Zbirka izraza

hr Negacija 2   »   am ግድየለሽነት 2

65 [šezdeset i pet]

Negacija 2

Negacija 2

65 [ስልሳ አምስት]

65 [silisa āmisiti]

ግድየለሽነት 2

[tek’aranī 2]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski amharik igra Više
Je li prsten skup? ቀለበ---ድ---? ቀለበቱ ውድ ነው? ቀ-በ- ው- ነ-? ----------- ቀለበቱ ውድ ነው? 0
k------t--wi-i----i? k’elebetu widi newi? k-e-e-e-u w-d- n-w-? -------------------- k’elebetu widi newi?
Ne, košta samo stotinu eura. አይደ---- ዋ----ን- መ--ኢው- ብቻ ነ-። አይደለም ፤ ዋጋው አንድ መቶ ኢውሮ ብቻ ነው። አ-ደ-ም ፤ ዋ-ው አ-ድ መ- ኢ-ሮ ብ- ነ-። ----------------------------- አይደለም ፤ ዋጋው አንድ መቶ ኢውሮ ብቻ ነው። 0
āy------i-- w--a-i ---di me-o--wi-o b-c-- n-wi. āyidelemi ; wagawi ānidi meto īwiro bicha newi. ā-i-e-e-i ; w-g-w- ā-i-i m-t- ī-i-o b-c-a n-w-. ----------------------------------------------- āyidelemi ; wagawi ānidi meto īwiro bicha newi.
Ali ja imam samo pedeset. ግን---ኝ-ሃም---- -ው። ግን ያለኝ ሃምሳ ብቻ ነው። ግ- ያ-ኝ ሃ-ሳ ብ- ነ-። ----------------- ግን ያለኝ ሃምሳ ብቻ ነው። 0
g--i-yal---- -a-is- --c---n-w-. gini yalenyi hamisa bicha newi. g-n- y-l-n-i h-m-s- b-c-a n-w-. ------------------------------- gini yalenyi hamisa bicha newi.
Jesi li već gotov / gotova? ጨ-ሰ--/ ሻል? ጨርሰካል/ ሻል? ጨ-ሰ-ል- ሻ-? ---------- ጨርሰካል/ ሻል? 0
ch’er---ka-i/ s-a-i? ch’erisekali/ shali? c-’-r-s-k-l-/ s-a-i- -------------------- ch’erisekali/ shali?
Ne, još ne. አይ-- ገና-ነ-። አይ ፤ ገና ነኝ። አ- ፤ ገ- ነ-። ----------- አይ ፤ ገና ነኝ። 0
ā-i-;-g-n- -----. āyi ; gena nenyi. ā-i ; g-n- n-n-i- ----------------- āyi ; gena nenyi.
Ali sam uskoro gotov / gotova. ግን-አ----ጨ-ሳለው። ግን አሁን እጨርሳለው። ግ- አ-ን እ-ር-ለ-። -------------- ግን አሁን እጨርሳለው። 0
gi-i---u-i-i-h’eris-l--i. gini āhuni ich’erisalewi. g-n- ā-u-i i-h-e-i-a-e-i- ------------------------- gini āhuni ich’erisalewi.
Želiš li još juhe? ተጨማሪ---ባ---ል-ለ-/-ያ-ሽ? ተጨማሪ ሾርባ ትፈልጋለህ/ጊያለሽ? ተ-ማ- ሾ-ባ ት-ል-ለ-/-ያ-ሽ- --------------------- ተጨማሪ ሾርባ ትፈልጋለህ/ጊያለሽ? 0
te--’emarī---o-iba-ti-eligalehi/g-yal--h-? tech’emarī shoriba tifeligalehi/gīyaleshi? t-c-’-m-r- s-o-i-a t-f-l-g-l-h-/-ī-a-e-h-? ------------------------------------------ tech’emarī shoriba tifeligalehi/gīyaleshi?
Ne, ne želim više. አ- ፤ -ጨማሪ አ--ልግም። አይ ፤ ተጨማሪ አልፈልግም። አ- ፤ ተ-ማ- አ-ፈ-ግ-። ----------------- አይ ፤ ተጨማሪ አልፈልግም። 0
āyi-;-te--’--a-- āl--elig-mi. āyi ; tech’emarī ālifeligimi. ā-i ; t-c-’-m-r- ā-i-e-i-i-i- ----------------------------- āyi ; tech’emarī ālifeligimi.
Ali još jedan sladoled. ግ- -ላ---ስ-ክ-ም ግን ሌላ አይስ ክሬም ግ- ሌ- አ-ስ ክ-ም ------------- ግን ሌላ አይስ ክሬም 0
gi-- l-l---y-s-----ē-i gini lēla āyisi kirēmi g-n- l-l- ā-i-i k-r-m- ---------------------- gini lēla āyisi kirēmi
Stanuješ li već dugo ovdje? ለብዙ -- እ-ህ----/-? ለብዙ ጊዜ እዚህ ኖርክ/ሽ? ለ-ዙ ጊ- እ-ህ ኖ-ክ-ሽ- ----------------- ለብዙ ጊዜ እዚህ ኖርክ/ሽ? 0
