Zbirka izraza

hr Negacija 1   »   am ደስተኞች 1

64 [šezdeset i četiri]

Negacija 1

Negacija 1

64 [ስልሳ አራት]

64 [silisa ārati]

ደስተኞች 1

[tek’aranī 1]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski amharik igra Više
Ne razumijem riječ. ቃሉ አልገባ--። ቃሉ አልገባኝም። ቃ- አ-ገ-ኝ-። ---------- ቃሉ አልገባኝም። 0
k--lu -l-geba---mi. k’alu āligebanyimi. k-a-u ā-i-e-a-y-m-. ------------------- k’alu āligebanyimi.
Ne razumijem rečenicu. አ--- --ሩ --ገ--ም። አረፍተ ነገሩ አልገባኝም። አ-ፍ- ነ-ሩ አ-ገ-ኝ-። ---------------- አረፍተ ነገሩ አልገባኝም። 0
ā--fi-e-negeru -l--e-anyi--. ārefite negeru āligebanyimi. ā-e-i-e n-g-r- ā-i-e-a-y-m-. ---------------------------- ārefite negeru āligebanyimi.
Ne razumijem značenje. ት-ጉ- አል---ም። ትርጉሙ አልገባኝም። ት-ጉ- አ-ገ-ኝ-። ------------ ትርጉሙ አልገባኝም። 0
ti-igu-- -l---ba--im-. tirigumu āligebanyimi. t-r-g-m- ā-i-e-a-y-m-. ---------------------- tirigumu āligebanyimi.
učitelj መ-ህሩ መምህሩ መ-ህ- ---- መምህሩ 0
me--hi-u memihiru m-m-h-r- -------- memihiru
Razumijete li učitelja? መምህ----ረ---? መምህሩን ይረዱታል? መ-ህ-ን ይ-ዱ-ል- ------------ መምህሩን ይረዱታል? 0
m-m-h-ru------e--tali? memihiruni yiredutali? m-m-h-r-n- y-r-d-t-l-? ---------------------- memihiruni yiredutali?
Da, razumijem ga dobro. አ- ፤ ጥ--እረ--ለ-። አዎ ፤ ጥሩ እረዳዋለው። አ- ፤ ጥ- እ-ዳ-ለ-። --------------- አዎ ፤ ጥሩ እረዳዋለው። 0
āwo----’--u i-eda-ale--. āwo ; t’iru iredawalewi. ā-o ; t-i-u i-e-a-a-e-i- ------------------------ āwo ; t’iru iredawalewi.
učiteljica መም-ሯ መምህሯ መ-ህ- ---- መምህሯ 0
mem-h--wa memihirwa m-m-h-r-a --------- memihirwa
Razumijete li učiteljicu? መም-ሯ- ይረ--ል? መምህሯን ይረዷታል? መ-ህ-ን ይ-ዷ-ል- ------------ መምህሯን ይረዷታል? 0
mem--irw-n--y--edw----i? memihirwani yiredwatali? m-m-h-r-a-i y-r-d-a-a-i- ------------------------ memihirwani yiredwatali?
Da, razumijem je dobro. አዎ - ጥ---ረዳ--ው። አዎ ፤ ጥሩ እረዳታለው። አ- ፤ ጥ- እ-ዳ-ለ-። --------------- አዎ ፤ ጥሩ እረዳታለው። 0
ā-o ---’--u --ed-t-l--i. āwo ; t’iru iredatalewi. ā-o ; t-i-u i-e-a-a-e-i- ------------------------ āwo ; t’iru iredatalewi.
ljudi ህዝብ ህዝብ ህ-ብ --- ህዝብ 0
h-zibi hizibi h-z-b- ------ hizibi
Razumijete li ljude? ህ-ቡን ይ-ዱ-ል? ህዝቡን ይረዱታል? ህ-ቡ- ይ-ዱ-ል- ----------- ህዝቡን ይረዱታል? 0
h-zib-ni----e-u---i? hizibuni yiredutali? h-z-b-n- y-r-d-t-l-? -------------------- hizibuni yiredutali?
Ne, ne razumijem ih tako dobro. አ---እነሱ- ----ል-ዳቸ--። አይ ፤እነሱን ጥሩ አልረዳቸውም። አ- ፤-ነ-ን ጥ- አ-ረ-ቸ-ም- -------------------- አይ ፤እነሱን ጥሩ አልረዳቸውም። 0
ā----in--uni-t’--- āl-re--c---i-i. āyi ;inesuni t’iru āliredachewimi. ā-i ;-n-s-n- t-i-u ā-i-e-a-h-w-m-. ---------------------------------- āyi ;inesuni t’iru āliredachewimi.
prijateljica ሴ---ደኛ ሴት ጋደኛ ሴ- ጋ-ኛ ------ ሴት ጋደኛ 0
s--- g--e--a sēti gadenya s-t- g-d-n-a ------------ sēti gadenya
Imate li prijateljicu? ሴት-ጋ-ኛ-አለ-ት? ሴት ጋደኛ አለዎት? ሴ- ጋ-ኛ አ-ዎ-? ------------ ሴት ጋደኛ አለዎት? 0
s-t- gad---a ālewot-? sēti gadenya ālewoti? s-t- g-d-n-a ā-e-o-i- --------------------- sēti gadenya ālewoti?
Da, imam jednu. አ--፤ አለ-። አዎ ፤ አለኝ። አ- ፤ አ-ኝ- --------- አዎ ፤ አለኝ። 0
āw- ; -len-i. āwo ; ālenyi. ā-o ; ā-e-y-. ------------- āwo ; ālenyi.
kćerka ሴት ልጅ ሴት ልጅ ሴ- ል- ----- ሴት ልጅ 0
sē---liji sēti liji s-t- l-j- --------- sēti liji
Imate li kćerku? ሴት----አ--ት? ሴት ልጅ አለዎት? ሴ- ል- አ-ዎ-? ----------- ሴት ልጅ አለዎት? 0
sē-i-l-ji----w---? sēti liji ālewoti? s-t- l-j- ā-e-o-i- ------------------ sēti liji ālewoti?
Ne, nemam. አይ ፤ የ--ም። አይ ፤ የለኝም። አ- ፤ የ-ኝ-። ---------- አይ ፤ የለኝም። 0
ā-- ;-y--e--im-. āyi ; yelenyimi. ā-i ; y-l-n-i-i- ---------------- āyi ; yelenyimi.

