Zbirka izraza

hr Prošlost 3   »   ka წარსული 3

83 [osamdeset i tri]

Prošlost 3

Prošlost 3

83 [ოთხმოცდასამი]

83 [otkhmotsdasami]

წარსული 3

ts'arsuli 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski gruzijski igra Više
telefonirati ტ--ე--ნზე-დ--ე--ა ტ________ დ______ ტ-ლ-ფ-ნ-ე დ-რ-კ-ა ----------------- ტელეფონზე დარეკვა 0
t---e-onze-d-re--va t_________ d_______ t-e-e-o-z- d-r-k-v- ------------------- t'eleponze darek'va
Telefonirao / telefonirala sam. დ---ე-ე. დ_______ დ-ვ-ე-ე- -------- დავრეკე. 0
d----k--. d________ d-v-e-'-. --------- davrek'e.
Cijelo sam vrijeme telefonirao / telefonirala. ს-------ფონზ-----პ-რა--ბ--. ს__ ტ________ ვ____________ ს-ლ ტ-ლ-ფ-ნ-ე ვ-ა-ა-ა-ო-დ-. --------------------------- სულ ტელეფონზე ვლაპარაკობდი. 0
su---'e-epo-z--vlap'--ak'o-d-. s__ t_________ v______________ s-l t-e-e-o-z- v-a-'-r-k-o-d-. ------------------------------ sul t'eleponze vlap'arak'obdi.
pitati შ-კი-ხ-ა შ_______ შ-კ-თ-ვ- -------- შეკითხვა 0
s--k'--k-va s__________ s-e-'-t-h-a ----------- shek'itkhva
Pitao / pitala sam. ვ--ი-ხ-. ვ_______ ვ-კ-თ-ე- -------- ვიკითხე. 0
vik-i-kh-. v_________ v-k-i-k-e- ---------- vik'itkhe.
Uvijek sam pitao / pitala. ს----კითხ------. ს__ ვ___________ ს-ლ ვ-ი-ხ-ლ-ბ-ი- ---------------- სულ ვკითხულობდი. 0
s----k'itkhul--di. s__ v_____________ s-l v-'-t-h-l-b-i- ------------------ sul vk'itkhulobdi.
ispričati თხრო-ა თ_____ თ-რ-ბ- ------ თხრობა 0
tk--o-a t______ t-h-o-a ------- tkhroba
Ispričao / ispričala sam. მო--ე--. მ_______ მ-ვ-ე-ი- -------- მოვყევი. 0
m----vi. m_______ m-v-e-i- -------- movqevi.
Ispričao / ispričala sam cijelu priču. სუ--ვყვ-ბოდ-. ს__ ვ________ ს-ლ ვ-ვ-ბ-დ-. ------------- სულ ვყვებოდი. 0
s-l-vq-e--di. s__ v________ s-l v-v-b-d-. ------------- sul vqvebodi.
učiti სწ-ვ-ა ს_____ ს-ა-ლ- ------ სწავლა 0
s-s-a--a s_______ s-s-a-l- -------- sts'avla
Učio / učila sam. ვი--ა-ლ-. ვ________ ვ-ს-ა-ლ-. --------- ვისწავლე. 0
vists'-v-e. v__________ v-s-s-a-l-. ----------- vists'avle.
Učio / učila sam cijelu večer. მ-ე-ი --ღ-მო--ს---ლ--დი. მ____ ს_____ ვ__________ მ-ე-ი ს-ღ-მ- ვ-წ-ვ-ო-დ-. ------------------------ მთელი საღამო ვსწავლობდი. 0
mt----s----mo---t-'--lobdi. m____ s______ v____________ m-e-i s-g-a-o v-t-'-v-o-d-. --------------------------- mteli saghamo vsts'avlobdi.
raditi მუ--ობა მ______ მ-შ-ო-ა ------- მუშაობა 0
mu-h--ba m_______ m-s-a-b- -------- mushaoba
Radio / radila sam. ვ--უშა-ე. ვ________ ვ-მ-შ-ვ-. --------- ვიმუშავე. 0
vi--sha--. v_________ v-m-s-a-e- ---------- vimushave.
Radio / radila sam cijeli dan. მ-ელი-დღ--ვიმ---ვე. მ____ დ__ ვ________ მ-ე-ი დ-ე ვ-მ-შ-ვ-. ------------------- მთელი დღე ვიმუშავე. 0
mt-l- -ghe--im-shav-. m____ d___ v_________ m-e-i d-h- v-m-s-a-e- --------------------- mteli dghe vimushave.
jesti ჭა-ა ჭ___ ჭ-მ- ---- ჭამა 0
ch-a-a c_____ c-'-m- ------ ch'ama
Jeo / jela sam. ვ-ამ-. ვ_____ ვ-ა-ე- ------ ვჭამე. 0
v-h'am-. v_______ v-h-a-e- -------- vch'ame.
Pojeo / pojela sam svu hranu. საჭ---- -ულ -----მ-. ს______ ს__ შ_______ ს-ჭ-ე-ი ს-ლ შ-ვ-ა-ე- -------------------- საჭმელი სულ შევჭამე. 0
sa--'--li -ul s--vc-'am-. s________ s__ s__________ s-c-'-e-i s-l s-e-c-'-m-. ------------------------- sach'meli sul shevch'ame.

Povijest lingvistike

Ljudi su oduvijek bili fascinirani jezicima. Povijest lingvistike je stoga veoma duga. Lingvistika je sustavno proučavanje jezika. Ljudi već tisućama godina razmišljaju o jeziku. Pritom razne kulture razvijaju različite sisteme. Na taj način nastaju raličiti opisi jezika. Današnja lingvistika se prije svega temelji na antičkim teorijama. Posebno mnogo tradicija je utemeljeno u Grčkoj. Ipak, najstarije poznato djelo o jeziku potječe iz Indije. Napisao ga je gramatičar Sakatayana prije otprilike 3.000 godina. U antičko doba su se jezikom bavili filozofi poput Platona. Rimski autori su kasnije dalje razvijali svoje teorije. Arapi su također u 8. stoljeću razvili vlastite tradicije. Njihova djela pokazuju točan opis arapskog jezika. U novije doba postojala je namjera istražiti porijeklo jezika. Učenjake je posebno zanimala povijest jezika. U 18. stoljeću se započelo s uspoređivanjem jezika. Na taj način se nastojalo shvatiti kako se jezici razvijaju. Kasnije se koncentriralo na jezike kao na sustav. Najbitnije pitanje je bilo kako jezici funkcioniraju. Danas unutar lingvistike postoji mnogo škola. Od 1950-ih su se razvile mnoge nove discipline. Na njih su dijelom snažno utjecale ostale znanosti. Na primjer, psiholingvistika ili interkulturalna komunikacija. Novi smjerovi lingvistike su jako specijalizirani. Jedan primjer je feministička lingvistika. Povijest lingvistike se tako nastavlja... Sve dok postoji jezik, čovjek će o njemu razmišljati!