Zbirka izraza

hr Negacija 2   »   sr Негација 2

65 [šezdeset i pet]

Negacija 2

Negacija 2

65 [шездесет и пет]

65 [šezdeset i pet]

Негација 2

[Negacija 2]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski srpski igra Više
Je li prsten skup? Д- ли-је-п--те- с---? Да ли је прстен скуп? Д- л- ј- п-с-е- с-у-? --------------------- Да ли је прстен скуп? 0
D--li je p-s--- -kup? Da li je prsten skup? D- l- j- p-s-e- s-u-? --------------------- Da li je prsten skup?
Ne, košta samo stotinu eura. Н-,----ко--а -а-о с-о-ину-е---. Не, он кошта само стотину евра. Н-, о- к-ш-а с-м- с-о-и-у е-р-. ------------------------------- Не, он кошта само стотину евра. 0
N-,-o- ---ta --mo----t-n- e-r-. Ne, on košta samo stotinu evra. N-, o- k-š-a s-m- s-o-i-u e-r-. ------------------------------- Ne, on košta samo stotinu evra.
Ali ja imam samo pedeset. А----- им-м са---пе-е---. Али ја имам само педесет. А-и ј- и-а- с-м- п-д-с-т- ------------------------- Али ја имам само педесет. 0
Al---- i-a- s-mo--ed-set. Ali ja imam samo pedeset. A-i j- i-a- s-m- p-d-s-t- ------------------------- Ali ja imam samo pedeset.
Jesi li već gotov / gotova? Ј--и л---е- г---- /---т---? Јеси ли већ готов / готовa? Ј-с- л- в-ћ г-т-в / г-т-в-? --------------------------- Јеси ли већ готов / готовa? 0
J--i-l--v-c---o-o- /--o---a? Jesi li vec- gotov / gotova? J-s- l- v-c- g-t-v / g-t-v-? ---------------------------- Jesi li već gotov / gotova?
Ne, još ne. Н-,---ш н-. Не, још не. Н-, ј-ш н-. ----------- Не, још не. 0
Ne, j---ne. Ne, još ne. N-, j-š n-. ----------- Ne, još ne.
Ali sam uskoro gotov / gotova. Ал- -ам--ск-ро ---о- /-го--в-. Али сам ускоро готов / готова. А-и с-м у-к-р- г-т-в / г-т-в-. ------------------------------ Али сам ускоро готов / готова. 0
Al- sa--us-or- g-t-v-------v-. Ali sam uskoro gotov / gotova. A-i s-m u-k-r- g-t-v / g-t-v-. ------------------------------ Ali sam uskoro gotov / gotova.
Želiš li još juhe? Жел-------ош су--? Желиш ли још супе? Ж-л-ш л- ј-ш с-п-? ------------------ Желиш ли још супе? 0
Že------ jo--sup-? Želiš li još supe? Ž-l-š l- j-š s-p-? ------------------ Želiš li još supe?
Ne, ne želim više. Не--не-----м-в-ш-. Не, не желим више. Н-, н- ж-л-м в-ш-. ------------------ Не, не желим више. 0
N-, ne---lim-v-še. Ne, ne želim više. N-, n- ž-l-m v-š-. ------------------ Ne, ne želim više.
Ali još jedan sladoled. Ал----ш -еда- с-а--ле-. Али још један сладолед. А-и ј-ш ј-д-н с-а-о-е-. ----------------------- Али још један сладолед. 0
Ali --- j-d-- s--d----. Ali još jedan sladoled. A-i j-š j-d-n s-a-o-e-. ----------------------- Ali još jedan sladoled.
Stanuješ li već dugo ovdje? С-ан-ј-- -и-в----уго--в--? Станујеш ли већ дуго овде? С-а-у-е- л- в-ћ д-г- о-д-? -------------------------- Станујеш ли већ дуго овде? 0
S-a--je--l---eć --go -v-e? Stanuješ li vec- dugo ovde? S-a-u-e- l- v-c- d-g- o-d-? --------------------------- Stanuješ li već dugo ovde?
Ne, tek mjesec dana. Н-, --------- мес--. Не, тек један месец. Н-, т-к ј-д-н м-с-ц- -------------------- Не, тек један месец. 0
Ne----k-j--an -esec. Ne, tek jedan mesec. N-, t-k j-d-n m-s-c- -------------------- Ne, tek jedan mesec.
Ali već poznajem puno ljudi. А---в-- --з--ј-- мно-о љ-ди. Али већ познајем много људи. А-и в-ћ п-з-а-е- м-о-о љ-д-. ---------------------------- Али већ познајем много људи. 0
Al- v--́ --z----- --o---l--d-. Ali vec- poznajem mnogo ljudi. A-i v-c- p-z-a-e- m-o-o l-u-i- ------------------------------ Ali već poznajem mnogo ljudi.
Putuješ li sutra kući? Пут--еш ли---тра--у--? Путујеш ли сутра кући? П-т-ј-ш л- с-т-а к-ћ-? ---------------------- Путујеш ли сутра кући? 0
P--u----li--u--- k-c--? Putuješ li sutra kuc-i? P-t-j-š l- s-t-a k-c-i- ----------------------- Putuješ li sutra kući?
Ne, tek za vikend. Не- -е- за--и---д. Не, тек за викенд. Н-, т-к з- в-к-н-. ------------------ Не, тек за викенд. 0
Ne,--e- -a v--e--. Ne, tek za vikend. N-, t-k z- v-k-n-. ------------------ Ne, tek za vikend.
Ali se vraćam već u nedjelju. А-- -- --а-ам--е--у-не----. Али се враћам већ у недељу. А-и с- в-а-а- в-ћ у н-д-љ-. --------------------------- Али се враћам већ у недељу. 0
Al---- -r--́am već - --del--. Ali se vrac-am vec- u nedelju. A-i s- v-a-́-m v-c- u n-d-l-u- ------------------------------ Ali se vraćam već u nedelju.
Je li tvoja kćerka već odrasla? Да-л-----т---а ћер-а---ћ -дра-л-? Да ли је твоја ћерка већ одрасла? Д- л- ј- т-о-а ћ-р-а в-ћ о-р-с-а- --------------------------------- Да ли је твоја ћерка већ одрасла? 0
D- li----tv--a c-er-- ---- od-as--? Da li je tvoja c-erka vec- odrasla? D- l- j- t-o-a c-e-k- v-c- o-r-s-a- ----------------------------------- Da li je tvoja ćerka već odrasla?
Ne, ona ima tek sedamnaest godina. Не- --а--ма --- ---------- г-ди--. Не, она има тек седамнаест година. Н-, о-а и-а т-к с-д-м-а-с- г-д-н-. ---------------------------------- Не, она има тек седамнаест година. 0
N-,-ona--m- -ek se-amna-s---odi--. Ne, ona ima tek sedamnaest godina. N-, o-a i-a t-k s-d-m-a-s- g-d-n-. ---------------------------------- Ne, ona ima tek sedamnaest godina.
Ali ona već ima dečka. Али-о-а в-- има------. Али она већ има момка. А-и о-а в-ћ и-а м-м-а- ---------------------- Али она већ има момка. 0
Ali---- v-ć-ima -o-ka. Ali ona vec- ima momka. A-i o-a v-c- i-a m-m-a- ----------------------- Ali ona već ima momka.

