Zbirka izraza

hr nešto obrazložiti 1   »   sr нешто образложити 1

75 [sedamdeset i pet]

nešto obrazložiti 1

nešto obrazložiti 1

75 [седамдесет и пет]

75 [sedamdeset i pet]

нешто образложити 1

[nešto obrazložiti 1]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski srpski igra Više
Zašto ne dolazite? За--- н- д-------? Зашто не долазите? 0
Z---- n- d-------? Za--- n- d-------? Zašto ne dolazite? Z-š-o n- d-l-z-t-? -----------------?
Vrijeme je tako loše. Вр--- ј- т--- л---. Време је тако лоше. 0
V---- j- t--- l---. Vr--- j- t--- l---. Vreme je tako loše. V-e-e j- t-k- l-š-. ------------------.
Ne dolazim jer je vrijeme tako loše. Ја н- д------- ј-- ј- в---- т--- л---. Ја не долазим, јер је време тако лоше. 0
J- n- d------, j-- j- v---- t--- l---. Ja n- d------- j-- j- v---- t--- l---. Ja ne dolazim, jer je vreme tako loše. J- n- d-l-z-m, j-r j- v-e-e t-k- l-š-. -------------,-----------------------.
Zašto on ne dolazi? За--- о- н- д-----? Зашто он не долази? 0
Z---- o- n- d-----? Za--- o- n- d-----? Zašto on ne dolazi? Z-š-o o- n- d-l-z-? ------------------?
On nije pozvan. Он н--- п-----. Он није позван. 0
O- n--- p-----. On n--- p-----. On nije pozvan. O- n-j- p-z-a-. --------------.
On ne dolazi jer nije pozvan. Он н- д------ ј-- н--- п-----. Он не долази, јер није позван. 0
O- n- d-----, j-- n--- p-----. On n- d------ j-- n--- p-----. On ne dolazi, jer nije pozvan. O- n- d-l-z-, j-r n-j- p-z-a-. ------------,----------------.
Zašto ne dolaziš? За--- н- д------? Зашто не долазиш? 0
Z---- n- d------? Za--- n- d------? Zašto ne dolaziš? Z-š-o n- d-l-z-š? ----------------?
Nemam vremena. Ја н---- в------. Ја немам времена. 0
J- n---- v------. Ja n---- v------. Ja nemam vremena. J- n-m-m v-e-e-a. ----------------.
Ne dolazim jer nemam vremena. Ја н- д------- ј-- н---- в------. Ја не долазим, јер немам времена. 0
J- n- d------, j-- n---- v------. Ja n- d------- j-- n---- v------. Ja ne dolazim, jer nemam vremena. J- n- d-l-z-m, j-r n-m-m v-e-e-a. -------------,------------------.
Zašto ne ostaneš? За--- н- о------? Зашто не останеш? 0
Z---- n- o------? Za--- n- o------? Zašto ne ostaneš? Z-š-o n- o-t-n-š? ----------------?
Moram još raditi. Ја м---- ј-- р-----. Ја морам још радити. 0
J- m---- j-- r-----. Ja m---- j-- r-----. Ja moram još raditi. J- m-r-m j-š r-d-t-. -------------------.
Ne ostajem jer moram još raditi. Ја н- о------- ј-- м---- ј-- р-----. Ја не остајем, јер морам још радити. 0
J- n- o------, j-- m---- j-- r-----. Ja n- o------- j-- m---- j-- r-----. Ja ne ostajem, jer moram još raditi. J- n- o-t-j-m, j-r m-r-m j-š r-d-t-. -------------,---------------------.
Zašto već odlazite? За--- в-- и----? Зашто већ идете? 0
Z---- v--́ i----? Za--- v--- i----? Zašto već idete? Z-š-o v-ć i-e-e? ---------́------?
Umoran / umorna sam. Ја с-- у----- / у-----. Ја сам уморан / уморна. 0
J- s-- u----- / u-----. Ja s-- u----- / u-----. Ja sam umoran / umorna. J- s-m u-o-a- / u-o-n-. --------------/-------.
Odlazim jer sam umoran / umorna. Ја и---- ј-- с-- у----- / у-----. Ја идем, јер сам уморан / уморна. 0
J- i---, j-- s-- u----- / u-----. Ja i---- j-- s-- u----- / u-----. Ja idem, jer sam umoran / umorna. J- i-e-, j-r s-m u-o-a- / u-o-n-. -------,----------------/-------.
Zašto već odlazite? За--- в-- о-------? Зашто већ одлазите? 0
Z---- v--́ o-------? Za--- v--- o-------? Zašto već odlazite? Z-š-o v-ć o-l-z-t-? ---------́---------?
Već je kasno. Ве- ј- к----. Већ је касно. 0
V--́ j- k----. Ve-- j- k----. Već je kasno. V-ć j- k-s-o. ---́---------.
Odlazim zato jer je već kasno. Од------ ј-- ј- в-- к----. Одлазим, јер је већ касно. 0
O------, j-- j- v--́ k----. Od------ j-- j- v--- k----. Odlazim, jer je već kasno. O-l-z-m, j-r j- v-ć k-s-o. -------,-----------́------.

Materinji jezik = emocionalan, strani jezik = racionalan?

Učenjem stranih jezika stimuliramo svoj mozak. Naše razmišljanje se mijenja kroz učenje. Postajemo kreativniji i prilagodljiviji. Višejezičnim govornicima je lakše složeno razmišljati. Prilikom učenja vježba se pamćenje. Što više učimo to bolje funkcionira. Tko je učio mnogo jezika, uči brže i druge stvari. Takva osoba može duže ostati koncentrirana na jednu temu. Stoga brže rješava probleme. Višejezični govornici su također odlučniji. Međutim, kako odlučuju ovisi o jezicima. Jezik na kojem razmišljamo utječe na naše odluke. Psiholozi su za jedno istraživanje ispitali više osoba. Svi ispitanici su bili dvojezični. Osim materinjeg jezika govorili su još jedan jezik. Ispitanici su morali odgovoriti na jedno pitanje. Pitanje je bilo povezano s rješenjem jednog problema. Ispitanici su se pritom morali odlučiti za dvije mogućnosti. Jedna mogućnost je bila jasno riskantnija od druge. Ispitanici su morali na oba jezika odgovoriti na pitanje. Odgovori su se promijenili promjenom jezika! Kad su govorili materinji jezik, ispitanici su izabrali rizik. Na stranom jeziku su se odlučili za sigurniji izbor. Nakon tog eksperimentalnog ispitivanja, ispitanici su se morali kladiti. Pritom se također jasno vidjela razlika. Pri korištenju stranog jezika su bili razumniji. Istraživači pretpostavljaju da smo bolje koncentrirani na stranom jeziku. Stoga odluke ne donosimo emocionalno, već racionalno...