ৷ স- ত-র প-সপ-র-ট হ-র-য়- ফ-ল-ছ- ৷ স- ত-র প-স-ো-্- হ-র-য়- ফ-ল-ছ- ৷ ------------------------------- সে তার পাসপোর্ট হারিয়ে ফেলেছে ৷ 0
s- -ā-a pā-apō-ṭ--hāriẏ--p-ē----ē sē tāra pāsapōrṭa hāriẏē phēlēchē s- t-r- p-s-p-r-a h-r-ẏ- p-ē-ē-h- --------------------------------- sē tāra pāsapōrṭa hāriẏē phēlēchē
Gdje je onda njegova putovnica? ত-হ-- ত-র---স-ো-্- -োথ--? ত-হল- ত-র প-সপ-র-ট ক-থ-য়? ত-হ-ে ত-র প-স-ো-্- ক-থ-য়- ------------------------- তাহলে তার পাসপোর্ট কোথায়? 0
t-hal-----a-pāsapōrṭa -----ẏ-? tāhalē tāra pāsapōrṭa kōthāẏa? t-h-l- t-r- p-s-p-r-a k-t-ā-a- ------------------------------ tāhalē tāra pāsapōrṭa kōthāẏa?
oni – njihov / njihova / njihovo তার- – ----র ত-র- – ত-দ-র ত-র- – ত-দ-র ------------ তারা – তাদের 0
Tārā-– tādē-a Tārā – tādēra T-r- – t-d-r- ------------- Tārā – tādēra
Djeca ne mogu naći njihove roditelje. ব-চ-চারা-তা-ের -া-- –-মাকে খু--ে--াচ্ছ- ---৷ ব-চ-চ-র- ত-দ-র ব-ব- – ম-ক- খ--জ- প-চ-ছ- ন- ৷ ব-চ-চ-র- ত-দ-র ব-ব- – ম-ক- খ-ঁ-ে প-চ-ছ- ন- ৷ -------------------------------------------- বাচ্চারা তাদের বাবা – মাকে খুঁজে পাচ্ছে না ৷ 0
bāccā----ā--ra-bāb-----ākē -hu---- ---c-- nā bāccārā tādēra bābā – mākē khum-jē pācchē nā b-c-ā-ā t-d-r- b-b- – m-k- k-u-̐-ē p-c-h- n- -------------------------------------------- bāccārā tādēra bābā – mākē khum̐jē pācchē nā
Ali evo njihovi roditelji dolaze! এ- -ো -দের ব-ব--–--- --ে--ে-েন ৷ এই ত- ওদ-র ব-ব- – ম- এস- গ-ছ-ন ৷ এ- ত- ও-ে- ব-ব- – ম- এ-ে গ-ছ-ন ৷ -------------------------------- এই তো ওদের বাবা – মা এসে গেছেন ৷ 0
ē-- tō-ō-ēra bābā ---- ē-- -ē--ēna ē'i tō ōdēra bābā – mā ēsē gēchēna ē-i t- ō-ē-a b-b- – m- ē-ē g-c-ē-a ---------------------------------- ē'i tō ōdēra bābā – mā ēsē gēchēna
Vi – Vaš / Vaša / Vaše আ--- - --ন-র আপন- – আপন-র আ-ন- – আ-ন-র ------------ আপনি – আপনার 0
ā-ani-– -pan-ra āpani – āpanāra ā-a-i – ā-a-ā-a --------------- āpani – āpanāra
Kako je bilo Vaše putovanje, gospodine Miler? আ-নার--া---া কেম--হল--ম---ম---র? আপন-র য-ত-র- ক-মন হল. ম-. ম-ল-র? আ-ন-র য-ত-র- ক-ম- হ-. ম-. ম-ল-র- -------------------------------- আপনার যাত্রা কেমন হল. মি. মিলার? 0
ā---ā-- --tr--k-m-n- --l-.-Mi.--i-āra? āpanāra yātrā kēmana hala. Mi. Milāra? ā-a-ā-a y-t-ā k-m-n- h-l-. M-. M-l-r-? -------------------------------------- āpanāra yātrā kēmana hala. Mi. Milāra?
