Zbirka izraza

hr Prošlost 3   »   am ያለፈው ውጥረት 3

83 [osamdeset i tri]

Prošlost 3

Prošlost 3

83 [ሰማንያ ሶስት]

83 [semaniya sositi]

ያለፈው ውጥረት 3

[halafī gīzē 3]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski amharik igra Više
telefonirati መ-ወል መ--- መ-ወ- ---- መደወል 0
m--e---i m------- m-d-w-l- -------- medeweli
Telefonirao / telefonirala sam. እኔ ደ--ኩ-። እ- ደ----- እ- ደ-ል-ኝ- --------- እኔ ደወልኩኝ። 0
inē---w--i-u-yi. i-- d----------- i-ē d-w-l-k-n-i- ---------------- inē dewelikunyi.
Cijelo sam vrijeme telefonirao / telefonirala. ሰ-ቱ--በሙ---ወ---። ሰ--- በ-- ደ----- ሰ-ቱ- በ-ሉ ደ-ል-ኝ- --------------- ሰዓቱን በሙሉ ደወልኩኝ። 0
se-at--i---m--- -e--li-u---. s------- b----- d----------- s-‘-t-n- b-m-l- d-w-l-k-n-i- ---------------------------- se‘atuni bemulu dewelikunyi.
pitati መ-የቅ መ--- መ-የ- ---- መጠየቅ 0
m--’ey-k-i m--------- m-t-e-e-’- ---------- met’eyek’i
Pitao / pitala sam. እኔ---ኩኝ እ- ጠ--- እ- ጠ-ኩ- ------- እኔ ጠየኩኝ 0
i-- t-ey-k--yi i-- t--------- i-ē t-e-e-u-y- -------------- inē t’eyekunyi
Uvijek sam pitao / pitala. እ- ሁ- -የ-ኝ እ- ሁ- ጠ--- እ- ሁ- ጠ-ኩ- ---------- እኔ ሁሌ ጠየኩኝ 0
inē-h-lē-t’-y-kun-i i-- h--- t--------- i-ē h-l- t-e-e-u-y- ------------------- inē hulē t’eyekunyi
ispričati መ--ክ መ--- መ-ረ- ---- መተረክ 0
m--er-ki m------- m-t-r-k- -------- metereki
Ispričao / ispričala sam. እ--ተረኩኝ እ- ተ--- እ- ተ-ኩ- ------- እኔ ተረኩኝ 0
i---t---kun-i i-- t-------- i-ē t-r-k-n-i ------------- inē terekunyi
Ispričao / ispričala sam cijelu priču. ታ-ኩ--በ-- -ረኩኝ። ታ--- በ-- ተ---- ታ-ኩ- በ-ሉ ተ-ኩ-። -------------- ታሪኩን በሙሉ ተረኩኝ። 0
ta--k--i---mu-u----ek--yi. t------- b----- t--------- t-r-k-n- b-m-l- t-r-k-n-i- -------------------------- tarīkuni bemulu terekunyi.
učiti መማር መ-- መ-ር --- መማር 0
mem-ri m----- m-m-r- ------ memari
Učio / učila sam. እኔ ተ-ርኩኝ እ- ተ---- እ- ተ-ር-ኝ -------- እኔ ተማርኩኝ 0
inē -em-r-----i i-- t---------- i-ē t-m-r-k-n-i --------------- inē temarikunyi
Učio / učila sam cijelu večer. ም--- ------ር-ኝ። ም--- በ-- ተ----- ም-ቱ- በ-ሉ ተ-ር-ኝ- --------------- ምሽቱን በሙሉ ተማርኩኝ። 0
mis--tun- -e-ulu-temari-unyi. m-------- b----- t----------- m-s-i-u-i b-m-l- t-m-r-k-n-i- ----------------------------- mishituni bemulu temarikunyi.
raditi መስ-ት መ--- መ-ራ- ---- መስራት 0
me-ir-ti m------- m-s-r-t- -------- mesirati
Radio / radila sam. እኔ ስራ--ራ-። እ- ስ- ሰ--- እ- ስ- ሰ-ው- ---------- እኔ ስራ ሰራው። 0
in--si-a--e-a-i. i-- s--- s------ i-ē s-r- s-r-w-. ---------------- inē sira serawi.
Radio / radila sam cijeli dan. እኔ -ኑን ሙ- ሰራ-። እ- ቀ-- ሙ- ሰ--- እ- ቀ-ን ሙ- ሰ-ው- -------------- እኔ ቀኑን ሙሉ ሰራው። 0
i---k-e-uni ---u-s----i. i-- k------ m--- s------ i-ē k-e-u-i m-l- s-r-w-. ------------------------ inē k’enuni mulu serawi.
jesti መ-----መብላት መ---- መ--- መ-ገ-/ መ-ላ- ---------- መመገብ/ መብላት 0
meme-ebi--m-bi-ati m-------- m------- m-m-g-b-/ m-b-l-t- ------------------ memegebi/ mebilati
Jeo / jela sam. እ----ገብ----በ-ሁኝ። እ- ተ------ በ---- እ- ተ-ገ-ኩ-/ በ-ሁ-። ---------------- እኔ ተመገብኩኝ/ በላሁኝ። 0
i----e----biku--i- b-l-h--y-. i-- t------------- b--------- i-ē t-m-g-b-k-n-i- b-l-h-n-i- ----------------------------- inē temegebikunyi/ belahunyi.
Pojeo / pojela sam svu hranu. እ--ም--ን-በሙ--ተመገብ--/ ----። እ- ም--- በ-- ተ------ በ---- እ- ም-ቡ- በ-ሉ ተ-ገ-ኩ-/ በ-ሁ-። ------------------------- እኔ ምግቡን በሙሉ ተመገብኩኝ/ በላሁኝ። 0
in- --g--un- b----u-t----ebi------ ---ahunyi. i-- m------- b----- t------------- b--------- i-ē m-g-b-n- b-m-l- t-m-g-b-k-n-i- b-l-h-n-i- --------------------------------------------- inē migibuni bemulu temegebikunyi/ belahunyi.

