Zbirka izraza

hr U kući   »   am በቤቱ ዙሪያ

17 [sedamnaest]

U kući

U kući

17 [አስራ ሰባት]

17 [āsira sebati]

በቤቱ ዙሪያ

[bebēti zurīya]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski amharik igra Više
Ovdje je naša kuća. የ--ቤ- እ-ህ-ነ-። የ- ቤ- እ-- ነ-- የ- ቤ- እ-ህ ነ-። ------------- የኛ ቤት እዚህ ነው። 0
ye-ya-b----iz-hi ---i. y---- b--- i---- n---- y-n-a b-t- i-ī-i n-w-. ---------------------- yenya bēti izīhi newi.
Gore je krov. ጣ--ው ----ነ-። ጣ--- ከ-- ነ-- ጣ-ያ- ከ-ይ ነ-። ------------ ጣሪያው ከላይ ነው። 0
t’ar-yawi------i -e--. t-------- k----- n---- t-a-ī-a-i k-l-y- n-w-. ---------------------- t’arīyawi kelayi newi.
Dolje je podrum. ም-- ቤቱ ከ-ች-ነ-። ም-- ቤ- ከ-- ነ-- ም-ር ቤ- ከ-ች ነ-። -------------- ምድር ቤቱ ከታች ነው። 0
m------b-t---etac-i-n---. m----- b--- k------ n---- m-d-r- b-t- k-t-c-i n-w-. ------------------------- midiri bētu ketachi newi.
Iza kuće je vrt. ከቤቱ---- የ--ክልት-----ለ። ከ-- ጀ-- የ----- ቦ- አ-- ከ-ቱ ጀ-ባ የ-ት-ል- ቦ- አ-። --------------------- ከቤቱ ጀርባ የአትክልት ቦታ አለ። 0
k-bē----er--a-----tiki--ti b--a--le. k----- j----- y----------- b--- ā--- k-b-t- j-r-b- y-’-t-k-l-t- b-t- ā-e- ------------------------------------ kebētu jeriba ye’ātikiliti bota āle.
Pred kućom nema ulice. ከቤ---ት ለ-- መን----ለም። ከ-- ፊ- ለ-- መ--- የ--- ከ-ቱ ፊ- ለ-ት መ-ገ- የ-ም- -------------------- ከቤቱ ፊት ለፊት መንገድ የለም። 0
keb-t- -ī-i-lef-ti-m--i-ed- -e---i. k----- f--- l----- m------- y------ k-b-t- f-t- l-f-t- m-n-g-d- y-l-m-. ----------------------------------- kebētu fīti lefīti menigedi yelemi.
Pored kuće je drveće. ከ-ቱ----ዛ-ች አሉ። ከ-- ጎ- ዛ-- አ-- ከ-ቱ ጎ- ዛ-ች አ-። -------------- ከቤቱ ጎን ዛፎች አሉ። 0
k-b----go-i --f-c-i -l-. k----- g--- z------ ā--- k-b-t- g-n- z-f-c-i ā-u- ------------------------ kebētu goni zafochi ālu.
Ovdje je moj stan. የ---ኖሪ--ቤ- እዚ----። የ- መ--- ቤ- እ-- ነ-- የ- መ-ሪ- ቤ- እ-ህ ነ-። ------------------ የኔ መኖሪያ ቤት እዚህ ነው። 0
y-------o-īya--ēt----īh- new-. y--- m------- b--- i---- n---- y-n- m-n-r-y- b-t- i-ī-i n-w-. ------------------------------ yenē menorīya bēti izīhi newi.
Ovdje su kuhinja i kupaonica. ኩሽ-ው--ና-መ-ጠ-ያ--ቱ--ዚህ ነው። ኩ--- እ- መ---- ቤ- እ-- ነ-- ኩ-ና- እ- መ-ጠ-ያ ቤ- እ-ህ ነ-። ------------------------ ኩሽናው እና መታጠቢያ ቤቱ እዚህ ነው። 0
k-sh--aw- i-- m-ta-’eb-y---ē-----ī-i--ewi. k-------- i-- m---------- b--- i---- n---- k-s-i-a-i i-a m-t-t-e-ī-a b-t- i-ī-i n-w-. ------------------------------------------ kushinawi ina metat’ebīya bētu izīhi newi.
Tamo su dnevni boravak i spavaća soba. ሳ-ኑ--ና--ኝታ ቤቱ እዛ -ቸው። ሳ-- እ- መ-- ቤ- እ- ና--- ሳ-ኑ እ- መ-ታ ቤ- እ- ና-ው- --------------------- ሳሎኑ እና መኝታ ቤቱ እዛ ናቸው። 0
