Zbirka izraza

hr Veznici 1   »   am መገናኛዎች 1

94 [devedeset i četiri]

Veznici 1

Veznici 1

94 [ዘጠና አራት]

94 [zet’ena ārati]

መገናኛዎች 1

[mesitets’amiri 1]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski amharik igra Više
Čekaj dok kiša ne prestane. ቆይ-፤---ቡ ----ቆም ቆ- ፤ ዝ-- እ----- ቆ- ፤ ዝ-ቡ እ-ከ-ቆ- --------------- ቆይ ፤ ዝናቡ እስከሚቆም 0
k’oy- ;---nab--i--k-mīk--mi k---- ; z----- i----------- k-o-i ; z-n-b- i-i-e-ī-’-m- --------------------------- k’oyi ; zinabu isikemīk’omi
Čekaj dok ne budem gotov. ቆይ-፤ -----ርስ ቆ- ፤ እ------ ቆ- ፤ እ-ከ-ጨ-ስ ------------ ቆይ ፤ እስከምጨርስ 0
k’-y-------ke--ch’er--i k---- ; i-------------- k-o-i ; i-i-e-i-h-e-i-i ----------------------- k’oyi ; isikemich’erisi
Čekaj dok se on ne vrati. ቆ-፤--- እስኪ----ድ-ስ ቆ-- እ- እ----- ድ-- ቆ-፤ እ- እ-ኪ-ለ- ድ-ስ ----------------- ቆይ፤ እሱ እስኪመለስ ድረስ 0
k’-y-; -su--s--īme---- dire-i k----- i-- i---------- d----- k-o-i- i-u i-i-ī-e-e-i d-r-s- ----------------------------- k’oyi; isu isikīmelesi diresi
Čekam dok mi se kosa ne osuši. ፀ-- እ-ኪ--ቅ---ስ እጠ-ቃለ-/እ---ው። ፀ-- እ----- ድ-- እ------------ ፀ-ሬ እ-ኪ-ር- ድ-ስ እ-ብ-ለ-/-ቆ-ለ-። ---------------------------- ፀጉሬ እስኪደርቅ ድረስ እጠብቃለው/እቆያለው። 0
t͟-’egurē -s-kī--ri-’------si-i-’-b-----ew-/-k’oy-le--. t-------- i----------- d----- i------------------------ t-s-e-u-ē i-i-ī-e-i-’- d-r-s- i-’-b-k-a-e-i-i-’-y-l-w-. ------------------------------------------------------- t͟s’egurē isikīderik’i diresi it’ebik’alewi/ik’oyalewi.
Čekam dok film ne završi. ፊል--እ---ያ-ቅ-ድ-----ብቃለ--እቆያ--። ፊ-- እ------ ድ-- እ------------ ፊ-ሙ እ-ከ-ያ-ቅ ድ-ስ እ-ብ-ለ-/-ቆ-ለ-። ----------------------------- ፊልሙ እስከሚያልቅ ድረስ እጠብቃለው/እቆያለው። 0
fī--mu--s----īya-i-’i-d------i--e-ik’ale--/i-’o-ale-i. f----- i------------- d----- i------------------------ f-l-m- i-i-e-ī-a-i-’- d-r-s- i-’-b-k-a-e-i-i-’-y-l-w-. ------------------------------------------------------ fīlimu isikemīyalik’i diresi it’ebik’alewi/ik’oyalewi.
Čekam dok ne bude zeleno svjetlo na semaforu. የ-ራ-ክ----ቱ-አ-ን-ዴ እ-----ድረ- ----ለው/እ--ለው። የ---- መ--- አ---- እ---- ድ-- እ------------ የ-ራ-ክ መ-ራ- አ-ን-ዴ እ-ኪ-ራ ድ-ስ እ-ብ-ለ-/-ቆ-ለ-። ---------------------------------------- የትራፊክ መብራቱ አረንጋዴ እስኪበራ ድረስ እጠብቃለው/እቆያለው። 0
ye-i------ meb-r-tu ā--n--adē-isi-ībera d-re-i i-’-------ewi---’o-al--i. y--------- m------- ā-------- i-------- d----- i------------------------ y-t-r-f-k- m-b-r-t- ā-e-i-a-ē i-i-ī-e-a d-r-s- i-’-b-k-a-e-i-i-’-y-l-w-. ------------------------------------------------------------------------ yetirafīki mebiratu ārenigadē isikībera diresi it’ebik’alewi/ik’oyalewi.
Kada putuješ na godišnji odmor? እረ-ት -- የም--ደ--ጂው ---ነ-? እ--- ጉ- የ-------- መ- ነ-- እ-ፍ- ጉ- የ-ት-ደ-/-ው መ- ነ-? ------------------------ እረፍት ጉዞ የምትሄደው/ጂው መቼ ነው? 0
i-e-iti----o-ye-----ē---i---wi -e--ē--ewi? i------ g--- y---------------- m---- n---- i-e-i-i g-z- y-m-t-h-d-w-/-ī-i m-c-ē n-w-? ------------------------------------------ irefiti guzo yemitihēdewi/jīwi mechē newi?
Još prije ljetnih praznika? ከ--ው ----/በአ- ---? ከ--- እ------- በ--- ከ-ጋ- እ-ፍ-/-አ- በ-ት- ------------------ ከበጋው እረፍት/በአል በፊት? 0
k-b--a-- i-e---i-b-’āl----f--i? k------- i------------- b------ k-b-g-w- i-e-i-i-b-’-l- b-f-t-? ------------------------------- kebegawi irefiti/be’āli befīti?
Da, još prije nego što počnu ljetni praznici. አ- - የበ-- --ፍ--ከመ--ሩ -ፊ-። አ- ፤ የ--- እ--- ከ---- በ--- አ- ፤ የ-ጋ- እ-ፍ- ከ-ጀ-ሩ በ-ት- ------------------------- አዎ ፤ የበጋው እረፍት ከመጀመሩ በፊት። 0
