Zbirka izraza

hr U kući   »   be У доме

17 [sedamnaest]

U kući

U kući

17 [семнаццаць]

17 [semnatstsats’]

У доме

[U dome]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bjeloruski igra Više
Ovdje je naša kuća. Вось н---дом. В--- н-- д--- В-с- н-ш д-м- ------------- Вось наш дом. 0
Vo------- -om. V--- n--- d--- V-s- n-s- d-m- -------------- Vos’ nash dom.
Gore je krov. Наверс- –-дах. Н------ – д--- Н-в-р-е – д-х- -------------- Наверсе – дах. 0
Naver-e - -akh. N------ – d---- N-v-r-e – d-k-. --------------- Naverse – dakh.
Dolje je podrum. Уні-е-- ------. У---- – п------ У-і-е – п-д-а-. --------------- Унізе – падвал. 0
U-і-- – pa---l. U---- – p------ U-і-e – p-d-a-. --------------- Unіze – padval.
Iza kuće je vrt. З- --мам-- -ад. З- д---- – с--- З- д-м-м – с-д- --------------- За домам – сад. 0
Za-doma- – -a-. Z- d---- – s--- Z- d-m-m – s-d- --------------- Za domam – sad.
Pred kućom nema ulice. Пер---до-----ям--д--о-і. П---- д---- н--- д------ П-р-д д-м-м н-м- д-р-г-. ------------------------ Перад домам няма дарогі. 0
Pe--- ---am ny--- -arogі. P---- d---- n---- d------ P-r-d d-m-m n-a-a d-r-g-. ------------------------- Perad domam nyama darogі.
Pored kuće je drveće. К-ля -------сту-ь -рэв-. К--- д--- р------ д----- К-л- д-м- р-с-у-ь д-э-ы- ------------------------ Каля дома растуць дрэвы. 0
K-l-- doma r-stu--- d--vy. K---- d--- r------- d----- K-l-a d-m- r-s-u-s- d-e-y- -------------------------- Kalya doma rastuts’ drevy.
Ovdje je moj stan. В-с- -ая кв---ра. В--- м-- к------- В-с- м-я к-а-э-а- ----------------- Вось мая кватэра. 0
V--- ma------t-r-. V--- m--- k------- V-s- m-y- k-a-e-a- ------------------ Vos’ maya kvatera.
Ovdje su kuhinja i kupaonica. В--ь-к-х-- і -а-н- п-к--. В--- к---- і в---- п----- В-с- к-х-я і в-н-ы п-к-й- ------------------------- Вось кухня і ванны пакой. 0
Vos’ -u---ya-- v-n-- p----. V--- k------ і v---- p----- V-s- k-k-n-a і v-n-y p-k-y- --------------------------- Vos’ kukhnya і vanny pakoy.
Tamo su dnevni boravak i spavaća soba. Т----ыл- -ак-- і -п-ль-я. Т-- ж--- п---- і с------- Т-м ж-л- п-к-й і с-а-ь-я- ------------------------- Там жылы пакой і спальня. 0
T---zh--- pa--y-- --a--ny-. T-- z---- p---- і s-------- T-m z-y-y p-k-y і s-a-’-y-. --------------------------- Tam zhyly pakoy і spal’nya.
Vrata kuće su zatvorena. Дз-е-- -ома за-ы-е-ы-. Д----- д--- з--------- Д-в-р- д-м- з-ч-н-н-я- ---------------------- Дзверы дома зачыненыя. 0
D-v-ry -o-- -a----eny--. D----- d--- z----------- D-v-r- d-m- z-c-y-e-y-a- ------------------------ Dzvery doma zachynenyya.
Ali prozori su otvoreni. А------ны а--ы-еныя. А-- в---- а--------- А-е в-к-ы а-ч-н-н-я- -------------------- Але вокны адчыненыя. 0
A-e--o-----------n--a. A-- v---- a----------- A-e v-k-y a-c-y-e-y-a- ---------------------- Ale vokny adchynenyya.
Danas je vruće. Сё--я г-р-ч-. С---- г------ С-н-я г-р-ч-. ------------- Сёння горача. 0
S-nny- -orach-. S----- g------- S-n-y- g-r-c-a- --------------- Sennya goracha.
Idemo u dnevni boravak. Мы--д-е------лы----ой. М- і---- у ж--- п----- М- і-з-м у ж-л- п-к-й- ---------------------- Мы ідзем у жылы пакой. 0
My-і--e- --zh--y----oy. M- і---- u z---- p----- M- і-z-m u z-y-y p-k-y- ----------------------- My іdzem u zhyly pakoy.
Tamo su sofa i fotelja. Т-м -сць-канапа-і--рэ-ла. Т-- ё--- к----- і к------ Т-м ё-ц- к-н-п- і к-э-л-. ------------------------- Там ёсць канапа і крэсла. 0
Ta--yo--s’ k-nap- і-kre-l-. T-- y----- k----- і k------ T-m y-s-s- k-n-p- і k-e-l-. --------------------------- Tam yosts’ kanapa і kresla.
Sjednite! С---йц----а-і -аска! С------- к--- л----- С-д-й-е- к-л- л-с-а- -------------------- Сядайце, калі ласка! 0
Sya--yts-, ka-- l--ka! S--------- k--- l----- S-a-a-t-e- k-l- l-s-a- ---------------------- Syadaytse, kalі laska!
Tamo stoji moje računalo. Т-м-----ць -о--к--п’ю-э-. Т-- с----- м-- к--------- Т-м с-а-ц- м-й к-м-’-т-р- ------------------------- Там стаіць мой камп’ютэр. 0
T-m---aі--’ moy--a-p’---er. T-- s------ m-- k---------- T-m s-a-t-’ m-y k-m-’-u-e-. --------------------------- Tam staіts’ moy kamp’yuter.
Tamo stoji moja glazbena linija. Т-м ст-і-ь---- м-з--ны---нтр. Т-- с----- м-- м------ ц----- Т-м с-а-ц- м-й м-з-ч-ы ц-н-р- ----------------------------- Там стаіць мой музычны цэнтр. 0
T-- st-іts- -o- m--y-hn-----nt-. T-- s------ m-- m------- t------ T-m s-a-t-’ m-y m-z-c-n- t-e-t-. -------------------------------- Tam staіts’ moy muzychny tsentr.
Televizor je potpuno nov. Тэ-еві-а---ус-м н--ы. Т-------- з---- н---- Т-л-в-з-р з-с-м н-в-. --------------------- Тэлевізар зусім новы. 0
Te-ev-z---z---- n-v-. T-------- z---- n---- T-l-v-z-r z-s-m n-v-. --------------------- Televіzar zusіm novy.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Riječi i vokabular

