Zbirka izraza

hr U kući   »   be У доме

17 [sedamnaest]

U kući

U kući

17 [семнаццаць]

17 [semnatstsats’]

У доме

[U dome]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bjeloruski igra Više
Ovdje je naša kuća. Вось---- д--. В___ н__ д___ В-с- н-ш д-м- ------------- Вось наш дом. 0
V-s----s- -om. V___ n___ d___ V-s- n-s- d-m- -------------- Vos’ nash dom.
Gore je krov. Н-вер---- да-. Н______ – д___ Н-в-р-е – д-х- -------------- Наверсе – дах. 0
N--e----- -akh. N______ – d____ N-v-r-e – d-k-. --------------- Naverse – dakh.
Dolje je podrum. У--з- –--а-в--. У____ – п______ У-і-е – п-д-а-. --------------- Унізе – падвал. 0
Un----–----v--. U____ – p______ U-і-e – p-d-a-. --------------- Unіze – padval.
Iza kuće je vrt. З---ома- - ---. З_ д____ – с___ З- д-м-м – с-д- --------------- За домам – сад. 0
Z---o-a--- sad. Z_ d____ – s___ Z- d-m-m – s-d- --------------- Za domam – sad.
Pred kućom nema ulice. Пе-ад-до-ам-н-м----р-гі. П____ д____ н___ д______ П-р-д д-м-м н-м- д-р-г-. ------------------------ Перад домам няма дарогі. 0
Per-- do-am --am- d--ogі. P____ d____ n____ d______ P-r-d d-m-m n-a-a d-r-g-. ------------------------- Perad domam nyama darogі.
Pored kuće je drveće. Ка-я--о-----с-уць др--ы. К___ д___ р______ д_____ К-л- д-м- р-с-у-ь д-э-ы- ------------------------ Каля дома растуць дрэвы. 0
K-l-a -o-a -a------ ---vy. K____ d___ r_______ d_____ K-l-a d-m- r-s-u-s- d-e-y- -------------------------- Kalya doma rastuts’ drevy.
Ovdje je moj stan. Во-- --я к-а--ра. В___ м__ к_______ В-с- м-я к-а-э-а- ----------------- Вось мая кватэра. 0
V--- ---- -v-ter-. V___ m___ k_______ V-s- m-y- k-a-e-a- ------------------ Vos’ maya kvatera.
Ovdje su kuhinja i kupaonica. Вось--ухня і--а----п-ко-. В___ к____ і в____ п_____ В-с- к-х-я і в-н-ы п-к-й- ------------------------- Вось кухня і ванны пакой. 0
V--- -uk---a - vanny-p--o-. V___ k______ і v____ p_____ V-s- k-k-n-a і v-n-y p-k-y- --------------------------- Vos’ kukhnya і vanny pakoy.
Tamo su dnevni boravak i spavaća soba. Там жылы-па-ой-і -па---я. Т__ ж___ п____ і с_______ Т-м ж-л- п-к-й і с-а-ь-я- ------------------------- Там жылы пакой і спальня. 0
T-- ----y---ko-----pal’n--. T__ z____ p____ і s________ T-m z-y-y p-k-y і s-a-’-y-. --------------------------- Tam zhyly pakoy і spal’nya.
Vrata kuće su zatvorena. Дзв--ы д--- з-чын-ны-. Д_____ д___ з_________ Д-в-р- д-м- з-ч-н-н-я- ---------------------- Дзверы дома зачыненыя. 0
Dz----------z-c--neny--. D_____ d___ z___________ D-v-r- d-m- z-c-y-e-y-a- ------------------------ Dzvery doma zachynenyya.
Ali prozori su otvoreni. А-- --к-ы-----н-ны-. А__ в____ а_________ А-е в-к-ы а-ч-н-н-я- -------------------- Але вокны адчыненыя. 0
A-e vokny----hynen-ya. A__ v____ a___________ A-e v-k-y a-c-y-e-y-a- ---------------------- Ale vokny adchynenyya.
Danas je vruće. С--н- -ор-ча. С____ г______ С-н-я г-р-ч-. ------------- Сёння горача. 0
S-nnya--o---ha. S_____ g_______ S-n-y- g-r-c-a- --------------- Sennya goracha.
Idemo u dnevni boravak. Мы--д-ем-у--ыл--па--й. М_ і____ у ж___ п_____ М- і-з-м у ж-л- п-к-й- ---------------------- Мы ідзем у жылы пакой. 0
My ----m ----yl----k--. M_ і____ u z____ p_____ M- і-z-m u z-y-y p-k-y- ----------------------- My іdzem u zhyly pakoy.
Tamo su sofa i fotelja. Там ёсц--к----- і--р----. Т__ ё___ к_____ і к______ Т-м ё-ц- к-н-п- і к-э-л-. ------------------------- Там ёсць канапа і крэсла. 0
T-m ---ts--k--a-- і-k-esl-. T__ y_____ k_____ і k______ T-m y-s-s- k-n-p- і k-e-l-. --------------------------- Tam yosts’ kanapa і kresla.
Sjednite! С-да--е--к-лі----ка! С_______ к___ л_____ С-д-й-е- к-л- л-с-а- -------------------- Сядайце, калі ласка! 0
S-a----se, -a-і la-ka! S_________ k___ l_____ S-a-a-t-e- k-l- l-s-a- ---------------------- Syadaytse, kalі laska!
Tamo stoji moje računalo. Та--с---ць ----к--п’ю---. Т__ с_____ м__ к_________ Т-м с-а-ц- м-й к-м-’-т-р- ------------------------- Там стаіць мой камп’ютэр. 0
Ta-----і--’-----kam--y--er. T__ s______ m__ k__________ T-m s-a-t-’ m-y k-m-’-u-e-. --------------------------- Tam staіts’ moy kamp’yuter.
Tamo stoji moja glazbena linija. Т---стаіць-м-й --з-ч-ы-цэ-т-. Т__ с_____ м__ м______ ц_____ Т-м с-а-ц- м-й м-з-ч-ы ц-н-р- ----------------------------- Там стаіць мой музычны цэнтр. 0
T-m ---і-s’---y--uz----y-tsent-. T__ s______ m__ m_______ t______ T-m s-a-t-’ m-y m-z-c-n- t-e-t-. -------------------------------- Tam staіts’ moy muzychny tsentr.
Televizor je potpuno nov. Тэлевіз-- -у--- -о--. Т________ з____ н____ Т-л-в-з-р з-с-м н-в-. --------------------- Тэлевізар зусім новы. 0
Te--v-zar---sіm no--. T________ z____ n____ T-l-v-z-r z-s-m n-v-. --------------------- Televіzar zusіm novy.

