Zbirka izraza

hr U prirodi   »   sr У природи

26 [dvadeset i šest]

U prirodi

U prirodi

26 [двадесет и шест]

26 [dvadeset i šest]

У природи

[U prirodi]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski srpski igra Više
Vidiš li tamo toranj? Ви--- -и--а-о -у--? В---- л- т--- к---- В-д-ш л- т-м- к-л-? ------------------- Видиш ли тамо кулу? 0
V-diš -i--a-- -ulu? V---- l- t--- k---- V-d-š l- t-m- k-l-? ------------------- Vidiš li tamo kulu?
Vidiš li tamo brijeg? Вид------т-мо--л-нин-? В---- л- т--- п------- В-д-ш л- т-м- п-а-и-у- ---------------------- Видиш ли тамо планину? 0
V---- ---t--- pla-inu? V---- l- t--- p------- V-d-š l- t-m- p-a-i-u- ---------------------- Vidiš li tamo planinu?
Vidiš li tamo selo? В-д-ш-ли-там--с-л-? В---- л- т--- с---- В-д-ш л- т-м- с-л-? ------------------- Видиш ли тамо село? 0
Vidiš -----m- --l-? V---- l- t--- s---- V-d-š l- t-m- s-l-? ------------------- Vidiš li tamo selo?
Vidiš li tamo rijeku? В-----ли----о-ре-у? В---- л- т--- р---- В-д-ш л- т-м- р-к-? ------------------- Видиш ли тамо реку? 0
Vi-iš--i t--o -ek-? V---- l- t--- r---- V-d-š l- t-m- r-k-? ------------------- Vidiš li tamo reku?
Vidiš li tamo most? В-диш л-----------? В---- л- т--- м---- В-д-ш л- т-м- м-с-? ------------------- Видиш ли тамо мост? 0
Vid-š li -a-o -os-? V---- l- t--- m---- V-d-š l- t-m- m-s-? ------------------- Vidiš li tamo most?
Vidiš li tamo jezero? В------и--ам----зеро? В---- л- т--- ј------ В-д-ш л- т-м- ј-з-р-? --------------------- Видиш ли тамо језеро? 0
Vid------t--o -e-e-o? V---- l- t--- j------ V-d-š l- t-m- j-z-r-? --------------------- Vidiš li tamo jezero?
Оna ptica tamo mi se sviđa. Она -тиц---а-о ---с- св-ђа. О-- п---- т--- м- с- с----- О-а п-и-а т-м- м- с- с-и-а- --------------------------- Она птица тамо ми се свиђа. 0
On- pti-- -a-- ----- s--đ-. O-- p---- t--- m- s- s----- O-a p-i-a t-m- m- s- s-i-a- --------------------------- Ona ptica tamo mi se sviđa.
Sviđa mi se ono drvo tamo. О-----во ---о--- -е--ви-а. О-- д--- т--- м- с- с----- О-о д-в- т-м- м- с- с-и-а- -------------------------- Оно дрво тамо ми се свиђа. 0
O-o-------a-o-m- se ----a. O-- d--- t--- m- s- s----- O-o d-v- t-m- m- s- s-i-a- -------------------------- Ono drvo tamo mi se sviđa.
Sviđa mi se ovaj kamen ovdje. О-а- -аме- -вде м---- -----. О--- к---- о--- м- с- с----- О-а- к-м-н о-д- м- с- с-и-а- ---------------------------- Овај камен овде ми се свиђа. 0
Ova-----en --de m--s-------. O--- k---- o--- m- s- s----- O-a- k-m-n o-d- m- s- s-i-a- ---------------------------- Ovaj kamen ovde mi se sviđa.
Оnaj park tamo mi se sviđa. О---------там- м---е-с-иђ-. О--- п--- т--- м- с- с----- О-а- п-р- т-м- м- с- с-и-а- --------------------------- Онај парк тамо ми се свиђа. 0
Ona- --r----m- m---e-svi--. O--- p--- t--- m- s- s----- O-a- p-r- t-m- m- s- s-i-a- --------------------------- Onaj park tamo mi se sviđa.
Sviđa mi se onaj vrt tamo. О--ј-в-- там--м--се -в-ђ-. О--- в-- т--- м- с- с----- О-а- в-т т-м- м- с- с-и-а- -------------------------- Онај врт тамо ми се свиђа. 0
On-j--r- -a-o-m--se --i-a. O--- v-- t--- m- s- s----- O-a- v-t t-m- m- s- s-i-a- -------------------------- Onaj vrt tamo mi se sviđa.
Ovaj cvijet ovdje mi se sviđa. Ов------- --де -и се---и--. О--- ц--- о--- м- с- с----- О-а- ц-е- о-д- м- с- с-и-а- --------------------------- Овај цвет овде ми се свиђа. 0
Ova---vet--v----- -e -v-đ-. O--- c--- o--- m- s- s----- O-a- c-e- o-d- m- s- s-i-a- --------------------------- Ovaj cvet ovde mi se sviđa.
Mislim da je lijepo. М---им ----е---п-. М----- д- ј- л---- М-с-и- д- ј- л-п-. ------------------ Мислим да је лепо. 0
Mi-lim da--- --po. M----- d- j- l---- M-s-i- d- j- l-p-. ------------------ Mislim da je lepo.
Mislim da je interesantno. М---и- ----е -н-е--сан---. М----- д- ј- и------------ М-с-и- д- ј- и-т-р-с-н-н-. -------------------------- Мислим да је интересантно. 0
Mi---m -- ---in---e-a-tno. M----- d- j- i------------ M-s-i- d- j- i-t-r-s-n-n-. -------------------------- Mislim da je interesantno.
Mislim da je prekrasno. Мис-им-------пр-ле--. М----- д- ј- п------- М-с-и- д- ј- п-е-е-о- --------------------- Мислим да је прелепо. 0
M-s--- da ---p-----o. M----- d- j- p------- M-s-i- d- j- p-e-e-o- --------------------- Mislim da je prelepo.
Mislim da je ružno. Ми-л-м--- -- ружно. М----- д- ј- р----- М-с-и- д- ј- р-ж-о- ------------------- Мислим да је ружно. 0
Mi-l-m d--je ružn-. M----- d- j- r----- M-s-i- d- j- r-ž-o- ------------------- Mislim da je ružno.
Mislim da je dosadno. М-сл-- -- је--осадно. М----- д- ј- д------- М-с-и- д- ј- д-с-д-о- --------------------- Мислим да је досадно. 0
Mi-l-- d--je----ad-o. M----- d- j- d------- M-s-i- d- j- d-s-d-o- --------------------- Mislim da je dosadno.
Mislim da je to strašno. Мис--- да -е с-р--н-. М----- д- ј- с------- М-с-и- д- ј- с-р-ш-о- --------------------- Мислим да је страшно. 0
Mis-im-d- je -t--šno. M----- d- j- s------- M-s-i- d- j- s-r-š-o- --------------------- Mislim da je strašno.

