Dicționar de expresii

ro Trecut 1   »   sr Прошлост 1

81 [optzeci şi unu]

Trecut 1

Trecut 1

81 [осамдесет и један]

81 [osamdeset i jedan]

Прошлост 1

[Prošlost 1]

Alegeți cum doriți să vedeți traducerea:   
Română Sârbă Joaca Mai mult
a scrie п----и п----- п-с-т- ------ писати 0
p--ati p----- p-s-t- ------ pisati
El scria o scrisoare. Он је ---и-ао--ис--. О- ј- н------ п----- О- ј- н-п-с-о п-с-о- -------------------- Он је написао писмо. 0
O-----n--is-- pi-mo. O- j- n------ p----- O- j- n-p-s-o p-s-o- -------------------- On je napisao pismo.
Şi ea scria o vedere. А -на -е-н-пис--а р-з-ле--и-у. А о-- ј- н------- р----------- А о-а ј- н-п-с-л- р-з-л-д-и-у- ------------------------------ А она је написала разгледницу. 0
A on--je-n-p-sa---r-zg-e-ni--. A o-- j- n------- r----------- A o-a j- n-p-s-l- r-z-l-d-i-u- ------------------------------ A ona je napisala razglednicu.
a citi читати ч----- ч-т-т- ------ читати 0
či--ti č----- č-t-t- ------ čitati
El citea o ilustrată. О---е -и-----л-ст-о-а-- ч-с-пи-. О- ј- ч---- и---------- ч------- О- ј- ч-т-о и-у-т-о-а-и ч-с-п-с- -------------------------------- Он је читао илустровани часопис. 0
On je ----o ilustrov--i-ča-opis. O- j- č---- i---------- č------- O- j- č-t-o i-u-t-o-a-i č-s-p-s- -------------------------------- On je čitao ilustrovani časopis.
Şi ea citea o carte. А --а-ј- -ита---књигу. А о-- ј- ч----- к----- А о-а ј- ч-т-л- к-и-у- ---------------------- А она је читала књигу. 0
A-----j---it--- --ji-u. A o-- j- č----- k------ A o-a j- č-t-l- k-j-g-. ----------------------- A ona je čitala knjigu.
a lua у-е-и у---- у-е-и ----- узети 0
u--ti u---- u-e-i ----- uzeti
El a luat o ţigară. О- -е-уз------а-ет-. О- ј- у--- ц-------- О- ј- у-е- ц-г-р-т-. -------------------- Он је узео цигарету. 0
O---e----o--i---e--. O- j- u--- c-------- O- j- u-e- c-g-r-t-. -------------------- On je uzeo cigaretu.
Ea a luat o bucată de ciocolată. О-а ј- ----а к--ад-чо-ола-е. О-- ј- у---- к---- ч-------- О-а ј- у-е-а к-м-д ч-к-л-д-. ---------------------------- Она је узела комад чоколаде. 0
On- -e u---a komad -oko----. O-- j- u---- k---- č-------- O-a j- u-e-a k-m-d č-k-l-d-. ---------------------------- Ona je uzela komad čokolade.
El era infidel, dar ea era fidelă. О- ---био н--еран- а------она -и-а---р--. О- ј- б-- н------- а-- ј- о-- б--- в----- О- ј- б-о н-в-р-н- а-и ј- о-а б-л- в-р-а- ----------------------------------------- Он је био неверан, али је она била верна. 0
O--j- bio n-ve-an- ali-je---a --la------. O- j- b-- n------- a-- j- o-- b--- v----- O- j- b-o n-v-r-n- a-i j- o-a b-l- v-r-a- ----------------------------------------- On je bio neveran, ali je ona bila verna.
El era leneş, dar ea era harnică. Он ----ио---њ--а-- ј---н- б--- -----а. О- ј- б-- л--- а-- ј- о-- б--- в------ О- ј- б-о л-њ- а-и ј- о-а б-л- в-е-н-. -------------------------------------- Он је био лењ, али је она била вредна. 0
On je-b-o ----,-a----- --- -i---v---na. O- j- b-- l---- a-- j- o-- b--- v------ O- j- b-o l-n-, a-i j- o-a b-l- v-e-n-. --------------------------------------- On je bio lenj, ali je ona bila vredna.
El era sărac, dar ea era bogată. Он-је --о--иромаш-н, а---ј---на----а-бо-ат-. О- ј- б-- с--------- а-- ј- о-- б--- б------ О- ј- б-о с-р-м-ш-н- а-и ј- о-а б-л- б-г-т-. -------------------------------------------- Он је био сиромашан, али је она била богата. 0
O--je --- -----a-a-, -----e--n- --la--o-a--. O- j- b-- s--------- a-- j- o-- b--- b------ O- j- b-o s-r-m-š-n- a-i j- o-a b-l- b-g-t-. -------------------------------------------- On je bio siromašan, ali je ona bila bogata.
El nu a avut bani, ci datorii. Он--ије и-а- н-в-а,-в-ћ-дуго-e. О- н--- и--- н----- в-- д------ О- н-ј- и-а- н-в-а- в-ћ д-г-в-. ------------------------------- Он није имао новца, већ дуговe. 0
O----je-i-ao-nov-a, --ć dug-v-. O- n--- i--- n----- v--- d------ O- n-j- i-a- n-v-a- v-c- d-g-v-. -------------------------------- On nije imao novca, već dugove.
El nu a avut noroc, ci ghinion. Он---је --ао --е-е,-в-ћ пе-. О- н--- и--- с----- в-- п--- О- н-ј- и-а- с-е-е- в-ћ п-х- ---------------------------- Он није имао среће, већ пех. 0
O--n----ima--s-----, ve-́--e-. O- n--- i--- s------ v--- p--- O- n-j- i-a- s-e-́-, v-c- p-h- ------------------------------ On nije imao sreće, već peh.
El nu a avut succes, ci insucces. О--ни---и--о-ус-е-, --- ------х. О- н--- и--- у----- в-- н------- О- н-ј- и-а- у-п-х- в-ћ н-у-п-х- -------------------------------- Он није имао успех, већ неуспех. 0
O- -ij- -mao-uspeh- v--- --u-p--. O- n--- i--- u----- v--- n------- O- n-j- i-a- u-p-h- v-c- n-u-p-h- --------------------------------- On nije imao uspeh, već neuspeh.
El nu a fost mulţumit, ci nemulţumit. О- ---е-б-о зад-вољ----већ-н-з----ољ--. О- н--- б-- з--------- в-- н----------- О- н-ј- б-о з-д-в-љ-н- в-ћ н-з-д-в-љ-н- --------------------------------------- Он није био задовољан, већ незадовољан. 0
On n-j--b----a-ovo--an- v-c----z--o-o-j--. O- n--- b-- z---------- v--- n------------ O- n-j- b-o z-d-v-l-a-, v-c- n-z-d-v-l-a-. ------------------------------------------ On nije bio zadovoljan, već nezadovoljan.
El nu a fost fericit, ci nefericit. О- --је био-с---а-,-већ---ср----. О- н--- б-- с------ в-- н-------- О- н-ј- б-о с-е-а-, в-ћ н-с-е-а-. --------------------------------- Он није био срећан, већ несрећан. 0
On---j----- ------------- ---rec---. O- n--- b-- s------- v--- n--------- O- n-j- b-o s-e-́-n- v-c- n-s-e-́-n- ------------------------------------ On nije bio srećan, već nesrećan.
El nu a fost simpatic, ci antipatic. Он ни-- б-о--и-п-т-ча-,-в-ћ -нт-пат-ч--. О- н--- б-- с---------- в-- а----------- О- н-ј- б-о с-м-а-и-а-, в-ћ а-т-п-т-ч-н- ---------------------------------------- Он није био симпатичан, већ антипатичан. 0
On n--- b-o --m-----an,--eć an-i-atič-n. O- n--- b-- s---------- v--- a----------- O- n-j- b-o s-m-a-i-a-, v-c- a-t-p-t-č-n- ----------------------------------------- On nije bio simpatičan, već antipatičan.