Riječi i vokabular

Svaki jezik ima vlastiti vokabular. On se sastoji od određenog broja riječi. Riječ je samostalna jezična jedinica. Riječi uvijek imaju određeno značenje. Time se se razlikuju od glasova ili slogova. Broj riječi različit je u svakom jeziku. Engleski jezik na primjer ima jako puno riječi. Također ga se smatra svjetskim prvakom kad se radi o vokabularu. Engleski bi navodno trebao imati više od milijun riječi. Oxfordov engleski rječnik broji više od 600.000 riječi. Kineski, španjolski ili ruski jezik imaju mnogo manje riječi. Vokabular jednog jezika također ovisi o njegovoj povijesti. Na engleski jezik je utjecalo mnogo jezika i kultura. Time se engleski vokabular znatno povećao. Vokabular engleskog jezika se još uvijek bogati. Stručnjaci procjenjuju da se svaki dan poveća za 15 novih riječi. Te riječi prije svega dolaze iz područja novih medija. Znanstveni stručni jezik se u to ne ubraja. Samo terminologija iz područja kemije sadrži tisuće riječi. U gotovo svim jezicima dulje riječi se rjeđe koriste od kratkih. A većina govornika koristi jako malo riječi. Stoga razlikujemo između aktivnog i pasivnog vokabulara. Pasivni vokabular sadrži riječi koje razumijemo. No njih ili ne koristimo ili ih koristimo jako rijetko. Aktivni vokabular sadrži riječi koje redovito koristimo. Za jednostavne razgovore ili tekstove dovoljno nam je malo riječi. U engleskom jeziku je za to potrebno samo oko 400 riječi i 40 glagola. Stoga ne brinite ako vam je vokabular ograničen!
Dali si znao?
Hebrejski spada u porodicu afroazijatskih jezika. U bliskom je srodstvu s arapskim i aramejskim. Za 5 milijuna ljudi je hebrejski materinski jezik. Suvremeni hebrejski je, međutim, umjetno stvoren jezik… Osnova za njegovo stvaranje je bio već puno vremena prije izumrli starohebrejski. Leksički fond i gramatika su djelimice preuzeti i iz drugih jezika. Tako je starohebrejski svjesno preoblikovan u moderan standardni jezik. Ovaj ciljano preoblikovanje jezika je jedinstveno u svijetu. Hebrejski sistem znakova se sastoji od konsonantskog pisma. To znači da se vokali u pravilu ne pišu. Za njih nema vlastitih slova. Hebrejski se čita zdesna nalijevo. Njegovi znakovi potiču iz tradicije duge 3000 godina. Tko uči hebrejski, istovremeno upoznaje i dio svjetske povijesti. Isprobajte ga!