Zbirka izraza

hr Pripreme za put   »   be Падрыхтаванне да паездкі

47 [četrdeset i sedam]

Pripreme za put

Pripreme za put

47 [сорак сем]

47 [sorak sem]

Падрыхтаванне да паездкі

[Padrykhtavanne da paezdkі]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bjeloruski igra Više
Moraš spakirati naš kovčeg! Ты -усіш -пак-ва-ь--аш --м--а-. Т- м---- у-------- н-- ч------- Т- м-с-ш у-а-а-а-ь н-ш ч-м-д-н- ------------------------------- Ты мусіш упакаваць наш чамадан. 0
T--m---s- -p-ka--ts- -ash chama-an. T- m----- u--------- n--- c-------- T- m-s-s- u-a-a-a-s- n-s- c-a-a-a-. ----------------------------------- Ty musіsh upakavats’ nash chamadan.
Ne smiješ ništa zaboraviti! Т- н- --він-н----о-а-за-ыц-. Т- н- п------ н----- з------ Т- н- п-в-н-н н-ч-г- з-б-ц-. ---------------------------- Ты не павінен нічога забыць. 0
T- n- p---ne----ch--- -ab---’. T- n- p------ n------ z------- T- n- p-v-n-n n-c-o-a z-b-t-’- ------------------------------ Ty ne pavіnen nіchoga zabyts’.
Trebaš veliki kofer! Таб--п--рэ-ны вя---- ч-м-д-н! Т--- п------- в----- ч------- Т-б- п-т-э-н- в-л-к- ч-м-д-н- ----------------------------- Табе патрэбны вялікі чамадан! 0
Ta-- -at-e-ny-vy----і ch-m--a-! T--- p------- v------ c-------- T-b- p-t-e-n- v-a-і-і c-a-a-a-! ------------------------------- Tabe patrebny vyalіkі chamadan!
Ne zaboravi putovnicu! Н-------зь -а-ежны --ш---т! Н- з------ з------ п------- Н- з-б-д-ь з-м-ж-ы п-ш-а-т- --------------------------- Не забудзь замежны пашпарт! 0
Ne----u--- zame-h-- p--hpa--! N- z------ z------- p-------- N- z-b-d-’ z-m-z-n- p-s-p-r-! ----------------------------- Ne zabudz’ zamezhny pashpart!
Ne zaboravi avionsku kartu! Не------з- біл-- -- с---л--! Н- з------ б---- н- с------- Н- з-б-д-ь б-л-т н- с-м-л-т- ---------------------------- Не забудзь білет на самалёт! 0
N- zab------і----n- -a----t! N- z------ b---- n- s------- N- z-b-d-’ b-l-t n- s-m-l-t- ---------------------------- Ne zabudz’ bіlet na samalet!
Ne zaboravi putne čekove! Н--з-б-д-ь--ад-ро---я чэ-і! Н- з------ п--------- ч---- Н- з-б-д-ь п-д-р-ж-ы- ч-к-! --------------------------- Не забудзь падарожныя чэкі! 0
N-----udz- --da-o-hnyy- -h--і! N- z------ p----------- c----- N- z-b-d-’ p-d-r-z-n-y- c-e-і- ------------------------------ Ne zabudz’ padarozhnyya chekі!
Ponesi kremu za sunčanje. Вазьмі с-нц--х-ў-- -р--. В----- с---------- к---- В-з-м- с-н-а-х-ў-ы к-э-. ------------------------ Вазьмі сонцаахоўны крэм. 0
V-z’m- ---t--a--ou-- k---. V----- s------------ k---- V-z-m- s-n-s-a-h-u-y k-e-. -------------------------- Vaz’mі sontsaakhouny krem.
Ponesi sunčane naočale. Ваз-м- со-ц-а-оў-ы- а-у---ы. В----- с----------- а------- В-з-м- с-н-а-х-ў-ы- а-у-я-ы- ---------------------------- Вазьмі сонцаахоўныя акуляры. 0
V----і----tsa--ho-n-y- ---lyar-. V----- s-------------- a-------- V-z-m- s-n-s-a-h-u-y-a a-u-y-r-. -------------------------------- Vaz’mі sontsaakhounyya akulyary.
Ponesi šešir za sunce. Вазь------я-юш -- сонц-. В----- к------ а- с----- В-з-м- к-п-л-ш а- с-н-а- ------------------------ Вазьмі капялюш ад сонца. 0
Vaz--------alyush a----n---. V----- k--------- a- s------ V-z-m- k-p-a-y-s- a- s-n-s-. ---------------------------- Vaz’mі kapyalyush ad sontsa.
Hoćeš li ponijeti autokartu? Хо-аш-узяць --р-у дарог? Х---- у---- к---- д----- Х-ч-ш у-я-ь к-р-у д-р-г- ------------------------ Хочаш узяць карту дарог? 0
K-o----- u-ya--- ---tu-dar-g? K------- u------ k---- d----- K-o-h-s- u-y-t-’ k-r-u d-r-g- ----------------------------- Khochash uzyats’ kartu darog?
Hoćeš li ponijeti turistički vodič? Хо-а- --я-- т--ысты-н--даведн--? Х---- у---- т--------- д-------- Х-ч-ш у-я-ь т-р-с-ы-н- д-в-д-і-? -------------------------------- Хочаш узяць турыстычны даведнік? 0
