Zbirka izraza

hr Posvojne zamjenice   »   sr Присвојне заменице 1

66 [šezdeset i šest]

Posvojne zamjenice

Posvojne zamjenice

66 [шездесет и шест]

66 [šezdeset i šest]

Присвојне заменице 1

[Prisvojne zamenice 1]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski srpski igra Više
ja – moj / moja / moje ј- –-мо- - -оја-/ м--е ј- – м-- / м--- / м--- ј- – м-ј / м-ј- / м-ј- ---------------------- ја – мој / моја / моје 0
j- ----- / -----/ m--e j- – m-- / m--- / m--- j- – m-j / m-j- / m-j- ---------------------- ja – moj / moja / moje
Ne mogu naći moj ključ. Ја-не мо-- --ћ- мој-кљ--. Ј- н- м--- н--- м-- к---- Ј- н- м-г- н-ћ- м-ј к-у-. ------------------------- Ја не могу наћи мој кључ. 0
Ja n- mogu--ać- m-j--l-u-. J- n- m--- n---- m-- k----- J- n- m-g- n-c-i m-j k-j-č- --------------------------- Ja ne mogu naći moj ključ.
Ne mogu naći moju putnu kartu. Ја-не --гу --ћ-------во-ну-к--ту. Ј- н- м--- н--- м--- в---- к----- Ј- н- м-г- н-ћ- м-ј- в-з-у к-р-у- --------------------------------- Ја не могу наћи моју возну карту. 0
J--n--m--u-n-ći--o-u--ozn- -a---. J- n- m--- n---- m--- v---- k----- J- n- m-g- n-c-i m-j- v-z-u k-r-u- ---------------------------------- Ja ne mogu naći moju voznu kartu.
ti – tvoj / tvoja / tvoje т--–-тв-ј - ----а / тв-је т- – т--- / т---- / т---- т- – т-о- / т-о-а / т-о-е ------------------------- ти – твој / твоја / твоје 0
ti --t-oj --t--ja /-t--je t- – t--- / t---- / t---- t- – t-o- / t-o-a / t-o-e ------------------------- ti – tvoj / tvoja / tvoje
Jesi li našao tvoj ključ? Ј-с- -и-наш-- т--ј ----? Ј--- л- н---- т--- к---- Ј-с- л- н-ш-о т-о- к-у-? ------------------------ Јеси ли нашао твој кључ? 0
J--i -- -a-ao-tvoj klju-? J--- l- n---- t--- k----- J-s- l- n-š-o t-o- k-j-č- ------------------------- Jesi li našao tvoj ključ?
Jesi li našao tvoju putnu kartu? Ј----л---а--- тв-ј---о--у-к---у? Ј--- л- н---- т---- в---- к----- Ј-с- л- н-ш-о т-о-у в-з-у к-р-у- -------------------------------- Јеси ли нашао твоју возну карту? 0
Je-i-li -a-----v-j- vo--u--a-tu? J--- l- n---- t---- v---- k----- J-s- l- n-š-o t-o-u v-z-u k-r-u- -------------------------------- Jesi li našao tvoju voznu kartu?
on – njegov / njegova / njegovo о- –-њег-в---њ-гов--------во о- – њ---- / њ----- / њ----- о- – њ-г-в / њ-г-в- / њ-г-в- ---------------------------- он – његов / његова / његово 0
on-- n-e--v-- -jego-a-/ njego-o o- – n----- / n------ / n------ o- – n-e-o- / n-e-o-a / n-e-o-o ------------------------------- on – njegov / njegova / njegovo
Znaš li gdje je njegov ključ? Зна- -и---- -е--егов -љ--? З--- л- г-- ј- њ---- к---- З-а- л- г-е ј- њ-г-в к-у-? -------------------------- Знаш ли где је његов кључ? 0
Zna--li --e j----eg-v k--u-? Z--- l- g-- j- n----- k----- Z-a- l- g-e j- n-e-o- k-j-č- ---------------------------- Znaš li gde je njegov ključ?
Znaš li gdje je njegova putna karta? З-а---и --- је---гов- -о-н- к-р-а? З--- л- г-- ј- њ----- в---- к----- З-а- л- г-е ј- њ-г-в- в-з-а к-р-а- ---------------------------------- Знаш ли где је његова возна карта? 0
Z-a- l--g-e--e nj-go-- vo--a--a---? Z--- l- g-- j- n------ v---- k----- Z-a- l- g-e j- n-e-o-a v-z-a k-r-a- ----------------------------------- Znaš li gde je njegova vozna karta?
ona – njen / njena / njeno она-–--ен - њ-на-- њ-но о-- – њ-- / њ--- / њ--- о-а – њ-н / њ-н- / њ-н- ----------------------- она – њен / њена / њено 0
o-a –-njen /---ena-- n---o o-- – n--- / n---- / n---- o-a – n-e- / n-e-a / n-e-o -------------------------- ona – njen / njena / njeno
Njen novac je nestao. Њ-- н---- ----ес---. Њ-- н---- ј- н------ Њ-н н-в-ц ј- н-с-а-. -------------------- Њен новац је нестао. 0
Njen-n-va- je-n-s-a-. N--- n---- j- n------ N-e- n-v-c j- n-s-a-. --------------------- Njen novac je nestao.
Njena kreditna kartica je također nestala. Њ-н--кр-д--н--ка-ти-а----т-к-ђе--е-----. Њ--- к------- к------ ј- т----- н------- Њ-н- к-е-и-н- к-р-и-а ј- т-к-ђ- н-с-а-а- ---------------------------------------- Њена кредитна картица је такође нестала. 0
N---- --editna---r---a----t-k-đ- -e-t---. N---- k------- k------ j- t----- n------- N-e-a k-e-i-n- k-r-i-a j- t-k-đ- n-s-a-a- ----------------------------------------- Njena kreditna kartica je takođe nestala.
mi – naš / naša / naše м- - наш -------/-наше м- – н-- / н--- / н--- м- – н-ш / н-ш- / н-ш- ---------------------- ми – наш / наша / наше 0
m--–---š-/ n-š--/ n-še m- – n-- / n--- / n--- m- – n-š / n-š- / n-š- ---------------------- mi – naš / naša / naše
Naš djed je bolestan. Н-- де-- ј- бо-еста-. Н-- д--- ј- б-------- Н-ш д-д- ј- б-л-с-а-. --------------------- Наш деда је болестан. 0
N-----d- -e b-l---an. N-- d--- j- b-------- N-š d-d- j- b-l-s-a-. --------------------- Naš deda je bolestan.
Naša baka je zdrava. Н-ша-бак---е з--ав-. Н--- б--- ј- з------ Н-ш- б-к- ј- з-р-в-. -------------------- Наша бака је здрава. 0
Na-a -a-a--e---r-va. N--- b--- j- z------ N-š- b-k- j- z-r-v-. -------------------- Naša baka je zdrava.
vi – vaš / vaša / vaše ви-–--аш-- ваш--/ ---е в- – в-- / в--- / в--- в- – в-ш / в-ш- / в-ш- ---------------------- ви – ваш / ваша / ваше 0
v- – -aš ---aš- -----e v- – v-- / v--- / v--- v- – v-š / v-š- / v-š- ---------------------- vi – vaš / vaša / vaše
Djeco, gdje je vaš tata? Д---- --- ---ва- -ата? Д---- г-- ј- в-- т---- Д-ц-, г-е ј- в-ш т-т-? ---------------------- Децо, где је ваш тата? 0
De--- --- j- v---tata? D---- g-- j- v-- t---- D-c-, g-e j- v-š t-t-? ---------------------- Deco, gde je vaš tata?
Djeco, gdje je vaša mama? Де--, --е--е---ша -а-а? Д---- г-- ј- в--- м---- Д-ц-, г-е ј- в-ш- м-м-? ----------------------- Децо, где је ваша мама? 0
D-c-, -d- -e-vaša m---? D---- g-- j- v--- m---- D-c-, g-e j- v-š- m-m-? ----------------------- Deco, gde je vaša mama?

