Zbirka izraza

hr Prošlo vrijeme načinskih glagola 2   »   hu Módbeli segédigék múlt ideje 2

88 [osamdeset i osam]

Prošlo vrijeme načinskih glagola 2

Prošlo vrijeme načinskih glagola 2

88 [nyolcvannyolc]

Módbeli segédigék múlt ideje 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski mađarski igra Više
Moj se sin nije htio igrati s lutkom. A--i-- -e--aka-t a babá--l ját-zani. A f--- n-- a---- a b------ j-------- A f-a- n-m a-a-t a b-b-v-l j-t-z-n-. ------------------------------------ A fiam nem akart a babával játszani. 0
Moja kćerka nije htjela igrati nogomet. A-lán-om n-m -ka---fut-allo---. A l----- n-- a---- f----------- A l-n-o- n-m a-a-t f-t-a-l-z-i- ------------------------------- A lányom nem akart futballozni. 0
Moja supruga nije htjela sa mnom igrati šah. A f-le-ég-- ne- --art -e--- s--koz-i. A f-------- n-- a---- v---- s-------- A f-l-s-g-m n-m a-a-t v-l-m s-k-o-n-. ------------------------------------- A feleségem nem akart velem sakkozni. 0
Moja se djeca nisu htjela šetati. A g----k--m-nem -kart-- ---á-ni. A g-------- n-- a------ s------- A g-e-e-e-m n-m a-a-t-k s-t-l-i- -------------------------------- A gyerekeim nem akartak sétálni. 0
Oni nisu htjeli pospremiti sobu. Ne---kar--k-- -z-bá- r-n-ber---i. N-- a------ a s----- r----------- N-m a-a-t-k a s-o-á- r-n-b-r-k-i- --------------------------------- Nem akarták a szobát rendberakni. 0
Oni nisu htjeli ići u krevet. Ne- a-a-t-- -g--a-m---i. N-- a------ á---- m----- N-m a-a-t-k á-y-a m-n-i- ------------------------ Nem akartak ágyba menni. 0
Nije smio jesti sladoled. N-k- --- --lt -z--a- --gy--l-o------. N--- n-- v--- s----- f--------- e---- N-k- n-m v-l- s-a-a- f-g-l-l-o- e-n-. ------------------------------------- Neki nem volt szabad fagylaltot enni. 0
Nije smio jesti čokoladu. Nek- -em------sz-----c--k--ádé- ---i. N--- n-- v--- s----- c--------- e---- N-k- n-m v-l- s-a-a- c-o-o-á-é- e-n-. ------------------------------------- Neki nem volt szabad csokoládét enni. 0
Nije smio jesti bombone. Nek---e- v--- s-abad-c----k-------n-. N--- n-- v--- s----- c--------- e---- N-k- n-m v-l- s-a-a- c-k-r-á-a- e-n-. ------------------------------------- Neki nem volt szabad cukorkákat enni. 0
Smio / smjela sam nešto zaželjeti. Kí-á-hattam -a-a-n----ala--t. K---------- m------- v------- K-v-n-a-t-m m-g-m-a- v-l-m-t- ----------------------------- Kívánhattam magamnak valamit. 0
Smjela sam si kupiti haljinu. V-he-t-m-ma-a-na--e-- r----. V------- m------- e-- r----- V-h-t-e- m-g-m-a- e-y r-h-t- ---------------------------- Vehettem magamnak egy ruhát. 0
Smio / smjela sam uzeti jednu pralinu. E----e-te- --y-pr-linét. E--------- e-- p-------- E-v-h-t-e- e-y p-a-i-é-. ------------------------ Elvehettem egy pralinét. 0
Jesi li smio / smjela pušiti u zrakoplovu? D-h---oz-attá- - r--ül-be-? D------------- a r--------- D-h-n-o-h-t-á- a r-p-l-b-n- --------------------------- Dohányozhattál a repülőben? 0
Jesi li smio / smjela piti pivo u bolnici? Ih---á--s--------r-á--a-? I------ s--- a k--------- I-a-t-l s-r- a k-r-á-b-n- ------------------------- Ihattál sört a kórházban? 0
Jesi li smio / smjela povesti psa u hotel? Ma-add-l v-hett-- --ku-yát - -----o--b-? M------- v------- a k----- a s---------- M-g-d-a- v-h-t-e- a k-t-á- a s-á-l-d-b-? ---------------------------------------- Magaddal vihetted a kutyát a szállodába? 0
Djeca su za vrijeme praznika smjela dugo ostati vani. A-va--c-ó---at--a g-erek----k -o--ig v--t sz-b-- ki-- mar---i. A v------ a---- a g---------- s----- v--- s----- k--- m------- A v-k-c-ó a-a-t a g-e-e-e-n-k s-k-i- v-l- s-a-a- k-n- m-r-d-i- -------------------------------------------------------------- A vakáció alatt a gyerekeknek sokáig volt szabad kint maradni. 0
Smjela su se dugo igrati u dvorištu. Sok-i------z-at-a--a--u-v---n. S----- j---------- a- u------- S-k-i- j-t-z-a-t-k a- u-v-r-n- ------------------------------ Sokáig játszhattak az udvaron. 0
Smjela su dugo ostati budna. So-----f--n----d--t-a-. S----- f--------------- S-k-i- f-n-m-r-d-a-t-k- ----------------------- Sokáig fennmaradhattak. 0

Savjeti protiv zaboravljanja

Učenje nije uvijek jednostavno. Također i kad je zabavno može biti naporno. No veselimo se ukoliko smo nešto naučili. Ponosni smo na sebe i svoj napredak. Nažalost, to što smo naučili možemo opet zaboraviti. To je često problem posebno kod jezika. Većina nas u školi uči jedan ili više jezika. Nakon školovanja to znanje se izgubi. Jedva da više govorimo taj jezik. U svakodnevici prevladava naš materinji jezik. Mnogo stranih jezika se koristi samo za vrijeme odmora. Znanje se izgubi ako se redovito ne obnavlja. Našem mozgu potrebna je vježba. Moglo bi se reći da funkcionira poput mišića. Taj mišić se mora vježbati kako ne bi oslabio. No postoje načini da se spriječi zaboravljanje. Najvažnije je naučeno uvijek nanovo primjenjivati. Pritom pomažu dosljedni rituali. Moguće je napraviti mali program za razne dane u tjednu. U ponedjeljak se, na primjer, čita knjiga na stranom jeziku. U srijedu se sluša inozemni radio program. U petak se piše dnevnik na stranom jeziku. Na taj način se izmjenjuje čitanje, slušanje i pisanje. Time se znanje aktivira na različite načine. Sve te vježbe ne moraju trajati dugo, dovoljno je svega pola sata. No važno je da se redovito vježba! Istraživanja pokazuju da ono što je jednom naučeno ostaje u mozgu desetljećima. Dakle, mora se samo izvaditi iz ladice...