Gdje je Vaša žena, gospodine Miler? আ--া- স্---ী কোথ----মি---িল--? আপন-র স-ত-র- ক-থ-য়, ম-. ম-ল-র? আ-ন-র স-ত-র- ক-থ-য়- ম-. ম-ল-র- ------------------------------ আপনার স্ত্রী কোথায়, মি. মিলার? 0
Ā---āra s--- k-th-ẏ-- -i-------a? Āpanāra strī kōthāẏa, mi. Milāra? Ā-a-ā-a s-r- k-t-ā-a- m-. M-l-r-? --------------------------------- Āpanāra strī kōthāẏa, mi. Milāra?
Vi – Vaš / Vaša / Vaše আ----–--পনার আপন- – আপন-র আ-ন- – আ-ন-র ------------ আপনি – আপনার 0
Āp----–-āp-n--a Āpani – āpanāra Ā-a-i – ā-a-ā-a --------------- Āpani – āpanāra
Kako je bilo Vaše putovanje, gospođo Schmidt? আপন-- ----র----ম----.---সে- স-মি-? আপন-র য-ত-র- ক-মন হল. ম-স-স স-ম-থ? আ-ন-র য-ত-র- ক-ম- হ-. ম-স-স স-ম-থ- ---------------------------------- আপনার যাত্রা কেমন হল. মিসেস স্মিথ? 0
ā--n--a-y-t-ā kē---a -a-a. Mi-ē-- sm--ha? āpanāra yātrā kēmana hala. Misēsa smitha? ā-a-ā-a y-t-ā k-m-n- h-l-. M-s-s- s-i-h-? ----------------------------------------- āpanāra yātrā kēmana hala. Misēsa smitha?
Gdje je Vaš muž, gospođo Schmidt? আ-ন-র --ব-ম- কোথায়,-ম---স-স--িথ? আপন-র স-ব-ম- ক-থ-য়, ম-স-স স-ম-থ? আ-ন-র স-ব-ম- ক-থ-য়- ম-স-স স-ম-থ- -------------------------------- আপনার স্বামী কোথায়, মিসেস স্মিথ? 0
Ā-----a s-ā----ō--ā-----i-ē-a-----ha? Āpanāra sbāmī kōthāẏa, misēsa smitha? Ā-a-ā-a s-ā-ī k-t-ā-a- m-s-s- s-i-h-? ------------------------------------- Āpanāra sbāmī kōthāẏa, misēsa smitha?

Genetska mutacija omogućava govor

Od svih živih bića na svijetu jedino čovjek može govoriti. Po tome se razlikuje od životinja i biljaka. Naravno da i životinje i biljke međusobno komuniciraju. Međutim, oni ne govore složeni jezik u slogovima. Zašto onda čovjek može govoriti? Za govor su potrebna određena organska obilježja. Ta tjelesna obilježja ima samo čovjek. Međutim, to ne znači nužno da ih je on razvio. U povijesti evolucije se ništa ne dešava bez razloga. Čovjek je jednom samo počeo govoriti. Ne zna se kad se to točno desilo. Međutim, nešto se moralo dogoditi što je čovjeku dalo sposobnost govora. Istraživači smatraju da je za to zaslužna genetska mutacija. Antropolozi su usporedili nasljedne osobine različitih živih bića. Poznato je da jedan određeni gen utječe na jezik. Ljudi kod kojih je on oštećen imaju probleme s jezikom. Ne mogu se dobro izraziti te slabije razumiju riječi. Taj gen se ispitivao kod ljudi, majmuna i miševa. Kod ljudi i čimpanza je jako sličan. Mogu se primijetiti samo dvije male razlike. Te razlike su uočljive u mozgu. Zajedno s ostalim genima one utječu na određene moždane aktivnosti. Na taj način čovjek može govoriti, dok majmun ne može. Međutim, zagonetka ljudskog jezika time još nije riješena. Budući da genetska mutacija nije dovoljna da bi se moglo govoriti. Istraživači su miševima usadili genetsku varijantu. To im nije dalo sposobnost govora... No njihovo cičenje je imalo drugačiji zvuk!