Zbirka izraza

hr Osjećaji   »   sr Осећаји

56 [pedeset i šest]

Osjećaji

Osjećaji

56 [педесет и шест]

56 [pedeset i šest]

Осећаји

[Osećaji]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski srpski igra Više
Imati volje Б-т- ----ол-же-. Б--- р---------- Б-т- р-с-о-о-е-. ---------------- Бити расположен. 0
B-ti-raspo--žen. B--- r---------- B-t- r-s-o-o-e-. ---------------- Biti raspoložen.
Imamo volje. Р-спол-ж--- см-. Р---------- с--- Р-с-о-о-е-и с-о- ---------------- Расположени смо. 0
Raspo-o-e-- sm-. R---------- s--- R-s-o-o-e-i s-o- ---------------- Raspoloženi smo.
Nemamo volje. Н-с-- р-сп-л-же-и. Н---- р----------- Н-с-о р-с-о-о-е-и- ------------------ Нисмо расположени. 0
N-s------p--ožen-. N---- r----------- N-s-o r-s-o-o-e-i- ------------------ Nismo raspoloženi.
Bojati se. П--------е. П------ с-- П-а-и-и с-. ----------- Плашити се. 0
P-aš-t--se. P------ s-- P-a-i-i s-. ----------- Plašiti se.
Bojim se. Ј---- -л-ши-. Ј- с- п------ Ј- с- п-а-и-. ------------- Ја се плашим. 0
J- se------m. J- s- p------ J- s- p-a-i-. ------------- Ja se plašim.
Ne bojim se. Ј- -е н--плашим. Ј- с- н- п------ Ј- с- н- п-а-и-. ---------------- Ја се не плашим. 0
J--se -- -l----. J- s- n- p------ J- s- n- p-a-i-. ---------------- Ja se ne plašim.
Imati vremena. И--т- вре--на И---- в------ И-а-и в-е-е-а ------------- Имати времена 0
I---i-----ena I---- v------ I-a-i v-e-e-a ------------- Imati vremena
On ima vremena. Он ------е-ен-. О- и-- в------- О- и-а в-е-е-а- --------------- Он има времена. 0
O--im- ---m--a. O- i-- v------- O- i-a v-e-e-a- --------------- On ima vremena.
On nema vremena. Он --м--в-е-ен-. О- н--- в------- О- н-м- в-е-е-а- ---------------- Он нема времена. 0
O-------vr-men-. O- n--- v------- O- n-m- v-e-e-a- ---------------- On nema vremena.
Dosađivati se. Д-----вати-се Д--------- с- Д-с-ђ-в-т- с- ------------- Досађивати се 0
Do-ađiva-i -e D--------- s- D-s-đ-v-t- s- ------------- Dosađivati se
Ona se dosađuje. О-- се-до---у--. О-- с- д-------- О-а с- д-с-ђ-ј-. ---------------- Она се досађује. 0
Ona -e-d-s-đu--. O-- s- d-------- O-a s- d-s-đ-j-. ---------------- Ona se dosađuje.
Ona se ne dosađuje. О-а се не д-са----. О-- с- н- д-------- О-а с- н- д-с-ђ-ј-. ------------------- Она се не досађује. 0
On---e--e -o--đuj-. O-- s- n- d-------- O-a s- n- d-s-đ-j-. ------------------- Ona se ne dosađuje.
Biti gladan Б-ти г--д-н Б--- г----- Б-т- г-а-а- ----------- Бити гладан 0
Biti g----n B--- g----- B-t- g-a-a- ----------- Biti gladan
Jeste li gladni? Ј--т---и--ла-ни? Ј---- л- г------ Ј-с-е л- г-а-н-? ---------------- Јесте ли гладни? 0
Jeste-l-----dni? J---- l- g------ J-s-e l- g-a-n-? ---------------- Jeste li gladni?
Vi niste gladni? В--нис-- -л-д-и? В- н---- г------ В- н-с-е г-а-н-? ---------------- Ви нисте гладни? 0
V- nis-e-gla-n-? V- n---- g------ V- n-s-e g-a-n-? ---------------- Vi niste gladni?
Biti žedan Бит- ----н Б--- ж---- Б-т- ж-д-н ---------- Бити жедан 0
Bi-i --d-n B--- ž---- B-t- ž-d-n ---------- Biti žedan
Oni su žedni. Они-су --д--. О-- с- ж----- О-и с- ж-д-и- ------------- Они су жедни. 0
On- s-----ni. O-- s- ž----- O-i s- ž-d-i- ------------- Oni su žedni.
Oni nisu žedni. Он--ни-- ж--н-. О-- н--- ж----- О-и н-с- ж-д-и- --------------- Они нису жедни. 0
On- n--u-že---. O-- n--- ž----- O-i n-s- ž-d-i- --------------- Oni nisu žedni.

Tajni jezici

Uz pomoć jezika drugima želimo izraziti svoje misli i osjećaje. Razumijevanje je, dakle, najbitnija svrha jezika. No ponekad ljudi ne žele da ih svi razumiju. Stoga izmisle tajne jezike. Ljudi su stoljećima fascinirani tajnim jezicima. Julije Cezar je, na primjer, imao svoj vlastiti tajni jezik. Slao je kodirane poruke u sva područja svog carstva. Njegovi neprijatelji nisu mogli čitati kodirane poruke. Tajni jezici predstavljaju zaštićenu komunikaciju. Od drugih se razlikujemo po tajnim jezicima. To je znak da pripadamo ekskluzivnoj skupini. Postoje razni razlozi zašto se koriste tajni jezici. Ljubavnici si neprekidno šalju kodirana pisma. Određene poslovne grupe također imaju svoj vlastiti jezik. Tako postoje jezici za mađioničare, lopove i poslovne ljude. Međutim, najčešće se tajni jezici koriste u političke svrhe. Tajni jezici se razvijaju u skoro svakom ratu. Vojska i tajne službe imaju stručnjake za tajne jezike. Znanost koja proučava kodiranje naziva se kriptologija. Moderni kodovi se temelje na složenim matematičkim formulama. Njih je jako teško dešifrirati. Bez kodiranih jezika naš život više ne bi bio zamisliv. Kodirani podaci se danas koriste svugdje. Kreditne kartice i e-mailovi – sve funkcionira preko kodova. Djeci su posebno zanimljivi tajni jezici. Obožavaju sa svojim prijateljima izmjenjivati tajne poruke. Tajni jezici čak pogoduju razvoju djece... Potiču kreativnost i osjećaj za jezik!