Zbirka izraza

hr Posvojne zamjenice 2   »   bg Притежателни местоимения 2

67 [šezdeset i sedam]

Posvojne zamjenice 2

Posvojne zamjenice 2

67 [шейсет и седем]

67 [sheyset i sedem]

Притежателни местоимения 2

[Pritezhatelni mestoimeniya 2]

Možete kliknuti na svaku prazninu da vidite tekst ili:   

hrvatski bugarski igra Više
naočale Оч--а Очила 0
Oc---aOchila
On je zaboravio svoje naočale. То- з------ с----- о---- / о------ с-. Той забрави своите очила / очилата си. 0
To- z------ s----- o----- / o------- s-.Toy zabravi svoite ochila / ochilata si.
Ma gdje su mu naočale? Къ-- л- с- н------- о---- / о------ м-? Къде ли са неговите очила / очилата му? 0
Ky-- l- s- n------- o----- / o------- m-?Kyde li sa negovite ochila / ochilata mu?
   
sat Ча-----к Часовник 0
Ch------kChasovnik
Njegov sat je pokvaren. Не------ ч------- / ч--------- м- е п-------. Неговият часовник / часовникът му е повреден. 0
Ne------- c-------- / c---------- m- y- p-------.Negoviyat chasovnik / chasovnikyt mu ye povreden.
Sat visi na zidu. Ча-------- в--- н- с------. Часовникът виси на стената. 0
Ch--------- v--- n- s------.Chasovnikyt visi na stenata.
   
putovnica Па----т Паспорт 0
Pa----tPasport
Izgubio je svoju putovnicu. То- з----- с--- п------ / п------- с-. Той загуби своя паспорт / паспорта си. 0
To- z----- s---- p------ / p------- s-.Toy zagubi svoya pasport / pasporta si.
Gdje je onda njegova putovnica? Къ-- л- е н------- п------ / п-------- м-? Къде ли е неговият паспорт / паспортът му? 0
Ky-- l- y- n-------- p------ / p-------- m-?Kyde li ye negoviyat pasport / pasportyt mu?
   
oni – njihov / njihova / njihovo те – т---- / с--- / си те – техен / свои / си 0
te – t----- / s--- / site – tekhen / svoi / si
Djeca ne mogu naći njihove roditelje. Де---- н- м---- д- н------ с----- р------- / р--------- с-. Децата не могат да намерят своите родители / родителите си. 0
De----- n- m---- d- n------- s----- r------- / r--------- s-.Detsata ne mogat da nameryat svoite roditeli / roditelite si.
Ali evo njihovi roditelji dolaze! Но е- т-- т------ р------- / р--------- и- и----! Но ей там техните родители / родителите им идват! 0
No y-- t-- t------- r------- / r--------- i- i----!No yey tam tekhnite roditeli / roditelite im idvat!
   
Vi – Vaš / Vaša / Vaše Ви- – В-- / Ви Вие – Ваш / Ви 0
Vi- – V--- / ViVie – Vash / Vi
Kako je bilo Vaše putovanje, gospodine Miler? Ка- б--- В----- п------- / п--------- В-- г------- М----? Как беше Вашето пътуване / пътуването Ви, господин Мюлер? 0
Ka- b---- V------ p------- / p--------- V-- g------- M-----?Kak beshe Vasheto pytuvane / pytuvaneto Vi, gospodin Myuler?
Gdje je Vaša žena, gospodine Miler? Къ-- е В----- ж--- / ж--- В-- г------- М----? Къде е Вашата жена / жена Ви, господин Мюлер? 0
Ky-- y- V------ z---- / z---- V-- g------- M-----?Kyde ye Vashata zhena / zhena Vi, gospodin Myuler?
   
Vi – Vaš / Vaša / Vaše Ви- – В-- / Ви Вие – Ваш / Ви 0
Vi- – V--- / ViVie – Vash / Vi
Kako je bilo Vaše putovanje, gospođo Schmidt? Ка- б--- В----- п------- / п--------- В-- г------ Ш---? Как беше Вашето пътуване / пътуването Ви, госпожо Шмит? 0
Ka- b---- V------ p------- / p--------- V-- g------- S----?Kak beshe Vasheto pytuvane / pytuvaneto Vi, gospozho Shmit?
Gdje je Vaš muž, gospođo Schmidt? Къ-- е В----- м-- / м---- В-- г------ Ш---? Къде е Вашият мъж / мъжът Ви, госпожо Шмит? 0
Ky-- y- V------- m--- / m----- V-- g------- S----?Kyde ye Vashiyat myzh / myzhyt Vi, gospozho Shmit?
   

Genetska mutacija omogućava govor

Od svih živih bića na svijetu jedino čovjek može govoriti. Po tome se razlikuje od životinja i biljaka. Naravno da i životinje i biljke međusobno komuniciraju. Međutim, oni ne govore složeni jezik u slogovima. Zašto onda čovjek može govoriti? Za govor su potrebna određena organska obilježja. Ta tjelesna obilježja ima samo čovjek. Međutim, to ne znači nužno da ih je on razvio. U povijesti evolucije se ništa ne dešava bez razloga. Čovjek je jednom samo počeo govoriti. Ne zna se kad se to točno desilo. Međutim, nešto se moralo dogoditi što je čovjeku dalo sposobnost govora. Istraživači smatraju da je za to zaslužna genetska mutacija. Antropolozi su usporedili nasljedne osobine različitih živih bića. Poznato je da jedan određeni gen utječe na jezik. Ljudi kod kojih je on oštećen imaju probleme s jezikom. Ne mogu se dobro izraziti te slabije razumiju riječi. Taj gen se ispitivao kod ljudi, majmuna i miševa. Kod ljudi i čimpanza je jako sličan. Mogu se primijetiti samo dvije male razlike. Te razlike su uočljive u mozgu. Zajedno s ostalim genima one utječu na određene moždane aktivnosti. Na taj način čovjek može govoriti, dok majmun ne može. Međutim, zagonetka ljudskog jezika time još nije riješena. Budući da genetska mutacija nije dovoljna da bi se moglo govoriti. Istraživači su miševima usadili genetsku varijantu. To im nije dalo sposobnost govora... No njihovo cičenje je imalo drugačiji zvuk!