М--- деца не-хт-доше-и-- у шет-у.
М--- д--- н- х------ и-- у ш-----
М-ј- д-ц- н- х-е-о-е и-и у ш-т-у-
---------------------------------
Моја деца не хтедоше ићи у шетњу. 0 M----deca--- ht--oše---́i - še-n--.M--- d--- n- h------ i--- u š------M-j- d-c- n- h-e-o-e i-́- u š-t-j-.-----------------------------------Moja deca ne htedoše ići u šetnju.
Они -----ед-ш--ићи-- к-е--т.
О-- н- х------ и-- у к------
О-и н- х-е-о-е и-и у к-е-е-.
----------------------------
Они не хтедоше ићи у кревет. 0 On- n----e---e i--i ---rev--.O-- n- h------ i--- u k------O-i n- h-e-o-e i-́- u k-e-e-.-----------------------------Oni ne htedoše ići u krevet.
С-ед---и------ши---у -в-о--?
С---- л- т- п----- у а------
С-е-е л- т- п-ш-т- у а-и-н-?
----------------------------
Смеде ли ти пушити у авиону? 0 Sm-de li-t-----it--u---io-u?S---- l- t- p----- u a------S-e-e l- t- p-š-t- u a-i-n-?----------------------------Smede li ti pušiti u avionu?
С-е-е--и -и п-----ив- ----л--ц-?
С---- л- т- п--- п--- у б-------
С-е-е л- т- п-т- п-в- у б-л-и-и-
--------------------------------
Смеде ли ти пити пиво у болници? 0 Sm-de--- ti pi-- -i-o u-bol-ici?S---- l- t- p--- p--- u b-------S-e-e l- t- p-t- p-v- u b-l-i-i---------------------------------Smede li ti piti pivo u bolnici?
С-еде -- -и-----с-- -с--у-х---л?
С---- л- т- п------ п-- у х-----
С-е-е л- т- п-в-с-и п-а у х-т-л-
--------------------------------
Смеде ли ти повести пса у хотел? 0 Sm-de ---ti p-v-st------u-h-tel?S---- l- t- p------ p-- u h-----S-e-e l- t- p-v-s-i p-a u h-t-l---------------------------------Smede li ti povesti psa u hotel?
На каникулах детям можно было долго оставаться на улице.
Smjela su se dugo igrati u dvorištu.
Они с--доше ---о -- -г---и-у---ор-шт-.
О-- с------ д--- с- и----- у д--------
О-и с-е-о-е д-г- с- и-р-т- у д-о-и-т-.
--------------------------------------
Они смедоше дуго се играти у дворишту. 0 O---sm-d-š--du-o-se i-r--- - d-------.O-- s------ d--- s- i----- u d--------O-i s-e-o-e d-g- s- i-r-t- u d-o-i-t-.--------------------------------------Oni smedoše dugo se igrati u dvorištu.
Učenje nije uvijek jednostavno.
Također i kad je zabavno može biti naporno.
No veselimo se ukoliko smo nešto naučili.
Ponosni smo na sebe i svoj napredak.
Nažalost, to što smo naučili možemo opet zaboraviti.
To je često problem posebno kod jezika.
Većina nas u školi uči jedan ili više jezika.
Nakon školovanja to znanje se izgubi.
Jedva da više govorimo taj jezik.
U svakodnevici prevladava naš materinji jezik.
Mnogo stranih jezika se koristi samo za vrijeme odmora.
Znanje se izgubi ako se redovito ne obnavlja.
Našem mozgu potrebna je vježba.
Moglo bi se reći da funkcionira poput mišića.
Taj mišić se mora vježbati kako ne bi oslabio.
No postoje načini da se spriječi zaboravljanje.
Najvažnije je naučeno uvijek nanovo primjenjivati.
Pritom pomažu dosljedni rituali.
Moguće je napraviti mali program za razne dane u tjednu.
U ponedjeljak se, na primjer, čita knjiga na stranom jeziku.
U srijedu se sluša inozemni radio program.
U petak se piše dnevnik na stranom jeziku.
Na taj način se izmjenjuje čitanje, slušanje i pisanje.
Time se znanje aktivira na različite načine.
Sve te vježbe ne moraju trajati dugo, dovoljno je svega pola sata.
No važno je da se redovito vježba!
Istraživanja pokazuju da ono što je jednom naučeno ostaje u mozgu desetljećima.
Dakle, mora se samo izvaditi iz ladice...