Zbirka izraza

hr Posvojne zamjenice 2   »   be Прыналежныя займеннікі 2

67 [šezdeset i sedam]

Posvojne zamjenice 2

Posvojne zamjenice 2

67 [шэсцьдзесят сем]

67 [shests’dzesyat sem]

Прыналежныя займеннікі 2

[Prynalezhnyya zaymennіkі 2]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bjeloruski igra Više
naočale ак-л-ры а______ а-у-я-ы ------- акуляры 0
a--l-a-y a_______ a-u-y-r- -------- akulyary
On je zaboravio svoje naočale. Ё----бы---вае------ры. Ё_ з____ с___ а_______ Ё- з-б-ў с-а- а-у-я-ы- ---------------------- Ён забыў свае акуляры. 0
E- z--yu-s-ae -k--ya--. E_ z____ s___ a________ E- z-b-u s-a- a-u-y-r-. ----------------------- En zabyu svae akulyary.
Ma gdje su mu naočale? Дзе ж -г--а-уля-ы? Д__ ж я__ а_______ Д-е ж я-о а-у-я-ы- ------------------ Дзе ж яго акуляры? 0
Dze--- -a-o --u--ar-? D__ z_ y___ a________ D-e z- y-g- a-u-y-r-? --------------------- Dze zh yago akulyary?
sat га--інн-к г________ г-д-і-н-к --------- гадзіннік 0
ga-zі-n-k g________ g-d-і-n-k --------- gadzіnnіk
Njegov sat je pokvaren. Яг- гадзі---- ------ся. Я__ г________ з________ Я-о г-д-і-н-к з-а-а-с-. ----------------------- Яго гадзіннік зламаўся. 0
Y--o--ad-іn--- -lama-sya. Y___ g________ z_________ Y-g- g-d-і-n-k z-a-a-s-a- ------------------------- Yago gadzіnnіk zlamausya.
Sat visi na zidu. Гадз-н-ік---------а с--н-. Г________ в_____ н_ с_____ Г-д-і-н-к в-с-ц- н- с-я-е- -------------------------- Гадзіннік вісіць на сцяне. 0
Ga---n--k ----t-’ na st-ya--. G________ v______ n_ s_______ G-d-і-n-k v-s-t-’ n- s-s-a-e- ----------------------------- Gadzіnnіk vіsіts’ na stsyane.
putovnica п-ш---т п______ п-ш-а-т ------- пашпарт 0
p---p--t p_______ p-s-p-r- -------- pashpart
Izgubio je svoju putovnicu. Ён --убіў--в-й -аш-а-т. Ё_ з_____ с___ п_______ Ё- з-у-і- с-о- п-ш-а-т- ----------------------- Ён згубіў свой пашпарт. 0
En-z-ubі- sv-y p-s-part. E_ z_____ s___ p________ E- z-u-і- s-o- p-s-p-r-. ------------------------ En zgubіu svoy pashpart.
Gdje je onda njegova putovnica? Д-е-- яг- па-па--? Д__ ж я__ п_______ Д-е ж я-о п-ш-а-т- ------------------ Дзе ж яго пашпарт? 0
D----h -ago p---pa--? D__ z_ y___ p________ D-e z- y-g- p-s-p-r-? --------------------- Dze zh yago pashpart?
oni – njihov / njihova / njihovo яны – -х я__ – і_ я-ы – і- -------- яны – іх 0
ya-y –-іkh y___ – і__ y-n- – і-h ---------- yany – іkh
Djeca ne mogu naći njihove roditelje. Дз-ц---е-могуц- з---с---с-а-х ----коў. Д____ н_ м_____ з______ с____ б_______ Д-е-і н- м-г-ц- з-а-с-і с-а-х б-ц-к-ў- -------------------------------------- Дзеці не могуць знайсці сваіх бацькоў. 0
D--tsі ne -og--s- ---ys--- sv--kh bat--k--. D_____ n_ m______ z_______ s_____ b________ D-e-s- n- m-g-t-’ z-a-s-s- s-a-k- b-t-’-o-. ------------------------------------------- Dzetsі ne moguts’ znaystsі svaіkh bats’kou.
Ali evo njihovi roditelji dolaze! А-е --с- -ду-ь-і- -ац-кі! А__ в___ і____ і_ б______ А-е в-с- і-у-ь і- б-ц-к-! ------------------------- Але вось ідуць іх бацькі! 0
Ale-v-s-----ts- -k--bat-’-і! A__ v___ і_____ і__ b_______ A-e v-s- і-u-s- і-h b-t-’-і- ---------------------------- Ale vos’ іduts’ іkh bats’kі!
Vi – Vaš / Vaša / Vaše В- – Ваш В_ – В__ В- – В-ш -------- Вы – Ваш 0
Vy –-Va-h V_ – V___ V- – V-s- --------- Vy – Vash
Kako je bilo Vaše putovanje, gospodine Miler? Я- --ай--а В--- --ез---, с-а--р--юле-? Я_ п______ В___ п_______ с_____ М_____ Я- п-а-ш-а В-ш- п-е-д-а- с-а-а- М-л-р- -------------------------------------- Як прайшла Ваша паездка, спадар Мюлер? 0
Y-----a-s--a----h- -ae-d--, --ad-- M-----? Y__ p_______ V____ p_______ s_____ M______ Y-k p-a-s-l- V-s-a p-e-d-a- s-a-a- M-u-e-? ------------------------------------------ Yak prayshla Vasha paezdka, spadar Myuler?
Gdje je Vaša žena, gospodine Miler? Д-е-В-ша ----а--с-а-а- М-л-р? Д__ В___ ж_____ с_____ М_____ Д-е В-ш- ж-н-а- с-а-а- М-л-р- ----------------------------- Дзе Ваша жонка, спадар Мюлер? 0
D-e -a-h- zho------p-d---M-uler? D__ V____ z______ s_____ M______ D-e V-s-a z-o-k-, s-a-a- M-u-e-? -------------------------------- Dze Vasha zhonka, spadar Myuler?
Vi – Vaš / Vaša / Vaše Вы –--аш В_ – В__ В- – В-ш -------- Вы – Ваш 0
Vy---V-sh V_ – V___ V- – V-s- --------- Vy – Vash
Kako je bilo Vaše putovanje, gospođo Schmidt? Як прайшл--Ваш- па-зд-а--спадар----Ш-іт? Я_ п______ В___ п_______ с________ Ш____ Я- п-а-ш-а В-ш- п-е-д-а- с-а-а-ы-я Ш-і-? ---------------------------------------- Як прайшла Ваша паездка, спадарыня Шміт? 0
Yak p---s-l- Vash- -a-z-k----p-dary-y- -----? Y__ p_______ V____ p_______ s_________ S_____ Y-k p-a-s-l- V-s-a p-e-d-a- s-a-a-y-y- S-m-t- --------------------------------------------- Yak prayshla Vasha paezdka, spadarynya Shmіt?
Gdje je Vaš muž, gospođo Schmidt? Д-е В----у-,-с-адар--я----т? Д__ В__ м___ с________ Ш____ Д-е В-ш м-ж- с-а-а-ы-я Ш-і-? ---------------------------- Дзе Ваш муж, спадарыня Шміт? 0
Dz- --sh-mu-h, sp--ar-n-a-Sh--t? D__ V___ m____ s_________ S_____ D-e V-s- m-z-, s-a-a-y-y- S-m-t- -------------------------------- Dze Vash muzh, spadarynya Shmіt?