s-lo------ men-i-a---tu --a-na-h-w-. s----- i-- m------ b--- i-- n------- s-l-n- i-a m-n-i-a b-t- i-a n-c-e-i- ------------------------------------ salonu ina menyita bētu iza nachewi.
Vrata kuće su zatvorena. የ-ቱ -- --- ነው። የ-- በ- ቁ-- ነ-- የ-ቱ በ- ቁ-ፍ ነ-። -------------- የቤቱ በር ቁልፍ ነው። 0
y--ēt--be-----ul-f- newi. y----- b--- k------ n---- y-b-t- b-r- k-u-i-i n-w-. ------------------------- yebētu beri k’ulifi newi.
Ali prozori su otvoreni. ግን-መ---- --ት---ው። ግ- መ---- ክ-- ና--- ግ- መ-ኮ-ቹ ክ-ት ና-ው- ----------------- ግን መስኮቶቹ ክፍት ናቸው። 0
gin--mesi-oto-h--ki-i-i-n-c-ewi. g--- m---------- k----- n------- g-n- m-s-k-t-c-u k-f-t- n-c-e-i- -------------------------------- gini mesikotochu kifiti nachewi.
Danas je vruće. ዛሬ ፀሐ- ሀሩር-ነው። ዛ- ፀ-- ሀ-- ነ-- ዛ- ፀ-ዩ ሀ-ር ነ-። -------------- ዛሬ ፀሐዩ ሀሩር ነው። 0
za----͟s-eḥā-u ---ur----w-. z--- t--------- h----- n---- z-r- t-s-e-̣-y- h-r-r- n-w-. ---------------------------- zarē t͟s’eḥāyu hāruri newi.
Idemo u dnevni boravak. እ---- ሳ-- -ሄዳ---ነ-። እ- ወ- ሳ-- መ---- ነ-- እ- ወ- ሳ-ን መ-ዳ-ን ነ-። ------------------- እኛ ወደ ሳሎን መሄዳችን ነው። 0
in-- --d- s-lo-----hē-ac-ini n---. i--- w--- s----- m---------- n---- i-y- w-d- s-l-n- m-h-d-c-i-i n-w-. ---------------------------------- inya wede saloni mehēdachini newi.
Tamo su sofa i fotelja. እ- ባለሶስ- -ፋ እ- ባ--ን- ሶፋ-- አሉ። እ- ባ---- ሶ- እ- ባ---- ሶ--- አ-- እ- ባ-ሶ-ት ሶ- እ- ባ-አ-ድ ሶ-ዎ- አ-። ----------------------------- እዛ ባለሶስት ሶፋ እና ባለአንድ ሶፋዎች አሉ። 0
i-a-b--esosi---s------- -a-e-ān-d--so---o-h- ---. i-- b--------- s--- i-- b--------- s-------- ā--- i-a b-l-s-s-t- s-f- i-a b-l-’-n-d- s-f-w-c-i ā-u- ------------------------------------------------- iza balesositi sofa ina bale’ānidi sofawochi ālu.
Sjednite! ይ-መ-! ይ---- ይ-መ-! ----- ይቀመጡ! 0
yi-’e--t--! y---------- y-k-e-e-’-! ----------- yik’emet’u!
Tamo stoji moje računalo. የ- -ም--ር -ዛ --። የ- ኮ---- እ- አ-- የ- ኮ-ፒ-ር እ- አ-። --------------- የኔ ኮምፒተር እዛ አለ። 0
y--ē kom---t-ri--za ā--. y--- k--------- i-- ā--- y-n- k-m-p-t-r- i-a ā-e- ------------------------ yenē komipīteri iza āle.
Tamo stoji moja glazbena linija. የ----ዮ/-ዲ/ካ---ማ--ቻ -ዛ -ለ። የ- ራ--------- ማ--- እ- አ-- የ- ራ-ዮ-ሲ-/-ሴ- ማ-ወ- እ- አ-። ------------------------- የኔ ራድዮ/ሲዲ/ካሴት ማጫወቻ እዛ አለ። 0
ye-ē--adiyo/-ī-ī/ka--ti m-ch-a--c---iza ā-e. y--- r----------------- m---------- i-- ā--- y-n- r-d-y-/-ī-ī-k-s-t- m-c-’-w-c-a i-a ā-e- -------------------------------------------- yenē radiyo/sīdī/kasēti mach’awecha iza āle.
Televizor je potpuno nov. የኔ ቴሌ----አዲ---ው። የ- ቴ---- አ-- ነ-- የ- ቴ-ቪ-ን አ-ስ ነ-። ---------------- የኔ ቴሌቪዥን አዲስ ነው። 0
yenē-t-lēv-z-i-i-ād--- new---| y--- t---------- ā---- n---- | y-n- t-l-v-z-i-i ā-ī-i n-w-. | ------------------------------ yenē tēlēvīzhini ādīsi newi. |