ā-----ye--g----i-e---i k-me-eme-u b-fīti. ā-- ; y------- i------ k--------- b------ ā-o ; y-b-g-w- i-e-i-i k-m-j-m-r- b-f-t-. ----------------------------------------- āwo ; yebegawi irefiti kemejemeru befīti.
Popravi krov prije nego što dođe zima. ክረም- ----- ጣ--ውን ---። ክ--- ሳ---- ጣ---- ጠ--- ክ-ም- ሳ-ጀ-ር ጣ-ያ-ን ጠ-ን- --------------------- ክረምቱ ሳይጀምር ጣሪያውን ጠግን። 0
kir-mit- say-jem-r---’-rī--w--i t-eg--i. k------- s--------- t---------- t------- k-r-m-t- s-y-j-m-r- t-a-ī-a-i-i t-e-i-i- ---------------------------------------- kiremitu sayijemiri t’arīyawini t’egini.
Operi ruke prije nego što sjedneš za stol. ጠ-ጴ---ጋር ---መጥህ/- -ፊ- እ-ህን--- ታ----። ጠ---- ጋ- ከ------- በ-- እ------ ታ----- ጠ-ጴ-ው ጋ- ከ-ቀ-ጥ-/- በ-ት እ-ህ-/-ን ታ-ብ-ቢ- ------------------------------------ ጠረጴዛው ጋር ከመቀመጥህ/ሽ በፊት እጅህን/ሽን ታጠብ/ቢ። 0
t’-r-p---aw- -ar- k----’-m-t-i--------ef-ti -ji-----s-i---t-----i/-ī. t----------- g--- k----------------- b----- i------------ t---------- t-e-e-’-z-w- g-r- k-m-k-e-e-’-h-/-h- b-f-t- i-i-i-i-s-i-i t-t-e-i-b-. --------------------------------------------------------------------- t’erep’ēzawi gari kemek’emet’ihi/shi befīti ijihini/shini tat’ebi/bī.
Zatvori prozor prije nego što izađeš. ከ---ትህ-በ-ት -ስኮቱ- ዝ-/-። ከ----- በ-- መ---- ዝ---- ከ-ው-ት- በ-ት መ-ኮ-ን ዝ-/-። ---------------------- ከመውጣትህ በፊት መስኮቱን ዝጋ/ጊ። 0
ke-ew--’at-h---e-ī-- mes---tu-i ---a/--. k------------ b----- m--------- z------- k-m-w-t-a-i-i b-f-t- m-s-k-t-n- z-g-/-ī- ---------------------------------------- kemewit’atihi befīti mesikotuni ziga/gī.
Kada ćeš doći kući? ወ- ቤ--መቼ-ትመ-ለህ--? ወ- ቤ- መ- ት------- ወ- ቤ- መ- ት-ጣ-ህ-ሽ- ----------------- ወደ ቤት መቼ ትመጣለህ/ሽ? 0
we-e----i m-c-ē -i-et’al--i/shi? w--- b--- m---- t--------------- w-d- b-t- m-c-ē t-m-t-a-e-i-s-i- -------------------------------- wede bēti mechē timet’alehi/shi?
Poslije nastave? ከት--ር-----? ከ----- በ--- ከ-ም-ር- በ-ላ- ----------- ከትምህርት በኋላ? 0
k----ihi---i-b----a-a? k----------- b-------- k-t-m-h-r-t- b-h-w-l-? ---------------------- ketimihiriti beḫwala?
Da, nakon što nastava završi. አዎ --ት-ህ-ት --ቀ-በ--። አ- ፤ ት---- ካ-- በ--- አ- ፤ ት-ህ-ት ካ-ቀ በ-ላ- ------------------- አዎ ፤ ትምህርት ካለቀ በኋላ። 0
āwo---tim---r-t---ale--e b--̮w--a. ā-- ; t--------- k------ b-------- ā-o ; t-m-h-r-t- k-l-k-e b-h-w-l-. ---------------------------------- āwo ; timihiriti kalek’e beḫwala.
Nakon što je imao nesreću, nije više mogao raditi. አ-ጋ-ከደ-----በኋላ-መ-ራ--አ-ችል-። አ-- ከ----- በ-- መ--- አ----- አ-ጋ ከ-ረ-በ- በ-ላ መ-ራ- አ-ች-ም- -------------------------- አደጋ ከደረሰበት በኋላ መስራት አይችልም። 0
ā-eg- k--e-e--bet----ḫ--la mesi-a-i ----hili--. ā---- k----------- b------- m------- ā---------- ā-e-a k-d-r-s-b-t- b-h-w-l- m-s-r-t- ā-i-h-l-m-. ------------------------------------------------ ādega kederesebeti beḫwala mesirati āyichilimi.
Nakon što je izgubio posao, otišao je u Ameriku. ስራ----- በ----- ------ደ። ስ--- ካ- በ-- ወ- አ--- ሄ-- ስ-ው- ካ- በ-ላ ወ- አ-ሪ- ሄ-። ----------------------- ስራውን ካጣ በኋላ ወደ አሜሪካ ሄደ። 0
sir--ini------------a-a-wed---mēr--a-hē-e. s------- k---- b------- w--- ā------ h---- s-r-w-n- k-t-a b-h-w-l- w-d- ā-ē-ī-a h-d-. ------------------------------------------ sirawini kat’a beḫwala wede āmērīka hēde.
Nakon što je otišao u Ameriku, postao je bogat. አሜሪ- ከ-ደ ብኋላ --ታም -ነ። አ--- ከ-- ብ-- ሃ--- ሆ-- አ-ሪ- ከ-ደ ብ-ላ ሃ-ታ- ሆ-። --------------------- አሜሪካ ከሄደ ብኋላ ሃብታም ሆነ። 0
ā--r--a-k-h-de-b--̮---- -ab---mi-hon-. ā------ k----- b------- h------- h---- ā-ē-ī-a k-h-d- b-h-w-l- h-b-t-m- h-n-. -------------------------------------- āmērīka kehēde biḫwala habitami hone.

