Zbirka izraza

hr U restoranu 1   »   am ምግብ ቤቱ 1

29 [dvadeset i devet]

U restoranu 1

U restoranu 1

29 [ሃያ ዘጠኝ]

29 [haya zet’enyi]

ምግብ ቤቱ 1

[bemigibi bēti wisit’i 1]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski amharik igra Više
Da li je stol slobodan? ይሄ ጠረ-- ----? ይ- ጠ--- ተ---- ይ- ጠ-ዼ- ተ-ዛ-? ------------- ይሄ ጠረዼዛ ተይዛል? 0
y--- -’-r--za-te-i-a--? y--- t------- t-------- y-h- t-e-e-z- t-y-z-l-? ----------------------- yihē t’ereዼza teyizali?
Molim Vas, htio / htjela bih jelovnik. እባ--/ ---ምግ- ዝር-ር---ጫ -ፈ--ለው። እ---- ሽ የ--- ዝ--- ማ-- እ------ እ-ክ-/ ሽ የ-ግ- ዝ-ዝ- ማ-ጫ እ-ል-ለ-። ----------------------------- እባክህ/ ሽ የምግብ ዝርዝር ማውጫ እፈልጋለው። 0
ib--i----s---ye--------i-iziri----i-h’---fe-i-a-e-i. i------- s-- y------- z------- m------- i----------- i-a-i-i- s-i y-m-g-b- z-r-z-r- m-w-c-’- i-e-i-a-e-i- ---------------------------------------------------- ibakihi/ shi yemigibi ziriziri mawich’a ifeligalewi.
Što možete preporučiti? ምን -መርጡ--ል? ም- ይ------- ም- ይ-ር-ል-ል- ----------- ምን ይመርጡልኛል? 0
mi----i-er-t-u--n---i? m--- y---------------- m-n- y-m-r-t-u-i-y-l-? ---------------------- mini yimerit’ulinyali?
Rado bih pivo. ቢ- ፈል----ረ። ቢ- ፈ-- ነ--- ቢ- ፈ-ጌ ነ-ረ- ----------- ቢራ ፈልጌ ነበረ። 0
bī-a -el-gē -e-ere. b--- f----- n------ b-r- f-l-g- n-b-r-. ------------------- bīra feligē nebere.
Rado bih mineralnu vodu. የመኣድ--ው---ልጌ-ነበረ። የ---- ው- ፈ-- ነ--- የ-ኣ-ን ው- ፈ-ጌ ነ-ረ- ----------------- የመኣድን ውሃ ፈልጌ ነበረ። 0
y-m-’-dini w--- f-l--ē neb-r-. y--------- w--- f----- n------ y-m-’-d-n- w-h- f-l-g- n-b-r-. ------------------------------ yeme’adini wiha feligē nebere.
Rado bih sok od naranče. የብ--ካን-ጭ-ቂ -ል--ነበረ። የ----- ጭ-- ፈ-- ነ--- የ-ር-ካ- ጭ-ቂ ፈ-ጌ ነ-ረ- ------------------- የብርቱካን ጭማቂ ፈልጌ ነበረ። 0
yebi--tuk--i --’i--k’--fe-i-ē-n----e. y----------- c-------- f----- n------ y-b-r-t-k-n- c-’-m-k-ī f-l-g- n-b-r-. ------------------------------------- yebiritukani ch’imak’ī feligē nebere.
Rado bih kavu. ቡ- ፈ-ጌ---ረ። ቡ- ፈ-- ነ--- ቡ- ፈ-ጌ ነ-ረ- ----------- ቡና ፈልጌ ነበረ። 0
bu-a fel-----e--r-. b--- f----- n------ b-n- f-l-g- n-b-r-. ------------------- buna feligē nebere.
Rado bih kavu s mlijekom. ቡ--በ-ተ--እ--ጋለ-። ቡ- በ--- እ------ ቡ- በ-ተ- እ-ል-ለ-። --------------- ቡና በወተት እፈልጋለው። 0
bun--bewe--ti-i--l-ga-ewi. b--- b------- i----------- b-n- b-w-t-t- i-e-i-a-e-i- -------------------------- buna beweteti ifeligalewi.
Sa šećerom, molim. ከ--ር ጋር----ህ--/-። ከ--- ጋ- እ-------- ከ-ኳ- ጋ- እ-ክ-/-/-። ----------------- ከስኳር ጋር እባክህ/ሽ/ዎ። 0
k-sikw-r- gar--ib----i--h-/-o. k-------- g--- i-------------- k-s-k-a-i g-r- i-a-i-i-s-i-w-. ------------------------------ kesikwari gari ibakihi/shi/wo.
Htio / htjela bih čaj. ሻ- -ፈል-ለ-። ሻ- እ------ ሻ- እ-ል-ለ-። ---------- ሻይ እፈልጋለው። 0
sha-- ife-i------. s---- i----------- s-a-i i-e-i-a-e-i- ------------------ shayi ifeligalewi.
Htio / htjela bih čaj sa limunom. ሻይ--ሎሚ ---ጋ--። ሻ- በ-- እ------ ሻ- በ-ሚ እ-ል-ለ-። -------------- ሻይ በሎሚ እፈልጋለው። 0
shayi-be-o-- ifelig---wi. s---- b----- i----------- s-a-i b-l-m- i-e-i-a-e-i- ------------------------- shayi belomī ifeligalewi.
Htio / htjela bih čaj sa mlijekom. ሻይ--ወተ- -ር--ፈ----። ሻ- ከ--- ጋ- እ------ ሻ- ከ-ተ- ጋ- እ-ል-ለ-። ------------------ ሻይ ከወተት ጋር እፈልጋለው። 0
s--y-----e--ti -ari --el-gal-wi. s---- k------- g--- i----------- s-a-i k-w-t-t- g-r- i-e-i-a-e-i- -------------------------------- shayi keweteti gari ifeligalewi.
Imate li cigarete? ሲጋ- አ---? ሲ-- አ---- ሲ-ራ አ-ዎ-? --------- ሲጋራ አለዎት? 0
sīg--a āl-wo-i? s----- ā------- s-g-r- ā-e-o-i- --------------- sīgara ālewoti?
Imate li pepeljaru? የሲ------ኮሻ---ዎት? የ--- መ---- አ---- የ-ጋ- መ-ር-ሻ አ-ዎ-? ---------------- የሲጋራ መተርኮሻ አለዎት? 0
y-sīgara me--r-k-s-a--lew---? y------- m---------- ā------- y-s-g-r- m-t-r-k-s-a ā-e-o-i- ----------------------------- yesīgara meterikosha ālewoti?
Imate li vatre? ላይ-----ዎት? ላ--- አ---- ላ-ተ- አ-ዎ-? ---------- ላይተር አለዎት? 0
l-y------ā-e--t-? l------- ā------- l-y-t-r- ā-e-o-i- ----------------- layiteri ālewoti?
Nedostaje mi vilica. ሹ- -ሎኛል። ሹ- ጎ---- ሹ- ጎ-ኛ-። -------- ሹካ ጎሎኛል። 0
shuk--go-ony-l-. s---- g--------- s-u-a g-l-n-a-i- ---------------- shuka golonyali.
Nedostaje mi nož. ቢ- -ሎ-ል። ቢ- ጎ---- ቢ- ጎ-ኛ-። -------- ቢላ ጎሎኛል። 0
b--- g-l----l-. b--- g--------- b-l- g-l-n-a-i- --------------- bīla golonyali.
Nedostaje mi žlica. ማን-- ጎሎኛል። ማ--- ጎ---- ማ-ኪ- ጎ-ኛ-። ---------- ማንኪያ ጎሎኛል። 0
ma---īya------ya--. m------- g--------- m-n-k-y- g-l-n-a-i- ------------------- manikīya golonyali.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Gramatika sprječava laži!

