Zbirka izraza

hr Kupovina   »   ka ყიდვა

54 [pedeset i četiri]

Kupovina

Kupovina

54 [ორმოცდათოთხმეტი]

54 [ormotsdatotkhmet\'i]

ყიდვა

[qidva]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski gruzijski igra Više
Želim kupiti poklon. ს-ჩ---ის-----ა-მი---. ს------- ყ---- მ----- ს-ჩ-ქ-ი- ყ-დ-ა მ-ნ-ა- --------------------- საჩუქრის ყიდვა მინდა. 0
s-ch---is q-----m-nda. s-------- q---- m----- s-c-u-r-s q-d-a m-n-a- ---------------------- sachukris qidva minda.
Ali, ništa previše skupo. მ---ამ-არც--- ის- ძ----ს. მ----- ა-- თ- ი-- ძ------ მ-გ-ა- ა-ც თ- ი-ე ძ-ი-ი-. ------------------------- მაგრამ არც თუ ისე ძვირის. 0
mag--- ar-s-t- i-e d-vi--s. m----- a--- t- i-- d------- m-g-a- a-t- t- i-e d-v-r-s- --------------------------- magram arts tu ise dzviris.
Možda ručnu torbicu? ი-ნ---ხე--ანთ-? ი---- ხ-------- ი-ნ-ბ ხ-ლ-ა-თ-? --------------- იქნებ ხელჩანთა? 0
ik------elch-n--? i---- k---------- i-n-b k-e-c-a-t-? ----------------- ikneb khelchanta?
Koju boju želite? რ- ფ--- გნ-ბ-ვთ? რ- ფ--- გ------- რ- ფ-რ- გ-ე-ა-თ- ---------------- რა ფერი გნებავთ? 0
r- ---i ----av-? r- p--- g------- r- p-r- g-e-a-t- ---------------- ra peri gnebavt?
Crnu, smeđu ili bijelu? შ--ი- ----სფერ- ----ეთრი? შ---- ყ-------- თ- თ----- შ-ვ-, ყ-ვ-ს-ე-ი თ- თ-თ-ი- ------------------------- შავი, ყავისფერი თუ თეთრი? 0
s---i---av---e----u--e-r-? s----- q-------- t- t----- s-a-i- q-v-s-e-i t- t-t-i- -------------------------- shavi, qavisperi tu tetri?
Veliku ili malu? დიდი--უ---ტ---? დ--- თ- პ------ დ-დ- თ- პ-ტ-რ-? --------------- დიდი თუ პატარა? 0
di-i-tu --at'ar-? d--- t- p-------- d-d- t- p-a-'-r-? ----------------- didi tu p'at'ara?
Mogu li vidjeti ovu? შე-ძლე--------? შ------- ვ----- შ-ი-ლ-ბ- ვ-ა-ო- --------------- შეიძლება ვნახო? 0
s-e-----ba -n-k--? s--------- v------ s-e-d-l-b- v-a-h-? ------------------ sheidzleba vnakho?
Je li ona od kože? ტყავ-ს ა---? ტ----- ა---- ტ-ა-ი- ა-ი-? ------------ ტყავის არის? 0
t-q---s -r--? t------ a---- t-q-v-s a-i-? ------------- t'qavis aris?
Ili je od umjetnog materijala? თ---ელ-ვ----ა? თ- ხ---------- თ- ხ-ლ-ვ-უ-ი-? -------------- თუ ხელოვნურია? 0
t- -h-l--n-r--? t- k----------- t- k-e-o-n-r-a- --------------- tu khelovnuria?
Naravno, оd kože. ტ-ა--ს, ---თქ---უნდა. ტ------ რ- თ--- უ---- ტ-ა-ი-, რ- თ-მ- უ-დ-. --------------------- ტყავის, რა თქმა უნდა. 0
t----is--r- t--------. t------- r- t--- u---- t-q-v-s- r- t-m- u-d-. ---------------------- t'qavis, ra tkma unda.
To je posebno dobra kvaliteta. ეს---ნსაკუთრ------ა--ს--ა--ა. ე- გ------------ ხ----------- ე- გ-ნ-ა-უ-რ-ბ-თ ხ-რ-ს-ი-ნ-ა- ----------------------------- ეს განსაკუთრებით ხარისხიანია. 0
e--ga--ak---r-bi- --a-i-khi-nia. e- g------------- k------------- e- g-n-a-'-t-e-i- k-a-i-k-i-n-a- -------------------------------- es gansak'utrebit khariskhiania.
A cijena ručne torbice je stvarno povoljna. ხ---ანთ- ---თლ-- ი---ა. ხ------- მ------ ი----- ხ-ლ-ა-თ- მ-რ-ლ-ც ი-ფ-ა- ----------------------- ხელჩანთა მართლაც იაფია. 0
kh--c-an-- ma-t-at--ia--a. k--------- m------- i----- k-e-c-a-t- m-r-l-t- i-p-a- -------------------------- khelchanta martlats iapia.
Sviđa mi se. მო-წ---. მ------- მ-მ-ო-ს- -------- მომწონს. 0
m--t----s. m--------- m-m-s-o-s- ---------- momts'ons.
Uzet ću je. ვ--იდი. ვ------ ვ-ყ-დ-. ------- ვიყიდი. 0
v-q--i. v------ v-q-d-. ------- viqidi.
Mogu li je eventualno zamijeniti? გ-მ-ც-----ე-აძლე-ელ--? გ------- შ------------ გ-მ-ც-ლ- შ-ს-ძ-ე-ე-ი-? ---------------------- გამოცვლა შესაძლებელია? 0
ga-ot--la-s-e--dzl--e-ia? g-------- s-------------- g-m-t-v-a s-e-a-z-e-e-i-? ------------------------- gamotsvla shesadzlebelia?
Podrazumijeva se. რა ---ა-უნ-ა. რ- თ--- უ---- რ- თ-მ- უ-დ-. ------------- რა თქმა უნდა. 0
r- -k-a-u---. r- t--- u---- r- t-m- u-d-. ------------- ra tkma unda.
Upakirat ćemo jе kao poklon. გ---------რ-გო-ც-სა-უ-არს. გ-------- რ----- ს-------- გ-გ-ხ-ე-თ რ-გ-რ- ს-ჩ-ქ-რ-. -------------------------- გაგიხვევთ როგორც საჩუქარს. 0
g-g-k----t-rogorts --chu--r-. g--------- r------ s--------- g-g-k-v-v- r-g-r-s s-c-u-a-s- ----------------------------- gagikhvevt rogorts sachukars.
Tamo preko je blagajna. ი--არ-ს ს---რო. ი- ა--- ს------ ი- ა-ი- ს-ლ-რ-. --------------- იქ არის სალარო. 0
i- a--s -ala-o. i- a--- s------ i- a-i- s-l-r-. --------------- ik aris salaro.

