Zbirka izraza

hr Orijentacija   »   sr Оријентација

41 [četrdeset i jedan]

Orijentacija

Orijentacija

41 [четрдесет и један]

41 [četrdeset i jedan]

Оријентација

[Orijentacija]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski srpski igra Više
Gdje je turistički ured? Г-е-је--у--с-и--а аг-н---а? Где је туристичка агенција? Г-е ј- т-р-с-и-к- а-е-ц-ј-? --------------------------- Где је туристичка агенција? 0
G-e----t-r-st--ka --encij-? Gde je turistička agencija? G-e j- t-r-s-i-k- a-e-c-j-? --------------------------- Gde je turistička agencija?
Imate li plan grada za mene? Им--- ----а-ту--------- -ен-? Имате ли карту града за мене? И-а-е л- к-р-у г-а-а з- м-н-? ----------------------------- Имате ли карту града за мене? 0
Im-----i kar-u grad---a me-e? Imate li kartu grada za mene? I-a-e l- k-r-u g-a-a z- m-n-? ----------------------------- Imate li kartu grada za mene?
Može li se ovdje rezervirati hotelska soba? Мо-- ли--е --де----ер--с--и--о-е--к--с---? Може ли се овде резервисати хотелска соба? М-ж- л- с- о-д- р-з-р-и-а-и х-т-л-к- с-б-? ------------------------------------------ Може ли се овде резервисати хотелска соба? 0
M-----i se --d--re-erv-sa-- h-te---a---ba? Može li se ovde rezervisati hotelska soba? M-ž- l- s- o-d- r-z-r-i-a-i h-t-l-k- s-b-? ------------------------------------------ Može li se ovde rezervisati hotelska soba?
Gdje je stari grad? Где ј- ст-ри -р-д? Где је стари град? Г-е ј- с-а-и г-а-? ------------------ Где је стари град? 0
G-------ta-- -r--? Gde je stari grad? G-e j- s-a-i g-a-? ------------------ Gde je stari grad?
Gdje je katedrala? Г-- ---кате--ала? Где је катедрала? Г-е ј- к-т-д-а-а- ----------------- Где је катедрала? 0
Gd---e k---d-a-a? Gde je katedrala? G-e j- k-t-d-a-a- ----------------- Gde je katedrala?
Gdje je muzej? Гд--је---зе-? Где је музеј? Г-е ј- м-з-ј- ------------- Где је музеј? 0
Gde------zej? Gde je muzej? G-e j- m-z-j- ------------- Gde je muzej?
Gdje se mogu kupiti poštanske marke? Г-е-се --гу--у--ти--о---н-ке--арк---? Где се могу купити поштанске маркице? Г-е с- м-г- к-п-т- п-ш-а-с-е м-р-и-е- ------------------------------------- Где се могу купити поштанске маркице? 0
G-- ---mogu ---iti p---ans-e m-rk--e? Gde se mogu kupiti poštanske markice? G-e s- m-g- k-p-t- p-š-a-s-e m-r-i-e- ------------------------------------- Gde se mogu kupiti poštanske markice?
Gdje se može kupiti cvijeće? Г-е--е-м-ж- к--ит----еће? Где се може купити цвеће? Г-е с- м-ж- к-п-т- ц-е-е- ------------------------- Где се може купити цвеће? 0
G-e-s- m-že--upiti-c-e-́e? Gde se može kupiti cvec-e? G-e s- m-ž- k-p-t- c-e-́-? -------------------------- Gde se može kupiti cveće?
Gdje se mogu kupiti vozne karte? Г-е с- --гу ---ит--в-з-е к-р--? Где се могу купити возне карте? Г-е с- м-г- к-п-т- в-з-е к-р-е- ------------------------------- Где се могу купити возне карте? 0
G-- s- -og- k----- voz-- k----? Gde se mogu kupiti vozne karte? G-e s- m-g- k-p-t- v-z-e k-r-e- ------------------------------- Gde se mogu kupiti vozne karte?
Gdje je luka? Г-- је -у-а? Где је лука? Г-е ј- л-к-? ------------ Где је лука? 0
Gd--je-l--a? Gde je luka? G-e j- l-k-? ------------ Gde je luka?
Gdje je tržnica? Гд- -- --ј--а? Где је пијаца? Г-е ј- п-ј-ц-? -------------- Где је пијаца? 0
G-- ---p-j-ca? Gde je pijaca? G-e j- p-j-c-? -------------- Gde je pijaca?
Gdje je dvorac? Где-је--ама-? Где је замак? Г-е ј- з-м-к- ------------- Где је замак? 0
Gd- -----ma-? Gde je zamak? G-e j- z-m-k- ------------- Gde je zamak?
Kada počinje (turistički) obilazak? К--- --ч-ње-(-ур--ти-к-----и-а-ак? Када почиње (туристички) обилазак? К-д- п-ч-њ- (-у-и-т-ч-и- о-и-а-а-? ---------------------------------- Када почиње (туристички) обилазак? 0
Kad- p-č--j- (tu--sti--------la--k? Kada počinje (turistički) obilazak? K-d- p-č-n-e (-u-i-t-č-i- o-i-a-a-? ----------------------------------- Kada počinje (turistički) obilazak?
Kada se završava (turistički) obilazak? Ка----- ----ш--а-(т-рис-и--a--об--а---? Када се завршава (туристичкa) обилазак? К-д- с- з-в-ш-в- (-у-и-т-ч-a- о-и-а-а-? --------------------------------------- Када се завршава (туристичкa) обилазак? 0
K--a -e---vrša----t-r-st-čka- ---l-za-? Kada se završava (turistička) obilazak? K-d- s- z-v-š-v- (-u-i-t-č-a- o-i-a-a-? --------------------------------------- Kada se završava (turistička) obilazak?
Koliko dugo traje (turistički) obilazak? Кол-----у---т-а-- (тур--тич--)-об-лаз--? Колико дуго траје (туристичкa) обилазак? К-л-к- д-г- т-а-е (-у-и-т-ч-a- о-и-а-а-? ---------------------------------------- Колико дуго траје (туристичкa) обилазак? 0
K-l--- d--o---aj- -t-r--ti--a---b---z--? Koliko dugo traje (turistička) obilazak? K-l-k- d-g- t-a-e (-u-i-t-č-a- o-i-a-a-? ---------------------------------------- Koliko dugo traje (turistička) obilazak?
Želim vodiča koji govori njemački. Ј- --лим--оди----о-и---во----емач-и. Ја желим водича који говори немачки. Ј- ж-л-м в-д-ч- к-ј- г-в-р- н-м-ч-и- ------------------------------------ Ја желим водича који говори немачки. 0
Ja---li- vo-i-a--o-- g--o-i----a-ki. Ja želim vodiča koji govori nemački. J- ž-l-m v-d-č- k-j- g-v-r- n-m-č-i- ------------------------------------ Ja želim vodiča koji govori nemački.
Želim vodiča koji govori talijanski. Ја-ж------о---- -о-и-гово-- итали-ански. Ја желим водича који говори италијански. Ј- ж-л-м в-д-ч- к-ј- г-в-р- и-а-и-а-с-и- ---------------------------------------- Ја желим водича који говори италијански. 0
J--želim --di-a -------vori -tal--a-sk-. Ja želim vodiča koji govori italijanski. J- ž-l-m v-d-č- k-j- g-v-r- i-a-i-a-s-i- ---------------------------------------- Ja želim vodiča koji govori italijanski.
Želim vodiča koji govori francuski. Ја -ел-- во---а -о-и-г----и--ра-цус--. Ја желим водича који говори француски. Ј- ж-л-м в-д-ч- к-ј- г-в-р- ф-а-ц-с-и- -------------------------------------- Ја желим водича који говори француски. 0
Ja --l-m vodiča-koji-g----i---a-----i. Ja želim vodiča koji govori francuski. J- ž-l-m v-d-č- k-j- g-v-r- f-a-c-s-i- -------------------------------------- Ja želim vodiča koji govori francuski.

