Zbirka izraza

hr trebati – htjeti   »   sv behöva – vilja

69 [šezdeset i devet]

trebati – htjeti

trebati – htjeti

69 [sextionio]

behöva – vilja

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski švedski igra Više
Trebam krevet. J----eh-ve- -n-sä-g. Jag behöver en säng. J-g b-h-v-r e- s-n-. -------------------- Jag behöver en säng. 0
Hoću spavati. J-g -i-l sov-. Jag vill sova. J-g v-l- s-v-. -------------- Jag vill sova. 0
Ima li ovdje krevet? F---- d----n-s-ng h-r? Finns det en säng här? F-n-s d-t e- s-n- h-r- ---------------------- Finns det en säng här? 0
Trebam lampu. Jag-beh-v---e----m-a. Jag behöver en lampa. J-g b-h-v-r e- l-m-a- --------------------- Jag behöver en lampa. 0
Hoću čitati. Ja- -il- l--a. Jag vill läsa. J-g v-l- l-s-. -------------- Jag vill läsa. 0
Ima li ovdje lampa? Finns--e--e---a--a----? Finns det en lampa här? F-n-s d-t e- l-m-a h-r- ----------------------- Finns det en lampa här? 0
Trebam telefon. Jag b---ve---n t---fo-. Jag behöver en telefon. J-g b-h-v-r e- t-l-f-n- ----------------------- Jag behöver en telefon. 0
Želim telefonirati. Ja- --l- r---a. Jag vill ringa. J-g v-l- r-n-a- --------------- Jag vill ringa. 0
Ima li ovdje telefon? F-n----e--en t-l-f-- --r? Finns det en telefon här? F-n-s d-t e- t-l-f-n h-r- ------------------------- Finns det en telefon här? 0
Trebam jednu kameru. Ja--b----e- en---m-r-. Jag behöver en kamera. J-g b-h-v-r e- k-m-r-. ---------------------- Jag behöver en kamera. 0
Hoću fotografirati. Ja---ill-fotog-a--ra. Jag vill fotografera. J-g v-l- f-t-g-a-e-a- --------------------- Jag vill fotografera. 0
Ima li ovdje fotoaparat? F--ns-de--en k----a--ä-? Finns det en kamera här? F-n-s d-t e- k-m-r- h-r- ------------------------ Finns det en kamera här? 0
Trebam računalo. J-g-b-höv-r--n---t-r. Jag behöver en dator. J-g b-h-v-r e- d-t-r- --------------------- Jag behöver en dator. 0
Hoću poslati e-mail. J-g ---l---ick- ett-----i-. Jag vill skicka ett e-mail. J-g v-l- s-i-k- e-t e-m-i-. --------------------------- Jag vill skicka ett e-mail. 0
Ima li ovdje računalo? F-nn--det--- da-o---är? Finns det en dator här? F-n-s d-t e- d-t-r h-r- ----------------------- Finns det en dator här? 0
Trebam kemijsku. J-g ----v-- e--k-l-p---p-nn-. Jag behöver en kulspetspenna. J-g b-h-v-r e- k-l-p-t-p-n-a- ----------------------------- Jag behöver en kulspetspenna. 0
Hoću nešto napisati. Ja- v--l --ri-a -ågo-. Jag vill skriva något. J-g v-l- s-r-v- n-g-t- ---------------------- Jag vill skriva något. 0
Ima li ovdje papir i kemijska olovka? Fi-n- d-t --- -app-- --h--n k-ls-e--pe----h--? Finns det ett papper och en kulspetspenna här? F-n-s d-t e-t p-p-e- o-h e- k-l-p-t-p-n-a h-r- ---------------------------------------------- Finns det ett papper och en kulspetspenna här? 0

Strojno prevođenje

Osoba koja želi da joj se prevede tekst mora izdvojiti velike svote novca. Profesionalni tumači ili prevoditelji su skupi. A opet postaje sve važnije razumjeti druge jezike. Taj problem želе riješiti informatičari i računalni jezikoslovci. Dugo vremena radе na razvijanju prevoditeljskih alata. Danas postoji mnogo različitih programa. Međutim, strojno prevođenje obično nije kvalitetno. No za to nisu krivi programeri! Jezici su jako složena struktura. S druge strane, računala se temelje na jednostavnim matematičkim principima. Stoga ne mogu jezik uvijek ispravno obraditi. Prevoditeljski program bi morao u cijelosti naučiti jedan jezik. Da bi se to desilo, stručnjaci bi ga morali podučiti tisućama riječi i pravila. To je praktički nemoguće. Jednostavnije je pustiti računar da računa. U tome je dobar! Računalo može izračunavati učestale kombinacije. Na primjer, prepoznaje koje riječi često stoje pored drugih. Za to mu se moraju dati tekstovi na različitim jezicima. Na taj način uči tipične karakteristike određenog jezika. Ta statistička metoda će poboljšati automatske prijevode. Međutim, računala ne mogu zamijeniti ljude. Nijedan stroj ne može oponašati ljudski mozak kad se radi o jeziku. Prevoditelji i tumači će stoga još dugo vremena imati posla! Računala će u budućnosti zasigurno prevoditi jednostavne tekstove. Pjesme, poezija i književnost naprotiv trebaju živi element. Oni žive od ljudskog osjećaja za jezik. I dobro je da je tako...