Povijest lingvistike

Ljudi su oduvijek bili fascinirani jezicima. Povijest lingvistike je stoga veoma duga. Lingvistika je sustavno proučavanje jezika. Ljudi već tisućama godina razmišljaju o jeziku. Pritom razne kulture razvijaju različite sisteme. Na taj način nastaju raličiti opisi jezika. Današnja lingvistika se prije svega temelji na antičkim teorijama. Posebno mnogo tradicija je utemeljeno u Grčkoj. Ipak, najstarije poznato djelo o jeziku potječe iz Indije. Napisao ga je gramatičar Sakatayana prije otprilike 3.000 godina. U antičko doba su se jezikom bavili filozofi poput Platona. Rimski autori su kasnije dalje razvijali svoje teorije. Arapi su također u 8. stoljeću razvili vlastite tradicije. Njihova djela pokazuju točan opis arapskog jezika. U novije doba postojala je namjera istražiti porijeklo jezika. Učenjake je posebno zanimala povijest jezika. U 18. stoljeću se započelo s uspoređivanjem jezika. Na taj način se nastojalo shvatiti kako se jezici razvijaju. Kasnije se koncentriralo na jezike kao na sustav. Najbitnije pitanje je bilo kako jezici funkcioniraju. Danas unutar lingvistike postoji mnogo škola. Od 1950-ih su se razvile mnoge nove discipline. Na njih su dijelom snažno utjecale ostale znanosti. Na primjer, psiholingvistika ili interkulturalna komunikacija. Novi smjerovi lingvistike su jako specijalizirani. Jedan primjer je feministička lingvistika. Povijest lingvistike se tako nastavlja... Sve dok postoji jezik, čovjek će o njemu razmišljati!