Frazlibro

eo Subfrazoj kun ĉu   »   hr Zavisne rečenice sa li

93 [naŭdek tri]

Subfrazoj kun ĉu

Subfrazoj kun ĉu

93 [devedeset i tri]

Zavisne rečenice sa li

Elektu kiel vi volas vidi la tradukon:   
esperanto kroata Ludu Pli
Mi ne scias ĉu li amas min. N----a- -- -i-on me-----li. N- z--- d- l- o- m--- v---- N- z-a- d- l- o- m-n- v-l-. --------------------------- Ne znam da li on mene voli. 0
Mi ne scias ĉu li revenos. Ne-z--- -- li ć--s--on v-a-i-i. N- z--- d- l- ć- s- o- v------- N- z-a- d- l- ć- s- o- v-a-i-i- ------------------------------- Ne znam da li će se on vratiti. 0
Mi ne scias ĉu li vokos min. N- z-am--- -- -e-m--na---ti. N- z--- d- l- ć- m- n------- N- z-a- d- l- ć- m- n-z-a-i- ---------------------------- Ne znam da li će me nazvati. 0
Ĉu li eble amas min? Da li -- m-n---p-k---l-? D- l- o- m--- i--- v---- D- l- o- m-n- i-a- v-l-? ------------------------ Da li on mene ipak voli? 0
Ĉu li eble revenos? Da------ s------p---vra---i? D- l- ć- s- o- i--- v------- D- l- ć- s- o- i-a- v-a-i-i- ---------------------------- Da li će se on ipak vratiti? 0
Ĉu li eble vokos min? D------e-me-on-i------z--t-? D- l- ć- m- o- i--- n------- D- l- ć- m- o- i-a- n-z-a-i- ---------------------------- Da li će me on ipak nazvati? 0
Mi demandas min ĉu li pensas pri mi. P--am----d--l--on--i-l- -a men-. P---- s- d- l- o- m---- n- m---- P-t-m s- d- l- o- m-s-i n- m-n-. -------------------------------- Pitam se da li on misli na mene. 0
Mi demandas min ĉu li havas iun alian. Pit---s--da-li--n im- -ru-u. P---- s- d- l- o- i-- d----- P-t-m s- d- l- o- i-a d-u-u- ---------------------------- Pitam se da li on ima drugu. 0
Mi demandas min ĉu li mensogas. Pi-----e--- l- -- la-e. P---- s- d- l- o- l---- P-t-m s- d- l- o- l-ž-. ----------------------- Pitam se da li on laže. 0
Ĉu li eble pensas pri mi? Mi-l- li o- -pa---a-m-ne? M---- l- o- i--- n- m---- M-s-i l- o- i-a- n- m-n-? ------------------------- Misli li on ipak na mene? 0
Ĉu li eble havas iun alian? Im- li on-i-ak--eku drugu? I-- l- o- i--- n--- d----- I-a l- o- i-a- n-k- d-u-u- -------------------------- Ima li on ipak neku drugu? 0
Ĉu li eble diras la veron? G-v--- -i on i-a- -st--u? G----- l- o- i--- i------ G-v-r- l- o- i-a- i-t-n-? ------------------------- Govori li on ipak istinu? 0
Mi dubas ĉu li vere ŝatas min. N-s-m-si----- --l---i-o----ne -a---a. N---- s------ v--- l- o- m--- z------ N-s-m s-g-r-a v-l- l- o- m-n- z-i-t-. ------------------------------------- Nisam sigurna voli li on mene zaista. 0
Mi dubas ĉu li skribos al mi. N--am s--ur-a --ć- -i-mi ---p---t-. N---- s------ h--- l- m- o- p------ N-s-m s-g-r-a h-ć- l- m- o- p-s-t-. ----------------------------------- Nisam sigurna hoće li mi on pisati. 0
Mi dubas ĉu li edziĝos je mi. Nis---sig---a -o će -i-me-on ožen-t-. N---- s------ h- ć- l- m- o- o------- N-s-m s-g-r-a h- ć- l- m- o- o-e-i-i- ------------------------------------- Nisam sigurna ho će li me on oženiti. 0
Ĉu li eble vere ŝatas min? D-----o--m--e ------- vo--? D- l- o- m--- s------ v---- D- l- o- m-n- s-v-r-o v-l-? --------------------------- Da li on mene stvarno voli? 0
Ĉu li eble skribos al mi? Da -i će--i---a- -i-at-? D- l- ć- m- i--- p------ D- l- ć- m- i-a- p-s-t-? ------------------------ Da li će mi ipak pisati? 0
Ĉu li eble edziĝos je mi? D--l-----m----a--o-e-i-i? D- l- ć- m- i--- o------- D- l- ć- m- i-a- o-e-i-i- ------------------------- Da li će me ipak oženiti? 0

Kiel la cerbo lernas la gramatikon?

Ni eklernas nian gepatran lingvon estante beboj. Tio okazas tute aŭtomate. Ni tion ne rimarkas. Sed nia cerbo lernante devas plenumi multon. Kiam ni lernas ekzemple gramatikon, ĝi havas multe da laboro. Ĝi ĉiutage aŭdas novajn aferojn. Ĝi konstante ricevas novajn impulsojn. Sed la cerbo ne kapablas trakti ĉiun impulson unuope. Ĝi devas ŝpareme agi. Ĝi tial orientiĝas laŭ la regulaĵoj. La cerbo memorigas tion, kion ĝi ofte aŭdas. Ĝi registras la aperoftecon de difinita afero. El tiuj ekzemploj ĝi poste faras gramatikan regulon. La infanoj scias ĉu frazo ĝustas aŭ malĝustas. Sed ili ne scias la kialon de tio. La cerbo konas la regulojn ne lerninte ilin. La plenkreskuloj malsame lernas la lingvojn. Ili jam konas la strukturojn de sia gepatra lingvo. Tiuj ĉi konsistigas la bazon por la novaj gramatikaj reguloj. Sed la plenkreskuloj bezonas kursojn por lerni. Lernante la gramatikon, la cerbo havas fiksitan sistemon. Tio vidiĝas ekzemple kun la substantivoj kaj la verboj. Ili konserviĝas en malsamaj regionoj de la cerbo. Malsamaj regionoj estas aktivaj dum sia traktiĝo. La simplaj reguloj kaj la kompleksaj reguloj ankaŭ malsame lerniĝas. Kaze de kompleksaj reguloj, pluraj regionoj de la cerbo samtempe laboras. Oni ankoraŭ ne esploris kiel precize la cerbo la gramatikon lernas. Sed oni scias ke ĝi teorie ĉiun gramatikon povas lerni…