Тут ё----ар-уш -а-----і-р-ч-а?
Т__ ё___ а____ п_____ і р_____
Т-т ё-ц- а-к-ш п-п-р- і р-ч-а-
------------------------------
Тут ёсць аркуш паперы і ручка? 0 T---y---s’ a--u-- -aper- -----hka?T__ y_____ a_____ p_____ і r______T-t y-s-s- a-k-s- p-p-r- і r-c-k-?----------------------------------Tut yosts’ arkush papery і ruchka?
Osoba koja želi da joj se prevede tekst mora izdvojiti velike svote novca.
Profesionalni tumači ili prevoditelji su skupi.
A opet postaje sve važnije razumjeti druge jezike.
Taj problem želе riješiti informatičari i računalni jezikoslovci.
Dugo vremena radе na razvijanju prevoditeljskih alata.
Danas postoji mnogo različitih programa.
Međutim, strojno prevođenje obično nije kvalitetno.
No za to nisu krivi programeri!
Jezici su jako složena struktura.
S druge strane, računala se temelje na jednostavnim matematičkim principima.
Stoga ne mogu jezik uvijek ispravno obraditi.
Prevoditeljski program bi morao u cijelosti naučiti jedan jezik.
Da bi se to desilo, stručnjaci bi ga morali podučiti tisućama riječi i pravila.
To je praktički nemoguće.
Jednostavnije je pustiti računar da računa.
U tome je dobar!
Računalo može izračunavati učestale kombinacije.
Na primjer, prepoznaje koje riječi često stoje pored drugih.
Za to mu se moraju dati tekstovi na različitim jezicima.
Na taj način uči tipične karakteristike određenog jezika.
Ta statistička metoda će poboljšati automatske prijevode.
Međutim, računala ne mogu zamijeniti ljude.
Nijedan stroj ne može oponašati ljudski mozak kad se radi o jeziku.
Prevoditelji i tumači će stoga još dugo vremena imati posla!
Računala će u budućnosti zasigurno prevoditi jednostavne tekstove.
Pjesme, poezija i književnost naprotiv trebaju živi element.
Oni žive od ljudskog osjećaja za jezik.
I dobro je da je tako...