Zbirka izraza

hr Posvojne zamjenice 2   »   am የተያዙ ተዋጊዎች 2

67 [šezdeset i sedam]

Posvojne zamjenice 2

Posvojne zamjenice 2

67 [ስልሳ ሰባት]

67 [silisa sebati]

የተያዙ ተዋጊዎች 2

[āgenazabī tewilat’e simi 2]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski amharik igra Više
naočale መ--ር መነፅር መ-ፅ- ---- መነፅር 0
me---͟---ri menet-s’iri m-n-t-s-i-i ----------- menet͟s’iri
On je zaboravio svoje naočale. እ---ነ--ን-እረስቶታል። እሱ መነፅሩን እረስቶታል። እ- መ-ፅ-ን እ-ስ-ታ-። ---------------- እሱ መነፅሩን እረስቶታል። 0
isu m-n---s’ir-ni--r-si-o---i. isu menet-s’iruni iresitotali. i-u m-n-t-s-i-u-i i-e-i-o-a-i- ------------------------------ isu menet͟s’iruni iresitotali.
Ma gdje su mu naočale? ታድያ -ነፅ- የ- -ለ? ታድያ መነፅሩ የት አለ? ታ-ያ መ-ፅ- የ- አ-? --------------- ታድያ መነፅሩ የት አለ? 0
tad--- --n--͟----u-yet---le? tadiya menet-s’iru yeti āle? t-d-y- m-n-t-s-i-u y-t- ā-e- ---------------------------- tadiya menet͟s’iru yeti āle?
sat ሰኣት ሰኣት ሰ-ት --- ሰኣት 0
se’a-i se’ati s-’-t- ------ se’ati
Njegov sat je pokvaren. የ----ዓ- --ሰራም። የእሱ ሰዓት አይሰራም። የ-ሱ ሰ-ት አ-ሰ-ም- -------------- የእሱ ሰዓት አይሰራም። 0
ye’isu -e‘--i --i--r--i. ye’isu se‘ati āyiserami. y-’-s- s-‘-t- ā-i-e-a-i- ------------------------ ye’isu se‘ati āyiserami.
Sat visi na zidu. ሰዓቱ --ግዳ -ይ-ተሰ-ሏ-። ሰዓቱ ግድግዳ ላይ ተሰቅሏል። ሰ-ቱ ግ-ግ- ላ- ተ-ቅ-ል- ------------------ ሰዓቱ ግድግዳ ላይ ተሰቅሏል። 0
se‘--u g-di---a l-y- tesek’i--ali. se‘atu gidigida layi tesek’ilwali. s-‘-t- g-d-g-d- l-y- t-s-k-i-w-l-. ---------------------------------- se‘atu gidigida layi tesek’ilwali.
putovnica ፓስፖርት ፓስፖርት ፓ-ፖ-ት ----- ፓስፖርት 0
pa--po--ti pasiporiti p-s-p-r-t- ---------- pasiporiti
Izgubio je svoju putovnicu. እ- ፓስፖርቱ -ፍ----። እሱ ፓስፖርቱ ጠፍቶበታል። እ- ፓ-ፖ-ቱ ጠ-ቶ-ታ-። ---------------- እሱ ፓስፖርቱ ጠፍቶበታል። 0
isu pas-porit--t-e-it-b-tal-. isu pasiporitu t’efitobetali. i-u p-s-p-r-t- t-e-i-o-e-a-i- ----------------------------- isu pasiporitu t’efitobetali.
Gdje je onda njegova putovnica? ታ-ያ -ሱ-ፓ-----የት አ-? ታዲያ የሱ ፓስፖርት የት አለ? ታ-ያ የ- ፓ-ፖ-ት የ- አ-? ------------------- ታዲያ የሱ ፓስፖርት የት አለ? 0
ta--ya-ye-u---s--o-i-i-y--i --e? tadīya yesu pasiporiti yeti āle? t-d-y- y-s- p-s-p-r-t- y-t- ā-e- -------------------------------- tadīya yesu pasiporiti yeti āle?
oni – njihov / njihova / njihovo እ-ሱ – የእነሱ እነሱ – የእነሱ እ-ሱ – የ-ነ- ---------- እነሱ – የእነሱ 0
ines----ye--nesu inesu – ye’inesu i-e-u – y-’-n-s- ---------------- inesu – ye’inesu
Djeca ne mogu naći njihove roditelje. ልጆ----ጆ---ን ማ-ኘት --ቻ-ም። ልጆቹ ወላጆቻቸውን ማግኘት አልቻሉም። ል-ቹ ወ-ጆ-ቸ-ን ማ-ኘ- አ-ቻ-ም- ----------------------- ልጆቹ ወላጆቻቸውን ማግኘት አልቻሉም። 0
l--oc-u -ela-o--a-hewi----agi-y-ti āl--h--umi. lijochu welajochachewini maginyeti ālichalumi. l-j-c-u w-l-j-c-a-h-w-n- m-g-n-e-i ā-i-h-l-m-. ---------------------------------------------- lijochu welajochachewini maginyeti ālichalumi.
Ali evo njihovi roditelji dolaze! ይ-ው -ላጆቻቸው---። ይሄው ወላጆቻቸው መጡ። ይ-ው ወ-ጆ-ቸ- መ-። -------------- ይሄው ወላጆቻቸው መጡ። 0
y--ē-i-w-la-o-h----wi-me--u. yihēwi welajochachewi met’u. y-h-w- w-l-j-c-a-h-w- m-t-u- ---------------------------- yihēwi welajochachewi met’u.
Vi – Vaš / Vaša / Vaše እ---- ---ሶ እርሶ – የእርሶ እ-ሶ – የ-ር- ---------- እርሶ – የእርሶ 0
ir-so-–---’ir-so iriso – ye’iriso i-i-o – y-’-r-s- ---------------- iriso – ye’iriso
Kako je bilo Vaše putovanje, gospodine Miler? እ-ዴ------ጉዞዎ--ቶ-ሙለር? እንዴት ነበር ጉዞዎ አቶ ሙለር? እ-ዴ- ነ-ር ጉ-ዎ አ- ሙ-ር- -------------------- እንዴት ነበር ጉዞዎ አቶ ሙለር? 0
i-id----ne---i-g-z-w----- mule-i? inidēti neberi guzowo āto muleri? i-i-ē-i n-b-r- g-z-w- ā-o m-l-r-? --------------------------------- inidēti neberi guzowo āto muleri?
Gdje je Vaša žena, gospodine Miler? ባለቤት---- ናት-አ---ለ-? ባለቤትዎ የት ናት አቶ ሙለር? ባ-ቤ-ዎ የ- ና- አ- ሙ-ር- ------------------- ባለቤትዎ የት ናት አቶ ሙለር? 0
b-l-b-t-wo-y--- ---i---o --leri? balebētiwo yeti nati āto muleri? b-l-b-t-w- y-t- n-t- ā-o m-l-r-? -------------------------------- balebētiwo yeti nati āto muleri?
Vi – Vaš / Vaša / Vaše እ-- ---እ-ሶ እርሶ – የእርሶ እ-ሶ – የ-ር- ---------- እርሶ – የእርሶ 0
i-iso –-y-’-ri-o iriso – ye’iriso i-i-o – y-’-r-s- ---------------- iriso – ye’iriso
Kako je bilo Vaše putovanje, gospođo Schmidt? እ----ነ-ር-ጉ-ዎ --- ---? እንዴት ነበር ጉዞዎ ወ/ሮ ስሚዝ? እ-ዴ- ነ-ር ጉ-ዎ ወ-ሮ ስ-ዝ- --------------------- እንዴት ነበር ጉዞዎ ወ/ሮ ስሚዝ? 0
i--d-t- --ber- guzow--w--r- --mīz-? inidēti neberi guzowo we/ro simīzi? i-i-ē-i n-b-r- g-z-w- w-/-o s-m-z-? ----------------------------------- inidēti neberi guzowo we/ro simīzi?
Gdje je Vaš muž, gospođo Schmidt? ባለ--- የት-ናቸ- -/ሮ ስሚዝ? ባለቤትዎ የት ናቸው ወ/ሮ ስሚዝ? ባ-ቤ-ዎ የ- ና-ው ወ-ሮ ስ-ዝ- --------------------- ባለቤትዎ የት ናቸው ወ/ሮ ስሚዝ? 0
bal--ēt--- -e-- --ch-wi w-/ro s-mīz-? balebētiwo yeti nachewi we/ro simīzi? b-l-b-t-w- y-t- n-c-e-i w-/-o s-m-z-? ------------------------------------- balebētiwo yeti nachewi we/ro simīzi?

