Frazlibro

eo Posesivaj pronomoj 1   »   hr Posvojne zamjenice

66 [sesdek ses]

Posesivaj pronomoj 1

Posesivaj pronomoj 1

66 [šezdeset i šest]

Posvojne zamjenice

Elektu kiel vi volas vidi la tradukon:   
esperanto kroata Ludu Pli
mi - mia j- – m---- m----- --je ja – moj / moja / moje j- – m-j / m-j- / m-j- ---------------------- ja – moj / moja / moje 0
Mi ne trovas mian ŝlosilon. Ne-m--- n-ć- m-j--l--č. Ne mogu naći moj ključ. N- m-g- n-ć- m-j k-j-č- ----------------------- Ne mogu naći moj ključ. 0
Mi ne trovas mian bileton. Ne-mog---ać- moj--pu-nu k-r--. Ne mogu naći moju putnu kartu. N- m-g- n-ć- m-j- p-t-u k-r-u- ------------------------------ Ne mogu naći moju putnu kartu. 0
vi (ci) – via (cia) t--–-tvo--- tvoj- / -v-je ti – tvoj / tvoja / tvoje t- – t-o- / t-o-a / t-o-e ------------------------- ti – tvoj / tvoja / tvoje 0
Ĉu vi trovis vian ŝlosilon? Jes---- n-šao-t--j -lju-? Jesi li našao tvoj ključ? J-s- l- n-š-o t-o- k-j-č- ------------------------- Jesi li našao tvoj ključ? 0
Ĉu ci trovis cian bileton? Jesi--- ---ao-t--j- -utn- -a-tu? Jesi li našao tvoju putnu kartu? J-s- l- n-š-o t-o-u p-t-u k-r-u- -------------------------------- Jesi li našao tvoju putnu kartu? 0
li - lia on-- nje-o----nj-gova-/-n-eg-vo on – njegov / njegova / njegovo o- – n-e-o- / n-e-o-a / n-e-o-o ------------------------------- on – njegov / njegova / njegovo 0
Ĉu vi scias kie lia ŝlosilo estas? Z-a- -i -dje--e---egov-k-juč? Znaš li gdje je njegov ključ? Z-a- l- g-j- j- n-e-o- k-j-č- ----------------------------- Znaš li gdje je njegov ključ? 0
Ĉu vi scias kie lia bileto estas? Zn-š--- --j--j- n--g--- -utna -a-ta? Znaš li gdje je njegova putna karta? Z-a- l- g-j- j- n-e-o-a p-t-a k-r-a- ------------------------------------ Znaš li gdje je njegova putna karta? 0
ŝi - ŝia ona-– nj---- nj-n- /-n---o ona – njen / njena / njeno o-a – n-e- / n-e-a / n-e-o -------------------------- ona – njen / njena / njeno 0
Ŝia mono malaperis. Njen -ov-c ---n-s-ao. Njen novac je nestao. N-e- n-v-c j- n-s-a-. --------------------- Njen novac je nestao. 0
Kaj ankaŭ ŝia kreditkarto malaperis. Njena -r-----------i-a--- --k-đ-r nest-l-. Njena kreditna kartica je također nestala. N-e-a k-e-i-n- k-r-i-a j- t-k-đ-r n-s-a-a- ------------------------------------------ Njena kreditna kartica je također nestala. 0
ni - nia m------- / ---- ----še mi – naš / naša / naše m- – n-š / n-š- / n-š- ---------------------- mi – naš / naša / naše 0
Nia avĉjo malsanas. Na--d--d -e--ol--t--. Naš djed je bolestan. N-š d-e- j- b-l-s-a-. --------------------- Naš djed je bolestan. 0
Nia avinjo sanas. N--- -aka je z-r-va. Naša baka je zdrava. N-š- b-k- j- z-r-v-. -------------------- Naša baka je zdrava. 0
vi - via v------š /-v----/-v-še vi – vaš / vaša / vaše v- – v-š / v-š- / v-š- ---------------------- vi – vaš / vaša / vaše 0
Infanoj, kie estas via paĉjo? D--co,--dje--e-v-----ta? Djeco, gdje je vaš tata? D-e-o- g-j- j- v-š t-t-? ------------------------ Djeco, gdje je vaš tata? 0
Infanoj, kie estas via panjo? Djec-,----- -e--a-a-mam-? Djeco, gdje je vaša mama? D-e-o- g-j- j- v-š- m-m-? ------------------------- Djeco, gdje je vaša mama? 0

Kreema lingvo

La kreemo estas hodiaŭ grava kvalito. Ĉiu volas esti kreema. Ĉar la kreemulojn oni konsideras inteligentaj. Ankaŭ nia lingvo estu kreema. Antaŭe, oni provis kiel eble plej korekte paroli. Oni hodiaŭ kapablu kiel eble plej kreeme paroli. Ekzemploj de tio estas la reklamo kaj la novaj amaskomunikiloj. Ili montras kiel oni povas ludi per la lingvo. De ĉirkaŭ 50 jaroj pli kaj pli graviĝas la kreemo. Eĉ la sciencan esploron okupas la fenomeno. La psiĥologoj, pedagogoj kaj filozofoj pristudas la kreemajn procezojn. La kreemo tiurilate difiniĝas kiel la kapablo krei ion novan. Kreema parolanto do produktas novajn parolajn formojn. Povas temi pri vortoj aŭ ankaŭ pri gramatikaj strukturoj. Kreema lingvo ebligas la lingvistojn kompreni kiel lingvo modifiĝas. Sed ne ĉiuj homoj komprenas novajn lingverojn. Oni bezonas scion por kompreni kreeman lingvon. Oni devas scii kiel lingvo funkcias. Kaj oni devas koni la mondon, en kiu vivas la parolantoj. Nur tiel oni povas kompreni tion, kion ili volas diri. Ekzemplo de tio estas la junulara lingvo. La infanoj kaj la junuloj senĉese inventas novajn terminojn. La plenkreskuloj ofte ne komprenas tiujn vortojn. Nuntempe ekzistas eĉ vortaroj klarigantaj la junularan lingvon. Sed tiuj plejofte malaktualas ekde la sekva generacio! Kreema lingvo tamen lerneblas. Trejnistoj proponas diversajn kursojn tiucele. La plej grava regulo ĉiam estas la jena : aktivigu vian enan voĉon!