Ordliste

nn Adverbs   »   sr Прилози

100 [hundre]

Adverbs

Adverbs

100 [стотина]

100 [stotina]

Прилози

[Prilozi]

Velg hvordan du vil se oversettelsen:   
Nynorsk Serbian Spel Meir
nokon gong - aldri већ --д--м-- --ш ----да в-- ј----- – ј-- н----- в-ћ ј-д-о- – ј-ш н-к-д- ----------------------- већ једном – још никада 0
vec--je-nom-–---- nikada v--- j----- – j-- n----- v-c- j-d-o- – j-š n-k-d- ------------------------ već jednom – još nikada
Har du nokon gong vore i Berlin? Јес----и -ећ-ј---ом б-л--- -е--и-у? Ј---- л- в-- ј----- б--- у Б------- Ј-с-е л- в-ћ ј-д-о- б-л- у Б-р-и-у- ----------------------------------- Јесте ли већ једном били у Берлину? 0
J------- v-ć-jed----bi---u-B-r--n-? J---- l- v--- j----- b--- u B------- J-s-e l- v-c- j-d-o- b-l- u B-r-i-u- ------------------------------------ Jeste li već jednom bili u Berlinu?
Nei, aldri. Н-- -о- ник-да. Н-- ј-- н------ Н-, ј-ш н-к-д-. --------------- Не, још никада. 0
Ne,--oš-ni-ad-. N-- j-- n------ N-, j-š n-k-d-. --------------- Ne, još nikada.
nokon - ingen н--- –--и-о н--- – н--- н-к- – н-к- ----------- неко – нико 0
nek--–----o n--- – n--- n-k- – n-k- ----------- neko – niko
Kjenner du nokon her? По-на-ете -и----е-н---г-? П-------- л- о--- н------ П-з-а-е-е л- о-д- н-к-г-? ------------------------- Познајете ли овде некога? 0
P--n-j-t---i -v-e -e-oga? P-------- l- o--- n------ P-z-a-e-e l- o-d- n-k-g-? ------------------------- Poznajete li ovde nekoga?
Nei, eg kjenner ingen her. Не--ја-не п--на--м ов-е-н--ог-. Н-- ј- н- п------- о--- н------ Н-, ј- н- п-з-а-е- о-д- н-к-г-. ------------------------------- Не, ја не познајем овде никога. 0
Ne, -a--e---z-a--m---d---i--g-. N-- j- n- p------- o--- n------ N-, j- n- p-z-a-e- o-d- n-k-g-. ------------------------------- Ne, ja ne poznajem ovde nikoga.
enno - ikkje lenger ј-ш-- н--в-ше ј-- – н- в--- ј-ш – н- в-ш- ------------- још – не више 0
j-š-– -e-v--e j-- – n- v--- j-š – n- v-š- ------------- još – ne više
Skal du vere her ei stund enno? Остајет- л- --ш-д-г---в--? О------- л- ј-- д--- о---- О-т-ј-т- л- ј-ш д-г- о-д-? -------------------------- Остајете ли још дуго овде? 0
O---j--e--i---š-dugo o--e? O------- l- j-- d--- o---- O-t-j-t- l- j-š d-g- o-d-? -------------------------- Ostajete li još dugo ovde?
Nei, eg skal ikkje vere her lenger. Не---а-н- оста--- -иш---уго----е. Н-- ј- н- о------ в--- д--- о---- Н-, ј- н- о-т-ј-м в-ш- д-г- о-д-. --------------------------------- Не, ја не остајем више дуго овде. 0
Ne- -- -- o---j-m -iš---ug--ov-e. N-- j- n- o------ v--- d--- o---- N-, j- n- o-t-j-m v-š- d-g- o-d-. --------------------------------- Ne, ja ne ostajem više dugo ovde.
litt meir - ikkje meir ј-- -е----– ----а---ше ј-- н---- – н---- в--- ј-ш н-ш-о – н-ш-а в-ш- ---------------------- још нешто – ништа више 0
j-š n--to --n---- -i-e j-- n---- – n---- v--- j-š n-š-o – n-š-a v-š- ---------------------- još nešto – ništa više
Vil du ha litt meir å drikke? Жели-- -и---ш не--о---пи-и? Ж----- л- ј-- н---- п------ Ж-л-т- л- ј-ш н-ш-о п-п-т-? --------------------------- Желите ли још нешто попити? 0
Žel--e--i--o--neš-o--o-iti? Ž----- l- j-- n---- p------ Ž-l-t- l- j-š n-š-o p-p-t-? --------------------------- Želite li još nešto popiti?
Nei takk, eg vil ikkje ha meir. Н-,--а--- -е--м-ни-т- -иш-. Н-- ј- н- ж---- н---- в---- Н-, ј- н- ж-л-м н-ш-а в-ш-. --------------------------- Не, ја не желим ништа више. 0
Ne- j- ne ž-lim-ništ- v-š-. N-- j- n- ž---- n---- v---- N-, j- n- ž-l-m n-š-a v-š-. --------------------------- Ne, ja ne želim ništa više.
allereie - ikkje enno в-ћ---ш---– --- -ишта в-- н---- – ј-- н---- в-ћ н-ш-о – ј-ш н-ш-а --------------------- већ нешто – још ништа 0
ve-- -ešt--–-j-š--išta v--- n---- – j-- n---- v-c- n-š-o – j-š n-š-a ---------------------- već nešto – još ništa
Har du allereie ete? Јес-е-ли-већ-не--- ј--и? Ј---- л- в-- н---- ј---- Ј-с-е л- в-ћ н-ш-о ј-л-? ------------------------ Јесте ли већ нешто јели? 0
J-st- -i -e---nešt----l-? J---- l- v--- n---- j---- J-s-e l- v-c- n-š-o j-l-? ------------------------- Jeste li već nešto jeli?
Nei, eg har ikkje ete enno. Не- -а још--ис-- ----а ј-- -----а. Н-- ј- ј-- н---- н---- ј-- / ј---- Н-, ј- ј-ш н-с-м н-ш-а ј-о / ј-л-. ---------------------------------- Не, ја још нисам ништа јео / јела. 0
N-,------- -isa---iš-a -e- /-je-a. N-- j- j-- n---- n---- j-- / j---- N-, j- j-š n-s-m n-š-a j-o / j-l-. ---------------------------------- Ne, ja još nisam ništa jeo / jela.
fleire - ingen fleire ј-- ---о-–---ко--и-е ј-- н--- – н--- в--- ј-ш н-к- – н-к- в-ш- -------------------- још неко – нико више 0
jo- --k--- --ko----e j-- n--- – n--- v--- j-š n-k- – n-k- v-š- -------------------- još neko – niko više
Er det fleire som vil ha kaffi? Жели ли-ј-- н--о ка--? Ж--- л- ј-- н--- к---- Ж-л- л- ј-ш н-к- к-ф-? ---------------------- Жели ли још неко кафу? 0
Ž-li l- još---k- -af-? Ž--- l- j-- n--- k---- Ž-l- l- j-š n-k- k-f-? ---------------------- Želi li još neko kafu?
Nei, ingen fleire. Не- -и-- ви-е. Н-- н--- в---- Н-, н-к- в-ш-. -------------- Не, нико више. 0
Ne- --k--v-še. N-- n--- v---- N-, n-k- v-š-. -------------- Ne, niko više.

