Zbirka izraza

hr U restoranu 1   »   it Al ristorante 1

29 [dvadeset i devet]

U restoranu 1

U restoranu 1

29 [ventinove]

Al ristorante 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski talijanski igra Više
Da li je stol slobodan? È-li------------t--olo? È l----- q----- t------ È l-b-r- q-e-t- t-v-l-? ----------------------- È libero questo tavolo? 0
Molim Vas, htio / htjela bih jelovnik. V-r--- ----e-u- -e- -av--e. V----- i- m---- p-- f------ V-r-e- i- m-n-, p-r f-v-r-. --------------------------- Vorrei il menu, per favore. 0
Što možete preporučiti? Che co-a--i-p-ò--a-c-man--r-? C-- c--- m- p-- r------------ C-e c-s- m- p-ò r-c-o-a-d-r-? ----------------------------- Che cosa mi può raccomandare? 0
Rado bih pivo. V------u-a ---r-. V----- u-- b----- V-r-e- u-a b-r-a- ----------------- Vorrei una birra. 0
Rado bih mineralnu vodu. V-rr-- -na--in--a--. V----- u-- m-------- V-r-e- u-a m-n-r-l-. -------------------- Vorrei una minerale. 0
Rado bih sok od naranče. V--rei --’-ra-c-ata. V----- u------------ V-r-e- u-’-r-n-i-t-. -------------------- Vorrei un’aranciata. 0
Rado bih kavu. Vor--- u- c-f--. V----- u- c----- V-r-e- u- c-f-è- ---------------- Vorrei un caffè. 0
Rado bih kavu s mlijekom. Vo--ei--n-c-ffè-macc-i-to. V----- u- c---- m--------- V-r-e- u- c-f-è m-c-h-a-o- -------------------------- Vorrei un caffè macchiato. 0
Sa šećerom, molim. Co- lo z--cher-,-----f--o--. C-- l- z-------- p-- f------ C-n l- z-c-h-r-, p-r f-v-r-. ---------------------------- Con lo zucchero, per favore. 0
Htio / htjela bih čaj. V--rei-u--tè. V----- u- t-- V-r-e- u- t-. ------------- Vorrei un tè. 0
Htio / htjela bih čaj sa limunom. V---e--u- ----l -im-ne. V----- u- t- a- l------ V-r-e- u- t- a- l-m-n-. ----------------------- Vorrei un tè al limone. 0
Htio / htjela bih čaj sa mlijekom. V--r-i u--t- -o- latt-. V----- u- t- c-- l----- V-r-e- u- t- c-n l-t-e- ----------------------- Vorrei un tè con latte. 0
Imate li cigarete? H---el-e---g-re-t-? H- d---- s--------- H- d-l-e s-g-r-t-e- ------------------- Ha delle sigarette? 0
Imate li pepeljaru? H- ------ta----r-? H- u- p----------- H- u- p-r-a-e-e-e- ------------------ Ha un portacenere? 0
Imate li vatre? Ha-d----c-nd-r-? H- d- a--------- H- d- a-c-n-e-e- ---------------- Ha da accendere? 0
Nedostaje mi vilica. Mi-----a--na f-r---tta. M- m---- u-- f--------- M- m-n-a u-a f-r-h-t-a- ----------------------- Mi manca una forchetta. 0
Nedostaje mi nož. M- m-n-- -n--o--e-lo. M- m---- u- c-------- M- m-n-a u- c-l-e-l-. --------------------- Mi manca un coltello. 0
Nedostaje mi žlica. Mi--anc- un cuc--iai-. M- m---- u- c--------- M- m-n-a u- c-c-h-a-o- ---------------------- Mi manca un cucchiaio. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Gramatika sprječava laži!

Svaki jezik ima posebna obilježja. Neki jezici posjeduju svojstva koja su jedinstvena u cijelom svijetu. U te jezike spada jezik trio. Trio je indijanski jezik u Južnoj Americi. Govori ga oko 2.000 ljudi u Brazilu i Surinamu. Posebnost jezika trio je gramatika. Budući da prisiljava govornika da uvijek govori istinu. Za to je zaslužan takozvani frustrativni nastavak. Taj nastavak se u jeziku trio dodaje glagolima. On ukazuje na stupanj istinitosti rečenice. Jednostavan primjer objašnjava kako to točno funkcionira. Uzmimo za primjer rečenicu Dijete je otišlo u školu. U triu govornik mora staviti određeni nastavak na glagol. Kroz nastavak može reći da li je vidio dijete. Također može kazati da li je isto saznao od drugih. Ili pak nastavkom može iskazati da zna da je to laž. Govornik se dakle mora obvezati na ono što kaže. Što znači da mora izraziti istinitost svoje izjave. Na taj način ne može ništa prešutjeti ili uljepšati. Ukoliko govornik ispusti nastavak, smatra ga se lašcem. Službeni jezik u Surinamu je nizozemski. Prijevodi s nizozemskog na trio su često problematični. Budući da je većina jezika puno manje precizna. Jezici govornicima omogućavaju dvosmislenost. Stoga tumači ne paze uvijek da se obvežu na ono što kažu. Komunikacija s govornicima tria je stoga teška. Možda bi frustrativ i u ostalim jezicima bio koristan!? Ne samo u političkom jeziku...
Dali si znao?
Makedonski je maternji jezik oko 2 milijuna ljudi. Spada u južnoslavenske jezike. Najviše je srodan s bugarskim. Govornici ova dva jezika mogu bez problema razgovarati jedni s drugima. U pisanom obliku ova dva jezika se više međusobno razlikuju. U Makedoniji je oduvijek živjelo puno različitih narodnosti. To se, naravno, odrazilo i na jezik zemlje. Na jezik je utjecalo puno drugih jezika. Susjedna Srbija je tijekom dugih godina ostavila posebno snažan pečat na makedonski jezik. Leksički fond sadrži puno pojmova iz ruskog, turskog i engleskog. Jedna tako velika jezička raznolikost ne postoji u puno zemalja. Zato je makedonskom trebalo dugo vremena da ga se prizna kao poseban jezik. I makedonska književnost je iz ovog razloga puno trpjela. U međuvremenu se makedonski etablirao kao standardni jezik. Pa je stoga važan dio makedonskog identiteta.