Zbirka izraza

hr Posvojne zamjenice 2   »   be Прыналежныя займеннікі 2

67 [šezdeset i sedam]

Posvojne zamjenice 2

Posvojne zamjenice 2

67 [шэсцьдзесят сем]

67 [shests’dzesyat sem]

Прыналежныя займеннікі 2

[Prynalezhnyya zaymennіkі 2]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bjeloruski igra Više
naočale а----ры а------ а-у-я-ы ------- акуляры 0
aku-y--y a------- a-u-y-r- -------- akulyary
On je zaboravio svoje naočale. Ё- ---ыў ---е -к---ры. Ё- з---- с--- а------- Ё- з-б-ў с-а- а-у-я-ы- ---------------------- Ён забыў свае акуляры. 0
E-----yu--vae ----y---. E- z---- s--- a-------- E- z-b-u s-a- a-u-y-r-. ----------------------- En zabyu svae akulyary.
Ma gdje su mu naočale? Д-е----го -к-ляры? Д-- ж я-- а------- Д-е ж я-о а-у-я-ы- ------------------ Дзе ж яго акуляры? 0
Dz--z- ---o-a-----r-? D-- z- y--- a-------- D-e z- y-g- a-u-y-r-? --------------------- Dze zh yago akulyary?
sat г-д---н-к г-------- г-д-і-н-к --------- гадзіннік 0
ga--іnn-k g-------- g-d-і-n-k --------- gadzіnnіk
Njegov sat je pokvaren. Я---г-д--н--- зл---ўс-. Я-- г-------- з-------- Я-о г-д-і-н-к з-а-а-с-. ----------------------- Яго гадзіннік зламаўся. 0
Yag--g---і---- zl-m-u-y-. Y--- g-------- z--------- Y-g- g-d-і-n-k z-a-a-s-a- ------------------------- Yago gadzіnnіk zlamausya.
Sat visi na zidu. Гадз-нн-к ві--ць-на------. Г-------- в----- н- с----- Г-д-і-н-к в-с-ц- н- с-я-е- -------------------------- Гадзіннік вісіць на сцяне. 0
Ga----n-k v-sіts’-na-sts---e. G-------- v------ n- s------- G-d-і-n-k v-s-t-’ n- s-s-a-e- ----------------------------- Gadzіnnіk vіsіts’ na stsyane.
putovnica па----т п------ п-ш-а-т ------- пашпарт 0
p--h--rt p------- p-s-p-r- -------- pashpart
Izgubio je svoju putovnicu. Ён-з-у--- с-ой---ш----. Ё- з----- с--- п------- Ё- з-у-і- с-о- п-ш-а-т- ----------------------- Ён згубіў свой пашпарт. 0
En-z---іu-svo------p--t. E- z----- s--- p-------- E- z-u-і- s-o- p-s-p-r-. ------------------------ En zgubіu svoy pashpart.
Gdje je onda njegova putovnica? Дз- ---го -ашпа-т? Д-- ж я-- п------- Д-е ж я-о п-ш-а-т- ------------------ Дзе ж яго пашпарт? 0
D-e-----a-o-p--h-a--? D-- z- y--- p-------- D-e z- y-g- p-s-p-r-? --------------------- Dze zh yago pashpart?
oni – njihov / njihova / njihovo я-ы - -х я-- – і- я-ы – і- -------- яны – іх 0
yany – і-h y--- – і-- y-n- – і-h ---------- yany – іkh
Djeca ne mogu naći njihove roditelje. Дзе-і--- мог--ь----йсц- сваіх-ба-ькоў. Д---- н- м----- з------ с---- б------- Д-е-і н- м-г-ц- з-а-с-і с-а-х б-ц-к-ў- -------------------------------------- Дзеці не могуць знайсці сваіх бацькоў. 0
D--tsі n--mo--t-- z--ystsі -v---h ba-s’--u. D----- n- m------ z------- s----- b-------- D-e-s- n- m-g-t-’ z-a-s-s- s-a-k- b-t-’-o-. ------------------------------------------- Dzetsі ne moguts’ znaystsі svaіkh bats’kou.
Ali evo njihovi roditelji dolaze! Але-------д-ц--і--б-цькі! А-- в--- і---- і- б------ А-е в-с- і-у-ь і- б-ц-к-! ------------------------- Але вось ідуць іх бацькі! 0
Al---o----dut-’-і-h b------! A-- v--- і----- і-- b------- A-e v-s- і-u-s- і-h b-t-’-і- ---------------------------- Ale vos’ іduts’ іkh bats’kі!
Vi – Vaš / Vaša / Vaše В--– В-ш В- – В-- В- – В-ш -------- Вы – Ваш 0
V----V--h V- – V--- V- – V-s- --------- Vy – Vash
Kako je bilo Vaše putovanje, gospodine Miler? Я- пра--ла--а-- --е--к-,------- ---е-? Я- п------ В--- п------- с----- М----- Я- п-а-ш-а В-ш- п-е-д-а- с-а-а- М-л-р- -------------------------------------- Як прайшла Ваша паездка, спадар Мюлер? 0
Yak pr-y-hla--ash--p-----a, s---a----u-er? Y-- p------- V---- p------- s----- M------ Y-k p-a-s-l- V-s-a p-e-d-a- s-a-a- M-u-e-? ------------------------------------------ Yak prayshla Vasha paezdka, spadar Myuler?
Gdje je Vaša žena, gospodine Miler? Дз- --ша --нк-,-с--д-- ----р? Д-- В--- ж----- с----- М----- Д-е В-ш- ж-н-а- с-а-а- М-л-р- ----------------------------- Дзе Ваша жонка, спадар Мюлер? 0
Dze--a--- --onka- --ad---M--le-? D-- V---- z------ s----- M------ D-e V-s-a z-o-k-, s-a-a- M-u-e-? -------------------------------- Dze Vasha zhonka, spadar Myuler?
Vi – Vaš / Vaša / Vaše В- --В-ш В- – В-- В- – В-ш -------- Вы – Ваш 0
Vy – V--h V- – V--- V- – V-s- --------- Vy – Vash
Kako je bilo Vaše putovanje, gospođo Schmidt? Я- п-а---а----а---е--ка--с-ада--ня-Шм--? Я- п------ В--- п------- с-------- Ш---- Я- п-а-ш-а В-ш- п-е-д-а- с-а-а-ы-я Ш-і-? ---------------------------------------- Як прайшла Ваша паездка, спадарыня Шміт? 0
Y-k--ra--h-a------ ----dka- ---d-----a -hm-t? Y-- p------- V---- p------- s--------- S----- Y-k p-a-s-l- V-s-a p-e-d-a- s-a-a-y-y- S-m-t- --------------------------------------------- Yak prayshla Vasha paezdka, spadarynya Shmіt?
Gdje je Vaš muž, gospođo Schmidt? Дз- --ш м--,-спа---ы-я-Шмі-? Д-- В-- м--- с-------- Ш---- Д-е В-ш м-ж- с-а-а-ы-я Ш-і-? ---------------------------- Дзе Ваш муж, спадарыня Шміт? 0
Dze-Va----u--, s--d-r--y- --m--? D-- V--- m---- s--------- S----- D-e V-s- m-z-, s-a-a-y-y- S-m-t- -------------------------------- Dze Vash muzh, spadarynya Shmіt?