Svaki jezik ima posebna obilježja. Neki jezici posjeduju svojstva koja su jedinstvena u cijelom svijetu. U te jezike spada jezik trio. Trio je indijanski jezik u Južnoj Americi. Govori ga oko 2.000 ljudi u Brazilu i Surinamu. Posebnost jezika trio je gramatika. Budući da prisiljava govornika da uvijek govori istinu. Za to je zaslužan takozvani frustrativni nastavak. Taj nastavak se u jeziku trio dodaje glagolima. On ukazuje na stupanj istinitosti rečenice. Jednostavan primjer objašnjava kako to točno funkcionira. Uzmimo za primjer rečenicu Dijete je otišlo u školu. U triu govornik mora staviti određeni nastavak na glagol. Kroz nastavak može reći da li je vidio dijete. Također može kazati da li je isto saznao od drugih. Ili pak nastavkom može iskazati da zna da je to laž. Govornik se dakle mora obvezati na ono što kaže. Što znači da mora izraziti istinitost svoje izjave. Na taj način ne može ništa prešutjeti ili uljepšati. Ukoliko govornik ispusti nastavak, smatra ga se lašcem. Službeni jezik u Surinamu je nizozemski. Prijevodi s nizozemskog na trio su često problematični. Budući da je većina jezika puno manje precizna. Jezici govornicima omogućavaju dvosmislenost. Stoga tumači ne paze uvijek da se obvežu na ono što kažu. Komunikacija s govornicima tria je stoga teška. Možda bi frustrativ i u ostalim jezicima bio koristan!? Ne samo u političkom jeziku...
Dali si znao?
Makedonski je maternji jezik oko 2 milijuna ljudi. Spada u južnoslavenske jezike. Najviše je srodan s bugarskim. Govornici ova dva jezika mogu bez problema razgovarati jedni s drugima. U pisanom obliku ova dva jezika se više međusobno razlikuju. U Makedoniji je oduvijek živjelo puno različitih narodnosti. To se, naravno, odrazilo i na jezik zemlje. Na jezik je utjecalo puno drugih jezika. Susjedna Srbija je tijekom dugih godina ostavila posebno snažan pečat na makedonski jezik. Leksički fond sadrži puno pojmova iz ruskog, turskog i engleskog. Jedna tako velika jezička raznolikost ne postoji u puno zemalja. Zato je makedonskom trebalo dugo vremena da ga se prizna kao poseban jezik. I makedonska književnost je iz ovog razloga puno trpjela. U međuvremenu se makedonski etablirao kao standardni jezik. Pa je stoga važan dio makedonskog identiteta.