Zbirka izraza

hr Osjećaji   »   ru Чувства

56 [pedeset i šest]

Osjećaji

Osjećaji

56 [пятьдесят шесть]

56 [pyatʹdesyat shestʹ]

Чувства

[Chuvstva]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski ruski igra Više
Imati volje Хоте-ь Х----- Х-т-т- ------ Хотеть 0
Kh----ʹ K------ K-o-e-ʹ ------- Khotetʹ
Imamo volje. М--х-т-м. М- х----- М- х-т-м- --------- Мы хотим. 0
M- kho---. M- k------ M- k-o-i-. ---------- My khotim.
Nemamo volje. М- н-------. М- н- х----- М- н- х-т-м- ------------ Мы не хотим. 0
My-ne kh-t--. M- n- k------ M- n- k-o-i-. ------------- My ne khotim.
Bojati se. Боя-ь-я Б------ Б-я-ь-я ------- Бояться 0
B--at---a B-------- B-y-t-s-a --------- Boyatʹsya
Bojim se. Я-б-юс-. Я б----- Я б-ю-ь- -------- Я боюсь. 0
Y---oyus-. Y- b------ Y- b-y-s-. ---------- Ya boyusʹ.
Ne bojim se. Я----б-ю-ь. Я н- б----- Я н- б-ю-ь- ----------- Я не боюсь. 0
Y---e b-yus-. Y- n- b------ Y- n- b-y-s-. ------------- Ya ne boyusʹ.
Imati vremena. Им--- в--мя И---- в---- И-е-ь в-е-я ----------- Иметь время 0
Imet---remya I---- v----- I-e-ʹ v-e-y- ------------ Imetʹ vremya
On ima vremena. У не-- -сть -р--я. У н--- е--- в----- У н-г- е-т- в-е-я- ------------------ У него есть время. 0
U--e---y--t- v--m-a. U n--- y---- v------ U n-g- y-s-ʹ v-e-y-. -------------------- U nego yestʹ vremya.
On nema vremena. У-нег- нет---е--н-. У н--- н-- в------- У н-г- н-т в-е-е-и- ------------------- У него нет времени. 0
U----o -et v-em-ni. U n--- n-- v------- U n-g- n-t v-e-e-i- ------------------- U nego net vremeni.
Dosađivati se. Ск-ч--ь С------ С-у-а-ь ------- Скучать 0
S-uch--ʹ S------- S-u-h-t- -------- Skuchatʹ
Ona se dosađuje. Е--ск---о. Е- с------ Е- с-у-н-. ---------- Ей скучно. 0
Y---sku--n-. Y-- s------- Y-y s-u-h-o- ------------ Yey skuchno.
Ona se ne dosađuje. Ей-не-с-учн-. Е- н- с------ Е- н- с-у-н-. ------------- Ей не скучно. 0
Yey-----ku----. Y-- n- s------- Y-y n- s-u-h-o- --------------- Yey ne skuchno.
Biti gladan Бы-ь-г-л---ы-(о-) Б--- г----------- Б-т- г-л-д-ы-(-й- ----------------- Быть голодным(ой) 0
Bytʹ--o---n--(oy) B--- g----------- B-t- g-l-d-y-(-y- ----------------- Bytʹ golodnym(oy)
Jeste li gladni? В- ------ые? В- г-------- В- г-л-д-ы-? ------------ Вы голодные? 0
Vy --l-d-y-e? V- g--------- V- g-l-d-y-e- ------------- Vy golodnyye?
Vi niste gladni? Вы не гол--н-е? В- н- г-------- В- н- г-л-д-ы-? --------------- Вы не голодные? 0
Vy -e gol----y-? V- n- g--------- V- n- g-l-d-y-e- ---------------- Vy ne golodnyye?
Biti žedan Х-т--ь ---ь Х----- п--- Х-т-т- п-т- ----------- Хотеть пить 0
K-ot-tʹ-p--ʹ K------ p--- K-o-e-ʹ p-t- ------------ Khotetʹ pitʹ
Oni su žedni. О-------т ----. О-- х---- п---- О-и х-т-т п-т-. --------------- Они хотят пить. 0
O---k-o------i--. O-- k------ p---- O-i k-o-y-t p-t-. ----------------- Oni khotyat pitʹ.
Oni nisu žedni. Он- не-хо-ят --ть. О-- н- х---- п---- О-и н- х-т-т п-т-. ------------------ Они не хотят пить. 0
On--n- k-otya- pit-. O-- n- k------ p---- O-i n- k-o-y-t p-t-. -------------------- Oni ne khotyat pitʹ.

Tajni jezici

Uz pomoć jezika drugima želimo izraziti svoje misli i osjećaje. Razumijevanje je, dakle, najbitnija svrha jezika. No ponekad ljudi ne žele da ih svi razumiju. Stoga izmisle tajne jezike. Ljudi su stoljećima fascinirani tajnim jezicima. Julije Cezar je, na primjer, imao svoj vlastiti tajni jezik. Slao je kodirane poruke u sva područja svog carstva. Njegovi neprijatelji nisu mogli čitati kodirane poruke. Tajni jezici predstavljaju zaštićenu komunikaciju. Od drugih se razlikujemo po tajnim jezicima. To je znak da pripadamo ekskluzivnoj skupini. Postoje razni razlozi zašto se koriste tajni jezici. Ljubavnici si neprekidno šalju kodirana pisma. Određene poslovne grupe također imaju svoj vlastiti jezik. Tako postoje jezici za mađioničare, lopove i poslovne ljude. Međutim, najčešće se tajni jezici koriste u političke svrhe. Tajni jezici se razvijaju u skoro svakom ratu. Vojska i tajne službe imaju stručnjake za tajne jezike. Znanost koja proučava kodiranje naziva se kriptologija. Moderni kodovi se temelje na složenim matematičkim formulama. Njih je jako teško dešifrirati. Bez kodiranih jezika naš život više ne bi bio zamisliv. Kodirani podaci se danas koriste svugdje. Kreditne kartice i e-mailovi – sve funkcionira preko kodova. Djeci su posebno zanimljivi tajni jezici. Obožavaju sa svojim prijateljima izmjenjivati tajne poruke. Tajni jezici čak pogoduju razvoju djece... Potiču kreativnost i osjećaj za jezik!