Svaki jezik ima vlastiti vokabular. On se sastoji od određenog broja riječi. Riječ je samostalna jezična jedinica. Riječi uvijek imaju određeno značenje. Time se se razlikuju od glasova ili slogova. Broj riječi različit je u svakom jeziku. Engleski jezik na primjer ima jako puno riječi. Također ga se smatra svjetskim prvakom kad se radi o vokabularu. Engleski bi navodno trebao imati više od milijun riječi. Oxfordov engleski rječnik broji više od 600.000 riječi. Kineski, španjolski ili ruski jezik imaju mnogo manje riječi. Vokabular jednog jezika također ovisi o njegovoj povijesti. Na engleski jezik je utjecalo mnogo jezika i kultura. Time se engleski vokabular znatno povećao. Vokabular engleskog jezika se još uvijek bogati. Stručnjaci procjenjuju da se svaki dan poveća za 15 novih riječi. Te riječi prije svega dolaze iz područja novih medija. Znanstveni stručni jezik se u to ne ubraja. Samo terminologija iz područja kemije sadrži tisuće riječi. U gotovo svim jezicima dulje riječi se rjeđe koriste od kratkih. A većina govornika koristi jako malo riječi. Stoga razlikujemo između aktivnog i pasivnog vokabulara. Pasivni vokabular sadrži riječi koje razumijemo. No njih ili ne koristimo ili ih koristimo jako rijetko. Aktivni vokabular sadrži riječi koje redovito koristimo. Za jednostavne razgovore ili tekstove dovoljno nam je malo riječi. U engleskom jeziku je za to potrebno samo oko 400 riječi i 40 glagola. Stoga ne brinite ako vam je vokabular ograničen!
Dali si znao?
Hebrejski spada u porodicu afroazijatskih jezika. U bliskom je srodstvu s arapskim i aramejskim. Za 5 milijuna ljudi je hebrejski materinski jezik. Suvremeni hebrejski je, međutim, umjetno stvoren jezik… Osnova za njegovo stvaranje je bio već puno vremena prije izumrli starohebrejski. Leksički fond i gramatika su djelimice preuzeti i iz drugih jezika. Tako je starohebrejski svjesno preoblikovan u moderan standardni jezik. Ovaj ciljano preoblikovanje jezika je jedinstveno u svijetu. Hebrejski sistem znakova se sastoji od konsonantskog pisma. To znači da se vokali u pravilu ne pišu. Za njih nema vlastitih slova. Hebrejski se čita zdesna nalijevo. Njegovi znakovi potiču iz tradicije duge 3000 godina. Tko uči hebrejski, istovremeno upoznaje i dio svjetske povijesti. Isprobajte ga!