Svjetski jezik – Engleski

Engleski je najrašireniji jezik na svijetu. No mandarinski ili standardni kineski ima najviše izvornih govornika. Engleski kao materinji jezik govori “samo” 350 milijuna ljudi. Međutim, engleski ima velik utjecaj na druge jezike. Od sredine 20. stoljeća je uveliko dobio na važnosti. To je prije svega zbog toga što je SAD postao supersila. U mnogim zemljama engleski je prvi strani jezik u školama. Međunarodne organizacije koriste engleski kao službeni jezik. Engleski je također u mnogim zemljama službeni jezik ili lingua franca. Moguće je međutim da će drugi jezici uskoro preuzeti tu funkciju. Engleski jezik spada u skupinu zapadnogermanskih jezika. Stoga je vrlo srodan jezicima kao što je njemački. U zadnjih 1.000 godina jezik se značajno promijenio. Prije su se u enleskom koristili nastavci. Međutim, većina nastavaka s gramatičkkom funkcijom je otpala. Stoga se engleski danas može uvrstiti u izolirajuće jezike. Dakle, engleski više sliči kineskom nego njemačkom. U budućnosti će engleski jezik postati još jednostavniji. Nepravilni glagoli će vjerojatno nestati. U usporedbi s ostalim indoeuropskim jezicima engleski je jednostavan. Međutim, engleski pravopis je jako težak. Budući da se izgovor i pravopis dosta razlikuju jedan od drugog. Engleski pravopis je već stoljećima isti. Međutim, izgovor se prilično promijenio. Zato se danas još uvijek piše kao i 1400. godine. Također postoji jako puno nepravilnosti kod izgovora. Postoji 6 varijanti za kombinaciju slova ough ! Isprobajte sami! - thorough, thought, through, rough, bough, cough
Dali si znao?
Slovački spada u zapadnoslavenske jezike. To je materinski jezik za više od 5 milijuna ljudi. U uskom je srodstvu sa susjednim češkim. Razlog tome je zajednička prošlost u bivšoj Čehoslovačkoj. Leksički fond obaju jezika je većinom identičan. Razlike se odnose prije svega na glasovni sistem. Slovački je nastao u 10. stoljeću u vidu više dijalekata. Međutim, dugo vremena je bio pod utjecajem susjednih jezika. Zato je današnji književni slovački dobio svoj oblik tek u 19. stoljeću. Tako su se mogli pojednostaviti neki elementi u usporedbi s češkim. Ali mnogi različiti dijalekti su se održali do danas. U slovačkom jeziku se koristi latinično pismo. To je jezik koji drugi slavenski govornici najlakše razumiju... Moglo bi se reći da je slovački neka vrsta međujezika u slavenskom prostoru. Dobar razlog da se pozabavite ovim lijepim jezikom.