Zbirka izraza

hr Posvojne zamjenice 2   »   sv Possessiva pronomen 2

67 [šezdeset i sedam]

Posvojne zamjenice 2

Posvojne zamjenice 2

67 [sextiosju]

Possessiva pronomen 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski švedski igra Više
naočale gl-------n glasögonen 0
On je zaboravio svoje naočale. Ha- h-- g---- s--- g-------. Han har glömt sina glasögon. 0
Ma gdje su mu naočale? Va- h-- h-- s--- g------- d-? Var har han sina glasögon då? 0
sat kl----n klockan 0
Njegov sat je pokvaren. Ha-- k----- ä- s-----. Hans klocka är sönder. 0
Sat visi na zidu. Kl----- h----- p- v-----. Klockan hänger på väggen. 0
putovnica pa---t passet 0
Izgubio je svoju putovnicu. Ha- h-- f------- s--- p---. Han har förlorat sitt pass. 0
Gdje je onda njegova putovnica? Va- h-- h-- s--- p--- d-? Var har han sitt pass då? 0
oni – njihov / njihova / njihovo de – d----- s--a de – deras, sina 0
Djeca ne mogu naći njihove roditelje. Ba---- k-- i--- h---- s--- f--------. Barnen kan inte hitta sina föräldrar. 0
Ali evo njihovi roditelji dolaze! Me- d-- k----- j- d---- f--------! Men där kommer ju deras föräldrar! 0
Vi – Vaš / Vaša / Vaše Ni – Er Ni – Er 0
Kako je bilo Vaše putovanje, gospodine Miler? Hu- v-- e- r---- h--- M-----? Hur var er resa, herr Müller? 0
Gdje je Vaša žena, gospodine Miler? Va- ä- e- f--- h--- M-----? Var är er fru, herr Müller? 0
Vi – Vaš / Vaša / Vaše Ni – Er Ni – Er 0
Kako je bilo Vaše putovanje, gospođo Schmidt? Hu- v-- e- r---- f-- S------? Hur var er resa, fru Schmidt? 0
Gdje je Vaš muž, gospođo Schmidt? Va- ä- e- m--- f-- S------? Var är er man, fru Schmidt? 0

Genetska mutacija omogućava govor

Od svih živih bića na svijetu jedino čovjek može govoriti. Po tome se razlikuje od životinja i biljaka. Naravno da i životinje i biljke međusobno komuniciraju. Međutim, oni ne govore složeni jezik u slogovima. Zašto onda čovjek može govoriti? Za govor su potrebna određena organska obilježja. Ta tjelesna obilježja ima samo čovjek. Međutim, to ne znači nužno da ih je on razvio. U povijesti evolucije se ništa ne dešava bez razloga. Čovjek je jednom samo počeo govoriti. Ne zna se kad se to točno desilo. Međutim, nešto se moralo dogoditi što je čovjeku dalo sposobnost govora. Istraživači smatraju da je za to zaslužna genetska mutacija. Antropolozi su usporedili nasljedne osobine različitih živih bića. Poznato je da jedan određeni gen utječe na jezik. Ljudi kod kojih je on oštećen imaju probleme s jezikom. Ne mogu se dobro izraziti te slabije razumiju riječi. Taj gen se ispitivao kod ljudi, majmuna i miševa. Kod ljudi i čimpanza je jako sličan. Mogu se primijetiti samo dvije male razlike. Te razlike su uočljive u mozgu. Zajedno s ostalim genima one utječu na određene moždane aktivnosti. Na taj način čovjek može govoriti, dok majmun ne može. Međutim, zagonetka ljudskog jezika time još nije riješena. Budući da genetska mutacija nije dovoljna da bi se moglo govoriti. Istraživači su miševima usadili genetsku varijantu. To im nije dalo sposobnost govora... No njihovo cičenje je imalo drugačiji zvuk!