Što nam riječi govore

U svijetu postoje milijuni knjiga. Ne zna se koliko ih je do danas napisano. U tim knjigama je pohranjeno jako puno znanja. Kad bismo mogli sve pročitati, znali bismo mnogo o životu. Budući da nam knjige pokazuju kako se mijenja naš svijet. Svako doba ima svoje knjige. Iz njih se može saznati što je ljudima važno. Nitko, nažalost, ne može pročitati sve knjige. Međutim, moderna tehnologija nam može pomoći analizirati knjige. Knjige se pomoću digitalizacije mogu pohraniti kao i podaci. Nakon toga sadržaj se može analizirati. Na taj način lingvisti vide kako se naš jezik mijenjao. Međutim, još je zanimljivije brojati učestalost riječi. Tako se može identificirati značenje određenih stvari. Znanstvenici su istražili preko 5 milijuna knjiga. To su knjige napisane u posljednjih pet stoljeća. Ukupno je analizirano oko 500 milijarda riječi. Učestalost riječi pokazuje kako su ljudi živjeli prije i danas. Jezik reflektira ideje i trendove. Riječ muškarci je, na primjer, izgubila na značenju. Danas se koristi rjeđe nego prije. S druge strane, učestalost riječi žene se znatno povećala. Po riječima također možemo vidjeti što rado jedemo. Riječ sladoled je u 50-ima bila jako važna. Nakon toga su postale popularne riječi pizza i pasta . U zadnjih nekoliko godina prevladava riječ sushi . Postoji dobra vijest za sve prijatelje jezika... Naš jezik je svake godine bogatiji za sve više riječi!