Slijepi ljudi učinkovitije obrađuju jezik

Ljudi koji ne vide čuju bolje. Tako se mogu lakše kretati kroz svakodnevicu. Međutim, slijepi ljudi također bolje obrađuju jezik! Do tog zaključka su došla brojna znanstvena istraživanja. Istraživači su dali ispitanicima da slušaju tekstove. Pritom je brzina jezika bila znatno povećana. Slijepi ispitanici su svejedno mogli razumjeti tekstove. Ispitanici koji nisu bili slijepi jedva su razumjeli rečenice. Za njih je brzina govora bila prevelika. Jedno drugo eksperimentalno ispitivanje je došlo do sličnog rezultata. Slijepi i ispitanici s normalnim vidom slušali su različite rečenice. Jedan dio svake rečenice je bio pomiješan. Posljednja riječ je bila zamijenjena besmislenom riječi. Ispitanici su morali ocijeniti rečenice. Trebali su odlučiti jesu li rečenice smislene ili besmislene. Dok su ispitanici rješavali zadatke, analizirao se njihov mozak. Istraživači su mjerili određene moždane valove. Na taj način su mogli vidjeti kojom brzinom je mozak riješio zadatak. Kod slijepih ispitanika se jako brzo pojavio određeni signal. Taj signal ukazuje da je rečenica analizirana. Kod ispitanika s normalnim vidom taj se signal pojavio znatno kasnije. Još nije poznato zašto slijepi ljudi učinkovitije obrađuju jezik. Međutim, znanstvenici imaju teoriju. Vjeruju da njihov mozak intenzivno koristi određeno područje. Tim područjem ljudi koji vide obrađuju vizualne podražaje. Kod slijepih ljudi se to područje ne koristi za gledanje. Ono je, dakle, još “slobodno” za ostale zadatke. Tako slijepi ljudi imaju veću sposobnost obrade jezika.