Tko razumije koga?

Na svijetu živi oko 7 milijarda ljudi. Svi oni govore neki jezik. Nažalost, on nije uvijek isti. Da bismo komunicirali s drugim narodima, moramo učiti jezike. To je često veoma mukotrpno. Međutim, postoje jezici koji si jako sliče. Njihovi govornici se razumiju bez da su usvojili drugi jezik. Taj se fenomen naziva mutual intelligibility . Pritom se razlikuju dvije varijante. Prva varijanta je međusobnо usmeno razumijevanje. Ovdje se govornici razumiju tijekom međusobne usmene komunikacije. Međutim, pisani oblik drugih jezika ne razumiju. To je zbog različitih pisama jezika. Primjer za to su jezici hindi i urdu. Međusobno pismeno razumijevanje predstavlja drugu varijantu. U tom slučaju jezik se razumije u pisanom obliku. Međutim, kad govornici međusobno pričaju, jako se loše razumiju. Razlog tomu je jako različit izgovor. Primjer za to su njemački i nizozemski jezik. Većina srodnih jezika sadrže obje varijante. To znači da su usmeno i pismeno uzajamno razumljivi. Primjer za to su ruski i ukrajinski ili tajlandski i laoski. Također postoji asimetričan oblik međusobne razumljivosti. To je slučaj kad se govornici različito razumiju. Portugalci bolje razumiju Španjolce nego Španjolci Portugalce. Austrijanci također bolje razumiju Njemce nego obrnuto. Kod navedenih primjera prepreku predstavljaju izgovor i dijalekt. Tko želi voditi dobre razgovore, mora naučiti nešto novo...