Kreativni jezik

Kreativnost je danas važno obilježje. Svatko želi biti kreativan. Jer se kreativni ljudi smatraju inteligentnima. Naš jezik također mora biti kreativan. Prije se nastojalo govoriti što točnije. Danas se nastoji govoriti što kreativnije. Reklame i novi mediji su primjer toga. Oni pokazuju kako se jezikom može igrati. U zadnjih 50 godina važnost kreativnosti raste sve više. Istraživači se također bave tim fenomenom. Psiholozi, pedagozi i filozofi ispituju kreativne procese. Kreativnost se pritom definira kao sposobnost stvaranja nečeg novog. Kreativni govornik proizvodi nove jezične oblike. To mogu biti riječi ili gramatičke strukture. Prilikom proučavanja kreativnog jezika lingvisti prepoznaju kako se jezik mijenja. Međutim, ne razumiju svi ljudi nove jezične elemente. Da bi se razumio kreativan jezik, potrebno je znanje. Mora se znati kako jezik funkcionira. Čovjek mora poznavati zemlju u kojoj žive govornici. Samo tako može razumjeti što je netko htio reći. Žargon mladih je jedan primjer za to. Djeca i mladi ljudi uvijek nanovo izmišljaju nove pojmove. Odrasli često ne razumiju te riječi. Danas čak postoje i rječnici koji objašnjavaju žargon mladih. No oni obično zastarijevaju nakon jedne generacije! Međutim, kreativni jezik se može naučiti. Učitelji za to nude razne tečajeve. Najvažnije pravilo uvijek glasi: Aktivirajte svoj unutarnji glas!