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + bjeloruski (1-100) MP3 bjeloruski (1-100)
Video nije pronađen!

Genetska mutacija omogućava govor

Od svih živih bića na svijetu jedino čovjek može govoriti. Po tome se razlikuje od životinja i biljaka. Naravno da i životinje i biljke međusobno komuniciraju. Međutim, oni ne govore složeni jezik u slogovima. Zašto onda čovjek može govoriti? Za govor su potrebna određena organska obilježja. Ta tjelesna obilježja ima samo čovjek. Međutim, to ne znači nužno da ih je on razvio. U povijesti evolucije se ništa ne dešava bez razloga. Čovjek je jednom samo počeo govoriti. Ne zna se kad se to točno desilo. Međutim, nešto se moralo dogoditi što je čovjeku dalo sposobnost govora. Istraživači smatraju da je za to zaslužna genetska mutacija. Antropolozi su usporedili nasljedne osobine različitih živih bića. Poznato je da jedan određeni gen utječe na jezik. Ljudi kod kojih je on oštećen imaju probleme s jezikom. Ne mogu se dobro izraziti te slabije razumiju riječi. Taj gen se ispitivao kod ljudi, majmuna i miševa. Kod ljudi i čimpanza je jako sličan. Mogu se primijetiti samo dvije male razlike. Te razlike su uočljive u mozgu. Zajedno s ostalim genima one utječu na određene moždane aktivnosti. Na taj način čovjek može govoriti, dok majmun ne može. Međutim, zagonetka ljudskog jezika time još nije riješena. Budući da genetska mutacija nije dovoljna da bi se moglo govoriti. Istraživači su miševima usadili genetsku varijantu. To im nije dalo sposobnost govora... No njihovo cičenje je imalo drugačiji zvuk!