Kako učiti dva jezika istovremeno

Strani jezici su u današnje vrijeme sve važniji. Mnogi ljudi uče strani jezik. Na svijetu postoji puno zanimljivih jezika. Stoga mnogi ljudi uče više jezika istovremeno. Za djecu koja odrastaju u dvojezičnom okruženju to ne predstavlja nikakav problem. Njihov mozak uči oba jezika automatski. Kad porastu, znaju što pripada kojem jeziku. Dvojezičari poznaju karakteristična obilježja oba jezika. Kod odraslih je to drugačije. Oni ne mogu tako lako naučiti dva jezika paralelno. Tko uči dva jezika istodobno, mora na umu imati određena pravila. Prvo, bitno je oba jezika međusobno usporediti. Jezici koji spadaju u istu porodicu su često vrlo slični. To može dovesti do brkanja. Stoga je bitno oba jezika pomno analizirati. Možete, primjerice, napraviti listu. Tamo možete zabilježiti sličnosti i razlike. Na taj je način mozak prisiljen intenzivno se pozabaviti s oba jezika. Mozak će zapamtiti posebnosti dvaju jezika. Učenik bi za svaki jezik trebao odabrati posebnu boju i direktorij. Na taj se način jezici jasno mogu odvojiti jedan od drugog. Situacija je drugačija kad se uče jezici koji nisu slični. Kod jako različitih jezika ne postoji opasnost od brkanja. No postoji opasnost od uspoređivanja jezika. Bilo bi bolje da se jezici uspoređuju s materinjim jezikom. Kad mozak uoči kontrast uči učinkovitije. Također je važno da se oba jezika uče jednakim intezitetom. Mozgu je teoretski svejedno koliko jezika uči...