Det arabiske språket

Det arabiske språket er eit av dei viktigaste språka i verda. Meir enn 300 millionar menneske snakkar arabisk. Dei bur i meir enn 20 forskjellige land. Arabisk høyrer til dei afro-asiatiske språka. Det oppsto for fleire tusen år sidan. Fyrst vart det brukt på den arabiske halvøya. Deirfrå har det sidan breidd seg utover. Munnleg arabisk er ganske ulikt standardspråket. Og det finst mange ulike arabiske dialektar. Du kan seie at det blir snakka annleis i kvar region. Brukarar som pratar ulike dialektar, forstår ofte ikkje kvarandre. Difor blir filmar frå arabiske land oftast dubba. Berre på den måten er det mogleg å skjøne dei i heile språkområdet. Klassisk høgarabisk blir knapt tala i dag. Du finn det berre som skrift. Bøker og aviser brukar klassisk standardarabisk. I dag er det ikkje eitt einskilt arabisk fagspråk. Difor kjem faguttrykka oftast frå andre språk. Her dominerer fransk og engelsk over andre. Interessa for arabisk har stige mykje dei siste åra. Fleire og fleire vil lære arabisk. På kvart universitet og på mange skular er det kurstilbod. Mange menneske synest arabisk skrift er spesielt fascinerande. Ho blir skriven frå høgre mot venstre. Uttala og grammatikken i arabisk er ikkje veldig enkel. Det er mange lydar og reglar som ikkje finst på andre språk. Når du studerer, bør du fylgje ei viss rekkjefylgje. Fyrst uttala, så grammatikken, så skrifta...