Genetska mutacija omogućava govor

Od svih živih bića na svijetu jedino čovjek može govoriti. Po tome se razlikuje od životinja i biljaka. Naravno da i životinje i biljke međusobno komuniciraju. Međutim, oni ne govore složeni jezik u slogovima. Zašto onda čovjek može govoriti? Za govor su potrebna određena organska obilježja. Ta tjelesna obilježja ima samo čovjek. Međutim, to ne znači nužno da ih je on razvio. U povijesti evolucije se ništa ne dešava bez razloga. Čovjek je jednom samo počeo govoriti. Ne zna se kad se to točno desilo. Međutim, nešto se moralo dogoditi što je čovjeku dalo sposobnost govora. Istraživači smatraju da je za to zaslužna genetska mutacija. Antropolozi su usporedili nasljedne osobine različitih živih bića. Poznato je da jedan određeni gen utječe na jezik. Ljudi kod kojih je on oštećen imaju probleme s jezikom. Ne mogu se dobro izraziti te slabije razumiju riječi. Taj gen se ispitivao kod ljudi, majmuna i miševa. Kod ljudi i čimpanza je jako sličan. Mogu se primijetiti samo dvije male razlike. Te razlike su uočljive u mozgu. Zajedno s ostalim genima one utječu na određene moždane aktivnosti. Na taj način čovjek može govoriti, dok majmun ne može. Međutim, zagonetka ljudskog jezika time još nije riješena. Budući da genetska mutacija nije dovoljna da bi se moglo govoriti. Istraživači su miševima usadili genetsku varijantu. To im nije dalo sposobnost govora... No njihovo cičenje je imalo drugačiji zvuk!