l-b----gīz- i--h---orik---hi? lebizu gīzē izīhi noriki/shi? l-b-z- g-z- i-ī-i n-r-k-/-h-? ----------------------------- lebizu gīzē izīhi noriki/shi?
Ne, tek mjesec dana. አያይ ፤-ገና---ድ--ር -ቻ አያይ ፤ ገና አንድ ወር ብቻ አ-ይ ፤ ገ- አ-ድ ወ- ብ- ------------------ አያይ ፤ ገና አንድ ወር ብቻ 0
āy-y- ;-g--a--n-d- --ri b-c-a āyayi ; gena ānidi weri bicha ā-a-i ; g-n- ā-i-i w-r- b-c-a ----------------------------- āyayi ; gena ānidi weri bicha
Ali već poznajem puno ljudi. ግን -ዙ ሰዎች--አውቃ-ው። ግን ብዙ ሰዎችን አውቃለው። ግ- ብ- ሰ-ች- አ-ቃ-ው- ----------------- ግን ብዙ ሰዎችን አውቃለው። 0
g--i bizu-s---ch-ni--w-k’ale--. gini bizu sewochini āwik’alewi. g-n- b-z- s-w-c-i-i ā-i-’-l-w-. ------------------------------- gini bizu sewochini āwik’alewi.
Putuješ li sutra kući? ነ- ወደ -ት-ትሄዳ--/-? ነገ ወደ ቤት ትሄዳለህ/ሽ? ነ- ወ- ቤ- ት-ዳ-ህ-ሽ- ----------------- ነገ ወደ ቤት ትሄዳለህ/ሽ? 0
ne-e ---- b-t- t-h---l---/shi? nege wede bēti tihēdalehi/shi? n-g- w-d- b-t- t-h-d-l-h-/-h-? ------------------------------ nege wede bēti tihēdalehi/shi?
Ne, tek za vikend. አ---፤------ መ--- -ኖ- ብ--ነ-። አያይ ፤ በሳምንቱ መጨረሻ ቀኖች ብቻ ነው። አ-ይ ፤ በ-ም-ቱ መ-ረ- ቀ-ች ብ- ነ-። --------------------------- አያይ ፤ በሳምንቱ መጨረሻ ቀኖች ብቻ ነው። 0
ā-a---;-b--a-in-tu--e--’-----a--’-n--hi bich- n-w-. āyayi ; besaminitu mech’eresha k’enochi bicha newi. ā-a-i ; b-s-m-n-t- m-c-’-r-s-a k-e-o-h- b-c-a n-w-. --------------------------------------------------- āyayi ; besaminitu mech’eresha k’enochi bicha newi.
Ali se vraćam već u nedjelju. ግን እሁ----ለ--ው። ግን እሁድ እመለሳለው። ግ- እ-ድ እ-ለ-ለ-። -------------- ግን እሁድ እመለሳለው። 0
g-ni-i-u-i-imele-----i. gini ihudi imelesalewi. g-n- i-u-i i-e-e-a-e-i- ----------------------- gini ihudi imelesalewi.
Je li tvoja kćerka već odrasla? ሴት ልጅ-/ሽ -አ---ሄዋ--ደርሳ--? ሴት ልጅህ/ሽ ለአቅመ ሄዋን ደርሳለች? ሴ- ል-ህ-ሽ ለ-ቅ- ሄ-ን ደ-ሳ-ች- ------------------------ ሴት ልጅህ/ሽ ለአቅመ ሄዋን ደርሳለች? 0
s-ti ---i--/--i -----’-----ē--ni-deri--le---? sēti lijihi/shi le’āk’ime hēwani derisalechi? s-t- l-j-h-/-h- l-’-k-i-e h-w-n- d-r-s-l-c-i- --------------------------------------------- sēti lijihi/shi le’āk’ime hēwani derisalechi?
Ne, ona ima tek sedamnaest godina. አያ--- -ሷ --- ሰባት---ቷ-ነ-። አያይ ፣ እሷ አስራ ሰባት አመቷ ነው። አ-ይ ፣ እ- አ-ራ ሰ-ት አ-ቷ ነ-። ------------------------ አያይ ፣ እሷ አስራ ሰባት አመቷ ነው። 0
āy-yi-,-isw- āsi-a s----i --e----newi. āyayi , iswa āsira sebati āmetwa newi. ā-a-i , i-w- ā-i-a s-b-t- ā-e-w- n-w-. -------------------------------------- āyayi , iswa āsira sebati āmetwa newi.
Ali ona već ima dečka. ግ---ወን- ጋ---አ-ት። ግን የወንድ ጋደኛ አላት። ግ- የ-ን- ጋ-ኛ አ-ት- ---------------- ግን የወንድ ጋደኛ አላት። 0
g--i--ew----- -a--nya ā--t-. gini yewenidi gadenya ālati. g-n- y-w-n-d- g-d-n-a ā-a-i- ---------------------------- gini yewenidi gadenya ālati.

