Zbirka izraza

hr Posvojne zamjenice 2   »   fa ‫ضمائر ملکی 2‬

67 [šezdeset i sedam]

Posvojne zamjenice 2

Posvojne zamjenice 2

‫67 [شصت و هفت]‬

67 [shast-o-haft]

‫ضمائر ملکی 2‬

[zamâyere melki 2]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski perzijski igra Više
naočale ‫--نک‬ ‫عینک‬ ‫-ی-ک- ------ ‫عینک‬ 0
eyn-k eynak e-n-k ----- eynak
On je zaboravio svoje naočale. ‫ا- (م-د) -ینکش----فر-مو- کر-ه ---.‬ ‫او (مرد) عینکش را فراموش کرده است.‬ ‫-و (-ر-) ع-ن-ش ر- ف-ا-و- ک-د- ا-ت-‬ ------------------------------------ ‫او (مرد) عینکش را فراموش کرده است.‬ 0
oo-----d) e-----s- râ --râmu-- k--de. oo (mard) eynakash râ farâmush karde. o- (-a-d- e-n-k-s- r- f-r-m-s- k-r-e- ------------------------------------- oo (mard) eynakash râ farâmush karde.
Ma gdje su mu naočale? ‫عی--- ک-ا-ت-‬ ‫عینکش کجاست؟‬ ‫-ی-ک- ک-ا-ت-‬ -------------- ‫عینکش کجاست؟‬ 0
e---------ojâ-t? eynakash kojâst? e-n-k-s- k-j-s-? ---------------- eynakash kojâst?
sat ‫-ا-ت‬ ‫ساعت‬ ‫-ا-ت- ------ ‫ساعت‬ 0
s--at sâ-at s---t ----- sâ-at
Njegov sat je pokvaren. ‫-اع--او---رد- -----ا-ت-‬ ‫ساعت او (مرد) خراب است.‬ ‫-ا-ت ا- (-ر-) خ-ا- ا-ت-‬ ------------------------- ‫ساعت او (مرد) خراب است.‬ 0
s--ate o- (m---)---a-â--ast. sâ-ate oo (mard) kharâb ast. s---t- o- (-a-d- k-a-â- a-t- ---------------------------- sâ-ate oo (mard) kharâb ast.
Sat visi na zidu. ‫س-عت به --وا- آوی----ا---‬ ‫ساعت به دیوار آویزان است.‬ ‫-ا-ت ب- د-و-ر آ-ی-ا- ا-ت-‬ --------------------------- ‫ساعت به دیوار آویزان است.‬ 0
s--at -e d--âr--v-z-- ---. sâ-at be divâr âvizân ast. s---t b- d-v-r â-i-â- a-t- -------------------------- sâ-at be divâr âvizân ast.
putovnica ‫-اس-ور-‬ ‫پاسپورت‬ ‫-ا-پ-ر-‬ --------- ‫پاسپورت‬ 0
p-----t pâsport p-s-o-t ------- pâsport
Izgubio je svoju putovnicu. ‫-و-(-رد--پاسپ--تش ر- -م-کر-ه-ا-ت.‬ ‫او (مرد) پاسپورتش را گم کرده است.‬ ‫-و (-ر-) پ-س-و-ت- ر- گ- ک-د- ا-ت-‬ ----------------------------------- ‫او (مرد) پاسپورتش را گم کرده است.‬ 0
oo-(ma-d)--âspor-a---râ-----k-r--. oo (mard) pâsportash râ gom karde. o- (-a-d- p-s-o-t-s- r- g-m k-r-e- ---------------------------------- oo (mard) pâsportash râ gom karde.
Gdje je onda njegova putovnica? ‫پس-‫--سپ---ش----ست؟‬ ‫پس ‫پاسپورتش کجاست؟‬ ‫-س ‫-ا-پ-ر-ش ک-ا-ت-‬ --------------------- ‫پس ‫پاسپورتش کجاست؟‬ 0
pâ--o--a-h -ojâst? pâsportash kojâst? p-s-o-t-s- k-j-s-? ------------------ pâsportash kojâst?
oni – njihov / njihova / njihovo ‫آ-ها-م---آنها‬ ‫آنها-مال آنها‬ ‫-ن-ا-م-ل آ-ه-‬ --------------- ‫آنها-مال آنها‬ 0
ânhâ - m-le -n-â ânhâ - mâle ânhâ â-h- - m-l- â-h- ---------------- ânhâ - mâle ânhâ
Djeca ne mogu naći njihove roditelje. ‫---‌ها--م-‌ت--نن- وا-دی---و- ر---ی-- --ند.‬ ‫بچه-ها نمی-توانند والدین خود را پیدا کنند.‬ ‫-چ-‌-ا ن-ی-ت-ا-ن- و-ل-ی- خ-د ر- پ-د- ک-ن-.- -------------------------------------------- ‫بچه‌ها نمی‌توانند والدین خود را پیدا کنند.‬ 0
ba--e-h---e-i--v-n--d--â-ed---e--h----â--ey-- -o-and. bache-hâ nemitavânand vâledaine khod râ peydâ konand. b-c-e-h- n-m-t-v-n-n- v-l-d-i-e k-o- r- p-y-â k-n-n-. ----------------------------------------------------- bache-hâ nemitavânand vâledaine khod râ peydâ konand.
Ali evo njihovi roditelji dolaze! ‫-م- --ن-ا-هست-د- ---ن- می--ی--!‬ ‫اما ‫آنجا هستند، دارند می-آیند!‬ ‫-م- ‫-ن-ا ه-ت-د- د-ر-د م-‌-ی-د-‬ --------------------------------- ‫اما ‫آنجا هستند، دارند می‌آیند!‬ 0
ânj- hast-n-, dâra-d mi-âya-d. ânjâ hastand, dârand mi-âyand. â-j- h-s-a-d- d-r-n- m---y-n-. ------------------------------ ânjâ hastand, dârand mi-âyand.
Vi – Vaš / Vaša / Vaše ‫-ما -م-اط--م-د- – م------‬ ‫شما (مخاطب مرد) – مال شما‬ ‫-م- (-خ-ط- م-د- – م-ل ش-ا- --------------------------- ‫شما (مخاطب مرد) – مال شما‬ 0
s-omâ-(-o--ât-b ----- ---âle -homâ shomâ (mokhâteb mard) - mâle shomâ s-o-â (-o-h-t-b m-r-) - m-l- s-o-â ---------------------------------- shomâ (mokhâteb mard) - mâle shomâ
Kako je bilo Vaše putovanje, gospodine Miler? ‫-ق-ی-مول-،-م--فرتت-- چگو-ه -و--‬ ‫آقای مولر، مسافرتتان چگونه بود؟‬ ‫-ق-ی م-ل-، م-ا-ر-ت-ن چ-و-ه ب-د-‬ --------------------------------- ‫آقای مولر، مسافرتتان چگونه بود؟‬ 0
â--â-e -u---, ---âfe--te--n-chegu-e--ud? âghâye muler, mosâferatetân chegune bud? â-h-y- m-l-r- m-s-f-r-t-t-n c-e-u-e b-d- ---------------------------------------- âghâye muler, mosâferatetân chegune bud?
Gdje je Vaša žena, gospodine Miler? ‫-قا- -و----همس--ان ک-----تن-؟‬ ‫آقای مولر، همسرتان کجا هستند؟‬ ‫-ق-ی م-ل-، ه-س-ت-ن ک-ا ه-ت-د-‬ ------------------------------- ‫آقای مولر، همسرتان کجا هستند؟‬ 0
âghâ-e -ule-,-h-ms--et---k-jâ h--tan-? âghâye muler, hamsaretân kojâ hastand? â-h-y- m-l-r- h-m-a-e-â- k-j- h-s-a-d- -------------------------------------- âghâye muler, hamsaretân kojâ hastand?
Vi – Vaš / Vaša / Vaše ‫شما--مخا-ب مو-ث- – -ا---م-‬ ‫شما (مخاطب مونث) – مال شما‬ ‫-م- (-خ-ط- م-ن-) – م-ل ش-ا- ---------------------------- ‫شما (مخاطب مونث) – مال شما‬ 0
s-om----o-h-teb-m---na---- mâle --omâ shomâ (mokhâteb mo-anas) - mâle shomâ s-o-â (-o-h-t-b m---n-s- - m-l- s-o-â ------------------------------------- shomâ (mokhâteb mo-anas) - mâle shomâ
Kako je bilo Vaše putovanje, gospođo Schmidt? ‫-ا-م-ا---ت،--فر-ا- -طور---د-‬ ‫خانم اشمیت، سفرتان چطور بود؟‬ ‫-ا-م ا-م-ت- س-ر-ا- چ-و- ب-د-‬ ------------------------------ ‫خانم اشمیت، سفرتان چطور بود؟‬ 0
khâ-om---hm-t---osâf-r-tet-- c--gu-e b--? khânome shmit, mosâferatetân chegune bud? k-â-o-e s-m-t- m-s-f-r-t-t-n c-e-u-e b-d- ----------------------------------------- khânome shmit, mosâferatetân chegune bud?
Gdje je Vaš muž, gospođo Schmidt? ‫خانم اش-ی-- -و--تان ----ه---د-‬ ‫خانم اشمیت، شوهرتان کجا هستند؟‬ ‫-ا-م ا-م-ت- ش-ه-ت-ن ک-ا ه-ت-د-‬ -------------------------------- ‫خانم اشمیت، شوهرتان کجا هستند؟‬ 0
k-â---- sh-it, sho--h-re-â- --jâ-ha--a--? khânome shmit, show-haretân kojâ hastand? k-â-o-e s-m-t- s-o---a-e-â- k-j- h-s-a-d- ----------------------------------------- khânome shmit, show-haretân kojâ hastand?