Kho-has--u-y-t----ur-st-chny-d-ve-n-k? K------- u------ t---------- d-------- K-o-h-s- u-y-t-’ t-r-s-y-h-y d-v-d-і-? -------------------------------------- Khochash uzyats’ turystychny davednіk?
Hoćeš li ponijeti kišobran? Х-ч---уз-----ара--н? Х---- у---- п------- Х-ч-ш у-я-ь п-р-с-н- -------------------- Хочаш узяць парасон? 0
Kh-chas--uz-at-- p--a-o-? K------- u------ p------- K-o-h-s- u-y-t-’ p-r-s-n- ------------------------- Khochash uzyats’ parason?
Misli na hlače, košulje, čarape. Пад-м-- ---ш--н-х- к--у-я-- -----э-к-х. П------ а- ш------ к------- ш---------- П-д-м-й а- ш-а-а-, к-ш-л-х- ш-а-п-т-а-. --------------------------------------- Падумай аб штанах, кашулях, шкарпэтках. 0
P-d--a---b-s-tan--h- -ash---akh- -hk---et-a--. P------ a- s-------- k---------- s------------ P-d-m-y a- s-t-n-k-, k-s-u-y-k-, s-k-r-e-k-k-. ---------------------------------------------- Padumay ab shtanakh, kashulyakh, shkarpetkakh.
Misli na kravate, remene, sakoe. Падумай--б-гал-ш-у--х, --мя-я---п------х. П------ а- г---------- р------- п-------- П-д-м-й а- г-л-ш-у-а-, р-м-н-х- п-н-а-а-. ----------------------------------------- Падумай аб гальштуках, рамянях, пінжаках. 0
Pa--m-y ab--a---h-ukak-, ram----a-h---------a-h. P------ a- g------------ r---------- p---------- P-d-m-y a- g-l-s-t-k-k-, r-m-a-y-k-, p-n-h-k-k-. ------------------------------------------------ Padumay ab gal’shtukakh, ramyanyakh, pіnzhakakh.
Misli na pidžame, spavaćice i majice. П--------------ма-, ---н-- -ашу--х-і --йк--. П------ а- п------- н----- к------ і м------ П-д-м-й а- п-ж-м-х- н-ч-ы- к-ш-л-х і м-й-а-. -------------------------------------------- Падумай аб піжамах, начных кашулях і майках. 0
Pa-u--y-ab p--h-makh--na--n-k--k-s------- - ma-kakh. P------ a- p--------- n------- k--------- і m------- P-d-m-y a- p-z-a-a-h- n-c-n-k- k-s-u-y-k- і m-y-a-h- ---------------------------------------------------- Padumay ab pіzhamakh, nachnykh kashulyakh і maykakh.
Trebaš cipele, sandale i čizme. Та-- -а-рэ-н----у-лі, -----л- і --т-. Т--- п-------- т----- с------ і б---- Т-б- п-т-э-н-я т-ф-і- с-н-а-і і б-т-. ------------------------------------- Табе патрэбныя туфлі, сандалі і боты. 0
Ta-- -a-r----ya-tufl----a--al--і -o-y. T--- p--------- t----- s------ і b---- T-b- p-t-e-n-y- t-f-і- s-n-a-і і b-t-. -------------------------------------- Tabe patrebnyya tuflі, sandalі і boty.
Trebaš maramice, sapun i škarice za nokte. Табе----р-б-ыя н--о---- -ыл----ма----рн-я-на---цы. Т--- п-------- н------- м--- і м--------- н------- Т-б- п-т-э-н-я н-с-ў-і- м-л- і м-н-к-р-ы- н-ж-і-ы- -------------------------------------------------- Табе патрэбныя насоўкі, мыла і манікюрныя нажніцы. 0
T----pa-r-b---- na--uk-, -y-- - m---k-urn--a na-h---sy. T--- p--------- n------- m--- і m----------- n--------- T-b- p-t-e-n-y- n-s-u-і- m-l- і m-n-k-u-n-y- n-z-n-t-y- ------------------------------------------------------- Tabe patrebnyya nasoukі, myla і manіkyurnyya nazhnіtsy.
Trebaš češalj, četkicu za zube i pastu za zube. Табе--а--эбн-я-гр-бянец- --б-а- шчо-ка - з--н-я -а---. Т--- п-------- г-------- з----- ш----- і з----- п----- Т-б- п-т-э-н-я г-а-я-е-, з-б-а- ш-о-к- і з-б-а- п-с-а- ------------------------------------------------------ Табе патрэбныя грабянец, зубная шчотка і зубная паста. 0
Tab---at-ebny-- gra----e-s--z--n--a shcho-k--- zu-n-y---a---. T--- p--------- g---------- z------ s------- і z------ p----- T-b- p-t-e-n-y- g-a-y-n-t-, z-b-a-a s-c-o-k- і z-b-a-a p-s-a- ------------------------------------------------------------- Tabe patrebnyya grabyanets, zubnaya shchotka і zubnaya pasta.