Što nam riječi govore

U svijetu postoje milijuni knjiga. Ne zna se koliko ih je do danas napisano. U tim knjigama je pohranjeno jako puno znanja. Kad bismo mogli sve pročitati, znali bismo mnogo o životu. Budući da nam knjige pokazuju kako se mijenja naš svijet. Svako doba ima svoje knjige. Iz njih se može saznati što je ljudima važno. Nitko, nažalost, ne može pročitati sve knjige. Međutim, moderna tehnologija nam može pomoći analizirati knjige. Knjige se pomoću digitalizacije mogu pohraniti kao i podaci. Nakon toga sadržaj se može analizirati. Na taj način lingvisti vide kako se naš jezik mijenjao. Međutim, još je zanimljivije brojati učestalost riječi. Tako se može identificirati značenje određenih stvari. Znanstvenici su istražili preko 5 milijuna knjiga. To su knjige napisane u posljednjih pet stoljeća. Ukupno je analizirano oko 500 milijarda riječi. Učestalost riječi pokazuje kako su ljudi živjeli prije i danas. Jezik reflektira ideje i trendove. Riječ muškarci je, na primjer, izgubila na značenju. Danas se koristi rjeđe nego prije. S druge strane, učestalost riječi žene se znatno povećala. Po riječima također možemo vidjeti što rado jedemo. Riječ sladoled je u 50-ima bila jako važna. Nakon toga su postale popularne riječi pizza i pasta . U zadnjih nekoliko godina prevladava riječ sushi . Postoji dobra vijest za sve prijatelje jezika... Naš jezik je svake godine bogatiji za sve više riječi!