Jezik i poslovice

U svakom jeziku postoje poslovice. Poslovice su važan dio nacionalnog identiteta. Poslovice pokazuju vrijednost i norme jedne zemlje. Njihov oblik je opće poznat i postojan, dakle nepromjenjiv. Poslovice su uvijek kratke i jezgrovite. Često se sastoje od metafora. Mnogo poslovica je također poetske građe. Većina poslovica nam daje savjete i govori o pravilima ponašanja. Neke poslovice su jasno kritične. Poslovice vrlo često koriste stereotipove. One odražavaju karakteristike zemalja i naroda. Poslovice imaju jako dugu tradiciju. Još ih je Aristotel hvalio kao kratke filozofske mudrosti. U retorici i literaturi služe kao važno stilsko sredstvo. Ono što je posebno kod njih je da su uvijek aktualne. U jezikoslovlju se njima bavi zasebna disciplina. Postoji mnoštvo poslovica u mnogim jezicima. Pritom mogu leksički biti slične. Govornici različitih jezika u tom slučaju koriste iste riječi. Bellende Hunde beißen nicht, Perro que ladra no muerde. (DE-ES) Druge poslovice su semantički slične. To znači da je ista ideja izražena drugim riječima. Appeler un chat un chat, Dire pane al pane e vino al vino. (FR-IT) Poslovice nam pomažu razumjeti druge narode i kulture. Najzanimljivije su poslovice koje postoje u cijelom svijetu. One govore o “značajnim” temama” ljudskog života. Te poslovice objedinjuju univerzalna iskustva. One pokazuju da smo svi isti, bez obzira koji jezik govorimo!
Dali si znao?
Latvijski spada u istočnu skupinu baltičkih jezika. Govori ga više od 2 milijuna ljudi. Latvijski je s litvanskim u najužem srodstvu. Ipak, ova dva jezika nisu puno slični. Može se, znači, desiti da se jedan Litvanac i jedan Latvijac sporazumijevaju na ruskom. I struktura latvijskog jezika je manje arhaična od litvanskog. U tradicionalnim pjesmama i stihovima ima još puno starinskih elemenata. Oni ukazuju na srodnost latvijskog u odnosu na litvanski. Latvijski leksički fond je veoma zanimljivo strukturiran. Sadrži puno riječi iz drugih jezika. Kao na primjer iz njemačkog, švedskog, ruskog ili engleskog. Ali neke riječi su takođe tek nedavno stvorene jer su do sada jednostavno nedostajale u jeziku. Latvijski se piše latiničnim slovima i naglasak je na prvom slogu u riječi. Gramatika poznaje puno posebnosti kojih nema u drugim jezicima. Gramatička pravila su, međutim, uvijek jasna i nedvosmislena.