Cum învaţă copiii să vorbească bine

Încă de la naştere, omul comunică cu cei din jur. Bebeluşii plâng atunci când vor ceva. Pot chiar să spună câteva cuvinte simple când au doar câteva luni. În jurul vârstei de doi ani, ei vorbesc folosind propoziţii formate din trei cuvinte. Nu putem influenţa momentul când un copil începe să vorbească. Dar putem influenţa calitatea învăţării limbii materne a copiilor! Pentru asta, trebuie mereu să acordăm atenţie anumitor lucruri. Ceea ce contează de fapt este ca copilul să fie motivat în învăţare. El trebuie să reuşească să facă ceva atunci când vorbeşte. Bebeluşii sunt bucuroşi când primesc un zâmbet în schimb. Copiii mai mari sunt interesaţi de dialog cu cei din jur. Ei încearcă să folosească limba celor din jurul lor. De aceea, nivelul limbajului părinţilor şi al educatorilor este important. Copiii trebuie să mai înveţe că limbajul are valoare! Ei ar trebui să se distreze mereu în timp ce învaţă limbajul. Lectura le arată copiilor ce antrenantă poate fi limba. Iar părinţii ar trebui să facă cât de multe lucruri împreună cu copiii lor. Atunci când un copil experimentează multe lucruri, vrea să vorbească despre ele. Copiii care sunt bilingvi au nevoie de reguli stricte. Ei trebuie să ştie ce limbă vorbesc şi cu cine o vorbesc. Astfel, creierul poate învăţa să facă diferenţa între cele două limbi. Când copiii merg la şcoală, limba li se schimbă. Ei învaţă o nouă limbă curentă. Acum este foarte important ca părinţii să fie atenţi cum vorbesc copiii lor. Studiile arată că prima limbă se imprimă în creier pentru totdeauna. Ceea ce învăţăm în copilărie ne însoţeşte întreaga viaţă. Dacă învăţăm corect limba maternă, ne va ajuta mai târziu. Învăţăm lucrurile noi mult mai repede şi mai bine - nu doar limbile străine.