Zbirka izraza

hr nešto obrazložiti 1   »   ka დასაბუთება

75 [sedamdeset i pet]

nešto obrazložiti 1

nešto obrazložiti 1

75 [სამოცდათხუთმეტი]

75 [samotsdatkhutmet\'i]

დასაბუთება

[dasabuteba]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski gruzijski igra Više
Zašto ne dolazite? რა--- ა- მ-------? რატომ არ მოდიხართ? 0
r--'o- a- m--------? ra---- a- m--------? rat'om ar modikhart? r-t'o- a- m-d-k-a-t? ---'---------------?
Vrijeme je tako loše. ძა---- ც--- ა------. ძალიან ცუდი ამინდია. 0
d------ t---- a------. dz----- t---- a------. dzalian tsudi amindia. d-a-i-n t-u-i a-i-d-a. ---------------------.
Ne dolazim jer je vrijeme tako loše. არ მ-------- რ----- ა---- ა------. არ მოვდივარ, რადგან ასეთი ავდარია. 0
a- m-------, r----- a---- a------. ar m-------- r----- a---- a------. ar movdivar, radgan aseti avdaria. a- m-v-i-a-, r-d-a- a-e-i a-d-r-a. -----------,---------------------.
Zašto on ne dolazi? რა--- ა- მ----? რატომ არ მოდის? 0
r--'o- a- m----? ra---- a- m----? rat'om ar modis? r-t'o- a- m-d-s? ---'-----------?
On nije pozvan. ის ა- ა--- დ-----------. ის არ არის დაპატიჟებული. 0
i- a- a--- d--'a-'i-------. is a- a--- d--------------. is ar aris dap'at'izhebuli. i- a- a-i- d-p'a-'i-h-b-l-. --------------'--'--------.
On ne dolazi jer nije pozvan. ის ა- მ----- რ----- ა- ა--- დ-----------. ის არ მოდის, რადგან არ არის დაპატიჟებული. 0
i- a- m----, r----- a- a--- d--'a-'i-------. is a- m----- r----- a- a--- d--------------. is ar modis, radgan ar aris dap'at'izhebuli. i- a- m-d-s, r-d-a- a- a-i- d-p'a-'i-h-b-l-. -----------,-------------------'--'--------.
Zašto ne dolaziš? რა--- ა- მ------? რატომ არ მოდიხარ? 0
r--'o- a- m-------? ra---- a- m-------? rat'om ar modikhar? r-t'o- a- m-d-k-a-? ---'--------------?
Nemam vremena. დრ- ა- მ----. დრო არ მაქვს. 0
d-- a- m----. dr- a- m----. dro ar makvs. d-o a- m-k-s. ------------.
Ne dolazim jer nemam vremena. არ მ-------- რ----- დ-- ა- მ----. არ მოვდივარ, რადგან დრო არ მაქვს. 0
a- m-------, r----- d-- a- m----. ar m-------- r----- d-- a- m----. ar movdivar, radgan dro ar makvs. a- m-v-i-a-, r-d-a- d-o a- m-k-s. -----------,--------------------.
Zašto ne ostaneš? რა--- ა- რ----? რატომ არ რჩები? 0
r--'o- a- r-----? ra---- a- r-----? rat'om ar rchebi? r-t'o- a- r-h-b-? ---'------------?
Moram još raditi. კი--- მ---- ს------. კიდევ მაქვს სამუშაო. 0
k'i--- m---- s-------. k'---- m---- s-------. k'idev makvs samushao. k'i-e- m-k-s s-m-s-a-. -'-------------------.
Ne ostajem jer moram još raditi. არ ვ------ რ----- კ---- მ---- ს------. არ ვრჩები, რადგან კიდევ მაქვს სამუშაო. 0
a- v------, r----- k'i--- m---- s-------. ar v------- r----- k----- m---- s-------. ar vrchebi, radgan k'idev makvs samushao. a- v-c-e-i, r-d-a- k'i-e- m-k-s s-m-s-a-. ----------,---------'-------------------.
Zašto već odlazite? უკ-- მ-------? უკვე მიდიხართ? 0
u-'v- m--------? uk--- m--------? uk've midikhart? u-'v- m-d-k-a-t? --'------------?
Umoran / umorna sam. და----- ვ--. დაღლილი ვარ. 0
d------- v--. da------ v--. daghlili var. d-g-l-l- v-r. ------------.
Odlazim jer sam umoran / umorna. მი------- რ----- დ------ ვ--. მივდივარ, რადგან დაღლილი ვარ. 0
m-------, r----- d------- v--. mi------- r----- d------- v--. mivdivar, radgan daghlili var. m-v-i-a-, r-d-a- d-g-l-l- v-r. --------,--------------------.
Zašto već odlazite? რა--- მ------------ უ---? რატომ მიემგზავრებით უკვე? 0
r--'o- m------------ u-'v-? ra---- m------------ u----? rat'om miemgzavrebit uk've? r-t'o- m-e-g-a-r-b-t u-'v-? ---'-------------------'--?
Već je kasno. უკ-- გ---- ა---. უკვე გვიან არის. 0
u-'v- g---- a---. uk--- g---- a---. uk've gvian aris. u-'v- g-i-n a-i-. --'-------------.
Odlazim zato jer je već kasno. მი------------ რ----- გ------. მივემგზავრები, რადგან გვიანია. 0
m------------, r----- g------. mi------------ r----- g------. mivemgzavrebi, radgan gviania. m-v-m-z-v-e-i, r-d-a- g-i-n-a. -------------,---------------.

Materinji jezik = emocionalan, strani jezik = racionalan?

Učenjem stranih jezika stimuliramo svoj mozak. Naše razmišljanje se mijenja kroz učenje. Postajemo kreativniji i prilagodljiviji. Višejezičnim govornicima je lakše složeno razmišljati. Prilikom učenja vježba se pamćenje. Što više učimo to bolje funkcionira. Tko je učio mnogo jezika, uči brže i druge stvari. Takva osoba može duže ostati koncentrirana na jednu temu. Stoga brže rješava probleme. Višejezični govornici su također odlučniji. Međutim, kako odlučuju ovisi o jezicima. Jezik na kojem razmišljamo utječe na naše odluke. Psiholozi su za jedno istraživanje ispitali više osoba. Svi ispitanici su bili dvojezični. Osim materinjeg jezika govorili su još jedan jezik. Ispitanici su morali odgovoriti na jedno pitanje. Pitanje je bilo povezano s rješenjem jednog problema. Ispitanici su se pritom morali odlučiti za dvije mogućnosti. Jedna mogućnost je bila jasno riskantnija od druge. Ispitanici su morali na oba jezika odgovoriti na pitanje. Odgovori su se promijenili promjenom jezika! Kad su govorili materinji jezik, ispitanici su izabrali rizik. Na stranom jeziku su se odlučili za sigurniji izbor. Nakon tog eksperimentalnog ispitivanja, ispitanici su se morali kladiti. Pritom se također jasno vidjela razlika. Pri korištenju stranog jezika su bili razumniji. Istraživači pretpostavljaju da smo bolje koncentrirani na stranom jeziku. Stoga odluke ne donosimo emocionalno, već racionalno...