Zbirka izraza

hr Veznici 1   »   sv Konjunktioner 1

94 [devedeset i četiri]

Veznici 1

Veznici 1

94 [nittiofyra]

Konjunktioner 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski švedski igra Više
Čekaj dok kiša ne prestane. Vä---- -i--s---- s--t-- -e---. V----- t---- d-- s----- r----- V-n-a- t-l-s d-t s-u-a- r-g-a- ------------------------------ Vänta, tills det slutar regna. 0
Čekaj dok ne budem gotov. V--ta, till--j-- ----ärdi-. V----- t---- j-- ä- f------ V-n-a- t-l-s j-g ä- f-r-i-. --------------------------- Vänta, tills jag är färdig. 0
Čekaj dok se on ne vrati. V--t-, ti-ls h-n komme- t-l--aka. V----- t---- h-- k----- t-------- V-n-a- t-l-s h-n k-m-e- t-l-b-k-. --------------------------------- Vänta, tills han kommer tillbaka. 0
Čekam dok mi se kosa ne osuši. Jag-----a- --l-s-mi-t---- -- t--r-. J-- v----- t---- m--- h-- ä- t----- J-g v-n-a- t-l-s m-t- h-r ä- t-r-t- ----------------------------------- Jag väntar tills mitt hår är torrt. 0
Čekam dok film ne završi. J-----nt-- ---ls film-n-är slu-. J-- v----- t---- f----- ä- s---- J-g v-n-a- t-l-s f-l-e- ä- s-u-. -------------------------------- Jag väntar tills filmen är slut. 0
Čekam dok ne bude zeleno svjetlo na semaforu. Ja- -äntar---ll- ---f-k--use--bl-r--r--t. J-- v----- t---- t----------- b--- g----- J-g v-n-a- t-l-s t-a-i-l-u-e- b-i- g-ö-t- ----------------------------------------- Jag väntar tills trafikljuset blir grönt. 0
Kada putuješ na godišnji odmor? När å--r--- på-sem---e-? N-- å--- d- p- s-------- N-r å-e- d- p- s-m-s-e-? ------------------------ När åker du på semester? 0
Još prije ljetnih praznika? I-nan --mm-r-o-e-? I---- s----------- I-n-n s-m-a-l-v-t- ------------------ Innan sommarlovet? 0
Da, još prije nego što počnu ljetni praznici. J---in--n ----ar-ovet--örjar. J-- i---- s---------- b------ J-, i-n-n s-m-a-l-v-t b-r-a-. ----------------------------- Ja, innan sommarlovet börjar. 0
Popravi krov prije nego što dođe zima. R-p--er- --ke-- i---n--i--er--bö-j--. R------- t----- i---- v------ b------ R-p-r-r- t-k-t- i-n-n v-n-e-n b-r-a-. ------------------------------------- Reparera taket, innan vintern börjar. 0
Operi ruke prije nego što sjedneš za stol. Tv--t---ä-d-r-a--in-a- d-----ter-d---t-ll b--d-. T----- h-------- i---- d- s----- d-- t--- b----- T-ä-t- h-n-e-n-, i-n-n d- s-t-e- d-g t-l- b-r-s- ------------------------------------------------ Tvätta händerna, innan du sätter dig till bords. 0
Zatvori prozor prije nego što izađeš. St--- -önst--t,-in-an-d- g-r-ut. S---- f-------- i---- d- g-- u-- S-ä-g f-n-t-e-, i-n-n d- g-r u-. -------------------------------- Stäng fönstret, innan du går ut. 0
Kada ćeš doći kući? När --m-----u----? N-- k----- d- h--- N-r k-m-e- d- h-m- ------------------ När kommer du hem? 0
Poslije nastave? E-ter lektio-en? E---- l--------- E-t-r l-k-i-n-n- ---------------- Efter lektionen? 0
Da, nakon što nastava završi. J-- ----- -et--tt -e-tion-n ---slu-. J-- e---- d-- a-- l-------- ä- s---- J-, e-t-r d-t a-t l-k-i-n-n ä- s-u-. ------------------------------------ Ja, efter det att lektionen är slut. 0
Nakon što je imao nesreću, nije više mogao raditi. Ef--r--l--k----kund- -a- i-t- -r------än-re. E---- o------- k---- h-- i--- a----- l------ E-t-r o-y-k-n- k-n-e h-n i-t- a-b-t- l-n-r-. -------------------------------------------- Efter olyckan, kunde han inte arbeta längre. 0
Nakon što je izgubio posao, otišao je u Ameriku. Ef-er-d-t------an--ö----a--sit- -r------å--e han-t-ll----r-k-. E---- d-- a-- h-- f------- s--- a------ å--- h-- t--- A------- E-t-r d-t a-t h-n f-r-o-a- s-t- a-b-t-, å-t- h-n t-l- A-e-i-a- -------------------------------------------------------------- Efter det att han förlorat sitt arbete, åkte han till Amerika. 0
Nakon što je otišao u Ameriku, postao je bogat. Ef--- -e--a-t-han --t---l----er-ka- -le---an-rik. E---- d-- a-- h-- å-- t--- A------- b--- h-- r--- E-t-r d-t a-t h-n å-t t-l- A-e-i-a- b-e- h-n r-k- ------------------------------------------------- Efter det att han åkt till Amerika, blev han rik. 0

Kako učiti dva jezika istovremeno

Strani jezici su u današnje vrijeme sve važniji. Mnogi ljudi uče strani jezik. Na svijetu postoji puno zanimljivih jezika. Stoga mnogi ljudi uče više jezika istovremeno. Za djecu koja odrastaju u dvojezičnom okruženju to ne predstavlja nikakav problem. Njihov mozak uči oba jezika automatski. Kad porastu, znaju što pripada kojem jeziku. Dvojezičari poznaju karakteristična obilježja oba jezika. Kod odraslih je to drugačije. Oni ne mogu tako lako naučiti dva jezika paralelno. Tko uči dva jezika istodobno, mora na umu imati određena pravila. Prvo, bitno je oba jezika međusobno usporediti. Jezici koji spadaju u istu porodicu su često vrlo slični. To može dovesti do brkanja. Stoga je bitno oba jezika pomno analizirati. Možete, primjerice, napraviti listu. Tamo možete zabilježiti sličnosti i razlike. Na taj je način mozak prisiljen intenzivno se pozabaviti s oba jezika. Mozak će zapamtiti posebnosti dvaju jezika. Učenik bi za svaki jezik trebao odabrati posebnu boju i direktorij. Na taj se način jezici jasno mogu odvojiti jedan od drugog. Situacija je drugačija kad se uče jezici koji nisu slični. Kod jako različitih jezika ne postoji opasnost od brkanja. No postoji opasnost od uspoređivanja jezika. Bilo bi bolje da se jezici uspoređuju s materinjim jezikom. Kad mozak uoči kontrast uči učinkovitije. Također je važno da se oba jezika uče jednakim intezitetom. Mozgu je teoretski svejedno koliko jezika uči...