Budućnost jezika

Više od 1,3 milijarde ljudi govori kineski jezik. Tako kineski govori najviše ljudi na svijetu. I tako će ostati još dugi niz godina. Budućnost drugih jezika nije toliko perspektivna. Budući da će mnogi lokalni jezici izumrijeti. Trenutno se u svijetu govori oko 6.000 različitih jezika. Stručnjaci pak kažu da je većina njih ugrožena. To znači da će oko 90% svih jezika nestati. Većina njih će izumrijeti još u ovom stoljeću. To znači da svaki dan nestane jedan jezik. Značenje pojedinih jezika će se također mijenjati u budućnosti. Engleski je još uvijek na drugom mjestu. Međutim, broj native speakera (izvornih govornika jezika) nije stalan. Uzrok tomu je demografski razvoj. Za nekoliko desetljeća drugi jezici će početi prevladavati. Na 2. i 3. mjestu će se uskoro naći hindi/urdu i arapski jezik. Engleski jezik će zauzeti 4. mjesto. Njemački će jezik potpuno nestati iz skupine ‘prvih deset’. Malajski jezik će spadati među najvažnije jezike. Dok će neki jezici izumirati, nastajat će novi jezici. To će biti hibridni jezici. Takvi će se jezični hibridi uglavnom govoriti u gradovima. U budućnosti će se razviti i sasvim nove varijante jezika. U budućnosti će, dakle, postojati različiti oblici engleskog jezika. Broj dvojezičnih ljudi će se znatno povećati u cijelom svijetu. Nije sasvim jasno kako ćemo govoriti u budućnosti. Ali za 100 godina će još uvijek postojati različiti jezici. Dakle, učenje se neće tako brzo završiti...
Dali si znao?
Češki je materinski jezik oko 12 milijuna ljudi. Spada u zapadnoslavenske jezike. Češki i slovački su veoma slični. Razlog tome je zajednička povijest oba naroda. Ipak se jezici razlikuju u nekim točkama. Mlađi Česi i Slovaci imaju ponekad teškoća da se razumiju. Međutim, ima govornika koji koriste miješani jezik. Govorni češki dosta se razlikuje od pisanog jezika. Moglo bi se reći da književni češki postoji uglavnom u pisanom obliku. Usmeno se koristi samo u službenim prilikama ili u medijima. Ovo strogo razdvajanje je najvažnija karakteristika češkog jezika. Gramatika češkog jezika nije baš jednostavna. Ima sedam padeža i četiri roda. Učenje je ipak veoma zabavno Pri tome se otkriva puno novih stvari.