Я хотел б- --х-те-- бы-о-и--б-л------Мадри--.
Я х____ б_ / х_____ б_ о___ б____ д_ М_______
Я х-т-л б- / х-т-л- б- о-и- б-л-т д- М-д-и-а-
---------------------------------------------
Я хотел бы / хотела бы один билет до Мадрида. 0 Ya -hotel--- ---ho---- b- -di- -il---do-Ma-ri--.Y_ k_____ b_ / k______ b_ o___ b____ d_ M_______Y- k-o-e- b- / k-o-e-a b- o-i- b-l-t d- M-d-i-a-------------------------------------------------Ya khotel by / khotela by odin bilet do Madrida.
Когда-------ает --е---в----у?
К____ п________ п____ в В____
К-г-а п-и-ы-а-т п-е-д в В-н-?
-----------------------------
Когда прибывает поезд в Вену? 0 K-gd- pr---vay-- poye-d-- V-nu?K____ p_________ p_____ v V____K-g-a p-i-y-a-e- p-y-z- v V-n-?-------------------------------Kogda pribyvayet poyezd v Venu?
Ко-д- по-з- п------е--в---с-е--ам?
К____ п____ п________ в А_________
К-г-а п-е-д п-и-ы-а-т в А-с-е-д-м-
----------------------------------
Когда поезд прибывает в Амстердам? 0 K-gda-p-y--- -ri---a-e--- --ste-da-?K____ p_____ p_________ v A_________K-g-a p-y-z- p-i-y-a-e- v A-s-e-d-m-------------------------------------Kogda poyezd pribyvayet v Amsterdam?
Htio / htjela bih samo vožnju u jednom smjeru do Brisela.
Я х---л б- / хо--ла б---и--- то-ьк--в одн--с-о----,-до Бр------.
Я х____ б_ / х_____ б_ б____ т_____ в о___ с_______ д_ Б________
Я х-т-л б- / х-т-л- б- б-л-т т-л-к- в о-н- с-о-о-у- д- Б-ю-с-л-.
----------------------------------------------------------------
Я хотел бы / хотела бы билет только в одну сторону, до Брюсселя. 0 Ya-k-o-e- ---/-kh-te-- -- -i--- to-ʹko v o-----toronu,-do----u-s-lya.Y_ k_____ b_ / k______ b_ b____ t_____ v o___ s_______ d_ B__________Y- k-o-e- b- / k-o-e-a b- b-l-t t-l-k- v o-n- s-o-o-u- d- B-y-s-e-y-.---------------------------------------------------------------------Ya khotel by / khotela by bilet tolʹko v odnu storonu, do Bryusselya.
Više jezika
Kliknite na zastavu!
Htio / htjela bih samo vožnju u jednom smjeru do Brisela.
Я хотел бы / хотела бы билет только в одну сторону, до Брюсселя.
Ya khotel by / khotela by bilet tolʹko v odnu storonu, do Bryusselya.
Ско-ь-- с-ои- ---то-- с---ь----ва-о-е?
С______ с____ м____ в с_______ в______
С-о-ь-о с-о-т м-с-о в с-а-ь-о- в-г-н-?
--------------------------------------
Сколько стоит место в спальном вагоне? 0 Sk--ʹk--sto-t m---- v ---lʹ--m-v--o-e?S______ s____ m____ v s_______ v______S-o-ʹ-o s-o-t m-s-o v s-a-ʹ-o- v-g-n-?--------------------------------------Skolʹko stoit mesto v spalʹnom vagone?
Svijet u kojem živimo svakodnevno se mijenja.
Stoga niti naš jezik ne može stagnirati.
On se zajedno s nama dalje razvija te je stoga dinamičan.
Ta promjena može pogoditi sva područja jezika.
Drugim riječima, ona se može primijeniti na različite aspekte.
Fonološka promjena pogađa zvučni sustav jezika.
Kod semantičke promjene mijenja se značenje riječi.
Leksička promjena uključuje i promjene vokabulara.
Gramatička promjena mijenja gramatičku strukturu.
Razlozi jezične promjene su različiti.
Često postoje ekonomski razlozi.
Govornici ili spisatelji žele uštedjeti na vremenu ili naporu.
Stoga pojednostavljuju svoj jezik.
Inovacije također potiču jezičnu promjenu.
To je, na primjer, slučaj kod izuma novih stvari.
Tim stvarima su potrebni nazivi, što vodi do nastanka novih riječi.
Jezična je promjena većinom neplanirana.
To je prirodan proces i često se dešava automatski.
Doduše, govornici mogu sasvim svjesno mijenjati svoj jezik.
To čine kada žele postići određeni učinak.
Utjecaj stranih jezika također potiče jezične promjene.
To je posebno uočljivo u vrijeme globalizacije.
Engleski jezik prije svega utječe na ostale jezike.
Danas se u gotovo svakom jeziku mogu naći engleske riječi.
One se nazivaju anglicizmima.
Promjena jezika se oduvijek kritizirala ili je se pribojavalo.
Istovremeno je ona pozitivan znak.
Zato jer dokazuje da naš jezik živi – isto kao i mi!
Dali si znao?
Perzijski jezik spada u iranske jezike.
Prvenstveno se govori u Iranu, Afganistanu i u Tadžikistanu.
Ali i u drugim zemljama je to važan jezik.
Tu se ubrajaju Uzbekistan, Turkmenistan, Bahrein, Irak i Indija.
Za oko 70 milijuna ljudi perzijski je materinski jezik.
Njima se pridružuje još 50 milijuna ljudi koji vladaju perzijskim kao drugim jezikom.
U ovisnosti od regije koriste se različiti dijalekti.
U Iranu teheranski dijalekt se smatra razgovornim standardnim jezikom.
Pored toga se mora još naučiti i službeni perzijski kao književni jezik.
Perzijski sistem znakova je varijanta arapske abecede.
Persijski ne poznaje gramatički član.
Takođe nema ni gramatičkog roda.
Prije je perzijski bio najvažnija lingua franca orijenta.
Tko uči perzijski, vrlo brzo otkriva fascinantnu kulturu.
A perzijska kultura spada u najznačajnije na svijetu...