Genetska mutacija omogućava govor

Od svih živih bića na svijetu jedino čovjek može govoriti. Po tome se razlikuje od životinja i biljaka. Naravno da i životinje i biljke međusobno komuniciraju. Međutim, oni ne govore složeni jezik u slogovima. Zašto onda čovjek može govoriti? Za govor su potrebna određena organska obilježja. Ta tjelesna obilježja ima samo čovjek. Međutim, to ne znači nužno da ih je on razvio. U povijesti evolucije se ništa ne dešava bez razloga. Čovjek je jednom samo počeo govoriti. Ne zna se kad se to točno desilo. Međutim, nešto se moralo dogoditi što je čovjeku dalo sposobnost govora. Istraživači smatraju da je za to zaslužna genetska mutacija. Antropolozi su usporedili nasljedne osobine različitih živih bića. Poznato je da jedan određeni gen utječe na jezik. Ljudi kod kojih je on oštećen imaju probleme s jezikom. Ne mogu se dobro izraziti te slabije razumiju riječi. Taj gen se ispitivao kod ljudi, majmuna i miševa. Kod ljudi i čimpanza je jako sličan. Mogu se primijetiti samo dvije male razlike. Te razlike su uočljive u mozgu. Zajedno s ostalim genima one utječu na određene moždane aktivnosti. Na taj način čovjek može govoriti, dok majmun ne može. Međutim, zagonetka ljudskog jezika time još nije riješena. Budući da genetska mutacija nije dovoljna da bi se moglo govoriti. Istraživači su miševima usadili genetsku varijantu. To im nije dalo sposobnost govora... No njihovo cičenje je imalo drugačiji zvuk!