Riječi i vokabular

Svaki jezik ima vlastiti vokabular. On se sastoji od određenog broja riječi. Riječ je samostalna jezična jedinica. Riječi uvijek imaju određeno značenje. Time se se razlikuju od glasova ili slogova. Broj riječi različit je u svakom jeziku. Engleski jezik na primjer ima jako puno riječi. Također ga se smatra svjetskim prvakom kad se radi o vokabularu. Engleski bi navodno trebao imati više od milijun riječi. Oxfordov engleski rječnik broji više od 600.000 riječi. Kineski, španjolski ili ruski jezik imaju mnogo manje riječi. Vokabular jednog jezika također ovisi o njegovoj povijesti. Na engleski jezik je utjecalo mnogo jezika i kultura. Time se engleski vokabular znatno povećao. Vokabular engleskog jezika se još uvijek bogati. Stručnjaci procjenjuju da se svaki dan poveća za 15 novih riječi. Te riječi prije svega dolaze iz područja novih medija. Znanstveni stručni jezik se u to ne ubraja. Samo terminologija iz područja kemije sadrži tisuće riječi. U gotovo svim jezicima dulje riječi se rjeđe koriste od kratkih. A većina govornika koristi jako malo riječi. Stoga razlikujemo između aktivnog i pasivnog vokabulara. Pasivni vokabular sadrži riječi koje razumijemo. No njih ili ne koristimo ili ih koristimo jako rijetko. Aktivni vokabular sadrži riječi koje redovito koristimo. Za jednostavne razgovore ili tekstove dovoljno nam je malo riječi. U engleskom jeziku je za to potrebno samo oko 400 riječi i 40 glagola. Stoga ne brinite ako vam je vokabular ograničen!
Dali si znao?
Hebrejski spada u porodicu afroazijatskih jezika. U bliskom je srodstvu s arapskim i aramejskim. Za 5 milijuna ljudi je hebrejski materinski jezik. Suvremeni hebrejski je, međutim, umjetno stvoren jezik… Osnova za njegovo stvaranje je bio već puno vremena prije izumrli starohebrejski. Leksički fond i gramatika su djelimice preuzeti i iz drugih jezika. Tako je starohebrejski svjesno preoblikovan u moderan standardni jezik. Ovaj ciljano preoblikovanje jezika je jedinstveno u svijetu. Hebrejski sistem znakova se sastoji od konsonantskog pisma. To znači da se vokali u pravilu ne pišu. Za njih nema vlastitih slova. Hebrejski se čita zdesna nalijevo. Njegovi znakovi potiču iz tradicije duge 3000 godina. Tko uči hebrejski, istovremeno upoznaje i dio svjetske povijesti. Isprobajte ga!