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Genetska mutacija omogućava govor

Od svih živih bića na svijetu jedino čovjek može govoriti. Po tome se razlikuje od životinja i biljaka. Naravno da i životinje i biljke međusobno komuniciraju. Međutim, oni ne govore složeni jezik u slogovima. Zašto onda čovjek može govoriti? Za govor su potrebna određena organska obilježja. Ta tjelesna obilježja ima samo čovjek. Međutim, to ne znači nužno da ih je on razvio. U povijesti evolucije se ništa ne dešava bez razloga. Čovjek je jednom samo počeo govoriti. Ne zna se kad se to točno desilo. Međutim, nešto se moralo dogoditi što je čovjeku dalo sposobnost govora. Istraživači smatraju da je za to zaslužna genetska mutacija. Antropolozi su usporedili nasljedne osobine različitih živih bića. Poznato je da jedan određeni gen utječe na jezik. Ljudi kod kojih je on oštećen imaju probleme s jezikom. Ne mogu se dobro izraziti te slabije razumiju riječi. Taj gen se ispitivao kod ljudi, majmuna i miševa. Kod ljudi i čimpanza je jako sličan. Mogu se primijetiti samo dvije male razlike. Te razlike su uočljive u mozgu. Zajedno s ostalim genima one utječu na određene moždane aktivnosti. Na taj način čovjek može govoriti, dok majmun ne može. Međutim, zagonetka ljudskog jezika time još nije riješena. Budući da genetska mutacija nije dovoljna da bi se moglo govoriti. Istraživači su miševima usadili genetsku varijantu. To im nije dalo sposobnost govora... No njihovo cičenje je imalo drugačiji zvuk!